Volodimir Zelenski tvrdi: Prekid vatre bi pomogao Rusiji da pobijedi, nećemo to riskirati
TURA PO BALTIKU
Estonija, zemlja od 1,2 milijuna stanovnika, obvezala se dati Ukrajini 0,25 posto svog godišnjeg proračuna za obranu do 2027. Ukupna pomoć Estonije od početka rata tada će iznositi 1,2 milijarde eura
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je u srijedu i četvrtak u baltičkim zemljama prikupljao vojnu i političku podršku, odlučno je odbacio ideju o prekidu vatre s Rusijom, rekavši da bi to samo koristilo Moskvi dajući joj vremena da obnovi svoje oružane snage, prenosi 24sata.
Rusija ima "veliki" manjak u bespilotnim letjelicama, topništvu i projektilima, a Kremlj bi iskoristio stanku u borbama da obnovi zalihe tog oružja, rekao je Zelenski u četvrtak tijekom posjeta Estoniji.
Zelenski je dodao da je Moskva trenutno prisiljena nabavljati oružje iz Irana i Sjeverne Koreje za rat protiv Ukrajine. Prekid vatre također bi dao Rusiji priliku da premjesti i pregrupira svoje snage, potencijalno stavljajući ukrajinske trupe u lošiji položaj u budućim borbama. Obustava neprijateljstava mogla bi omogućiti ruskim snagama da nas "nadvladaju, a mi to nećemo riskirati", rekao je Zelenski sažimajući svoje stajalište.
Zelenski je to rekao nakon sastanka s estonskim predsjednikom Alarom Karisom. Sletio je u glavni grad Tallinn u četvrtak u sklopu turneje po tri zemlje po Baltiku. Bio je u Litvi u srijedu, a kasnije u četvrtak krenuo je u Latviju, dok pokušava prikupiti međunarodnu potporu svojoj zemlji, koja se gotovo dvije godine brani od ruske invazije.
No sve je više znakova umora od rata u jednom od glavnih podupiratelja Kijeva, Sjedinjenim Državama, kao i u nekim dijelovima Europe.
Bivše sovjetske republike Litva, Estonija i Latvija su među najodlučnijim zagovornicima Ukrajine, pružajući Kijevu dosljednu vojnu, financijsku i humanitarnu potporu.
Tri države članice EU-a također se zalažu za strože sankcije Moskvi na razini EU-a i više isporuka oružja Kijevu.
Zelenski je u Tallinnu nastavio svoju kampanju za brzi ulazak Ukrajine u NATO obrambeni savez, rekavši da to ne bi bilo samo najbolje sigurnosno jamstvo za Ukrajinu, već i za baltičke države i Poljsku, koje sve graniče s Rusijom.
Zelenski je zahvalio Estoniji na "konstantnoj opipljivoj potpori" koju država članica EU-a i NATO-a pruža.
Estonija, zemlja od 1,2 milijuna stanovnika, obvezala se dati Ukrajini 0,25 posto svog godišnjeg proračuna za obranu do 2027. Ukupna pomoć Estonije od početka rata tada će iznositi 1,2 milijarde eura.
Iz Estonije, Zelenski se uputio u susjednu Latviju, gdje je predsjednik Edgars Rinkevičs obećao daljnju vojnu pomoć.
Nakon sastanka sa Zelenskim, Rinkevičs je najavio da će sljedeći paket pomoći uključivati haubice, topničko streljivo od 155 mm, protutenkovske i protuzračne obrambene sustave, raketne bacače, terenska vozila, ručne granate, helikoptere i drugu opremu.
Latvija također želi ove godine obučiti 3000 ukrajinskih vojnika i podržati Ukrajinu proizvodnjom dronova. "Vlada, naša država i naš narod nastavit će pružati Ukrajini svu potrebnu potporu", istaknuo je Rinkevičs.
Prema njegovim riječima, Latvija je pružila pomoć u vrijednosti od 600 milijuna eura, što je jednako 1 posto BDP-a zemlje.
Zelenski je zahvalio Latviji na "nepokolebljivoj podršci" i obnovljenoj vojnoj pomoći. "Snaga naših vojnika, snaga naših oružanih snaga uvelike će ovisiti o ovoj vrsti pomoći u budućnosti", rekao je.
