Vlatko Cvrtila: ‘Možemo očekivati povećane tenzije s Kinom’
– NATO savez puno dobila ulaskom Švedske i Finske, smatra Vlatko Cvrtila, stručnjak za geopolitiku.
– To su dvije demokratske države, ne trebate ih pripremati za članstvo u NATO-u, dijele iste vrijednosti. Imaju jake obrambene snage jer su obje države razvijale politiku neutralnosti, a kad ste neutralni onda ste zapravo sami, morate imati jaku vojsku. Imaju jaku vojnu industriju, to će isto značajno doprinijeti. Strateški su na važnom području, na sjeveru dodiruju Rusiju, kontroliraju baltički prostor što je važno za izolaciju Rusije. NATO je puno dobio, ali su i oni dobili zaštitu po članku 5. Ukoliko bi se nešto dogodilo, članice bi stale na njihovu stranu, objasnio je Cvrtila za središnji dnevnik HRT-a.
‘Obrambeni savez u odnosu na istočnu prijetnju’
Smatra da se NATO savez sada vratio svojim početnim postavkama.
– On je zamišljen kao obrambeni savez u odnosu na istočnu prijetnju i NATO se najbolje snalazi kada radi vojne stvari, puno manje kada radi političke i on je sada došao u fazu kada može biti jaki obrambeni savez prije svega članica NATO-a, ali i zapadnog svijeta. Na summitu su bili i partneri iz drugih dijelova svijeta koji su izuzetno važni za ono što će biti budućnost djelovanja i NATO-a i SAD-a s obzirom na njihove interese u azijsko-pafifičkom području, rekao je Cvrtila.
Švedska i Finska evidentno će ući u NATO. Na kraju nije bilo veta. Cvrtilu je rekao da ga nije iznenadila promjena stava predsjednika Milanovića. Smatra da je to bilo očekivano.
– Cilj je bio, kako možemo iščitati iz cijelog procesa, staviti na dnevni red određena pitanja u BiH, makar nisu bila izravno povezana s pitanjem članstva dviju država u NATO-u. Možemo reći da su bili određeni pomaci jer je on to stavljao na dnevni red i nekako stalno u javnosti o tome pričao, a s druge strane Vlada radila i kroz diplomatske kanale da bi se došlo do određenih pomaka. Ne onih željenih, ali prvih koraka, rekao je Cvrtila.
‘Nova fronta na azijsko-pacifičkom području’
Nova fronta na azijsko-pacifičkom području gdje bi NATO mogao imati neke utjecaje, smatra Cvrtila, već je otvorena.
– I Kina je spomenuta u strateškom konceptu, ali otvoren je prostor za suradnju. Rečeno je ako će Kina imati svoje aktivnosti koje bi mogle izazivati interese na određenim dijelovima svijeta, onda će Kina kliziti prema onome što je danas Rusija koja je interpretirana kao izravna prijetnja. Kada povežemo NATO summit i G7, onda možemo vidjeti da je G7 prije neki dan donio zaključke da će se puno novca uložiti u zemlje u razvoju, odnosno one zemlje koje nisu još potpuno svrstane. Kina to isto radi, preko ekonomskih i političkih veza, veže neke države uz sebe. Zapad će to raditi isto. Sigurno će negdje doći u dodir gdje će se politički i strateški sukobljavati, tako da možemo očekivati povećane tenzije i s Kinom, poručio je.
‘Novi svjetski poredak’
– Agresija na Ukrajinu i aneksija Krima promijenila je europski poredak koji je bio utemeljen na nepromjenjivosti granica. Tu su se promijenile granice. Ova agresija potpuno je poništila ono što je dogovoreno u Helsinkiju ’75. godine, a i kasnije kad se raspadao Sovjetski Savez. Vidimo da imamo svrstavanje u svijetu, više skoro da nema neutralnih. Švedska i Finska su dokaz da idemo u potpuno novi svijet.
Rat u Ukrajini
Vijest dana je povlačenje ruskih snaga sa Zmijskog otoka.
– To je jedan prostor koji oni nisu mogli čuvati. U međuvremenu je Ukrajina očigledno dobila sredstva kojima je mogla dalekometno gađati taj otok. U strateškom smislu on je važan. Neće Ukrajina tamo stacionirati svoje snage jer bi isto tako bile izložene. To što su se povukli, za Rusiju ništa ne znači, ionako kontroliraju cijelo Crno more. Može se to interpretirati kao pobjeda Ukrajine, ali nije nešto značajno, ustvrdio je.
Očito je da će rat dugo trajati, dodao je Cvrtila, ali je moguće da će se u nekom trenutku smanjiti intenzitet borbi.
– Nijedna ni druga strana ne mogu pobijediti, to je sada jasno, ali dugotrajnost rata ide u korist Rusije i ona će vjerojatno to nastaviti. Njihovi ciljevi nisu samo pomaci na frontu, nego uništiti i ekonomiju Ukrajine, razjediniti europske države, ugroziti energetsku sigurnost u svijetu. Nije samo cilj Ukrajina nego jedan posve novi globalni svjetski poredak u kojem Rusija traži svoje mjesto, zaključio je.
