VUKUŠIĆ ZA DIREKTNO Panika ima negativniji efekt od bilo kojeg biološkog aspekta virusa

"Već se velikim medijskim praćenjem SARS-a, ptičje, svinjske gripe...stvarala kolektivna psihoza. Već smo tada bili senzibilizirani na 'pravu stvar' koja se sad i dogodila", rekao je Vukušić.

Podsjeća kako korona virus nije novi virus: "Nije nepoznat, ali soj je nepoznanica i pacijenti su virulentni, nemaju simptome i lako ga mogu širiti. I ta nepoznanica je njegova najveća prijetnja. Čovječanstvo se uvijek bojalo nepoznatih stvari".

Histeriju uzrokuje nepoznanica, ali i brzina širenje vijesti pa i onih lažnih. "Živimo u vrijeme društvenih mreža kad informacija u pet minuta 'obleti' zemaljsku kuglu i doživi efekt pokvarenog telefona. U četvrtak sam dobio petnaestak novinarskih upita o tome kako je cijeli odjel u bolnici Rebro zaražen korona virusom. No, radilo se o tome kako je jedna kolegica samu sebe stavila u izolaciju jer je bila na frizuri gdje je, potvrdilo se kasnije, radila zaražena osoba. Kako se vijest 'obrnula', stekao se dojam kako je polovina djelatnika bolnice zaražena. Takve vijesti izazivaju paniku".

Od pojave korona virusa u kineskom Wuhanu građani u Hrvatskoj su u strahu, no četvrtak je bio dan kad je taj strah prerastao u histeriju. Najbolji pokazatelj za to bila je 'invazija' na trgovine s prehrambenim artiklima u kojima su se stvarale nesnosne gužve i koje su doslovno bile 'opustošene'.

Vukušić uočava kako najveći problem u histeriji predstavljaju dvije stvari. "Širenje lažnih vijesti koje potiču paniku što se hitno treba zaustaviti i stvaranje nepotrebnih gužvi na bilo kojem javnom prostoru, uključujući i trgovačke centre. Moja preporuka stožeru je hitno zapošljavanje zaštitara koji bi regulirali gužve i raditi razmak između ljudi. Ako to bude tražila situacija, treba ograničiti kupovinu da se ne stvara nepotrebna panika koja u slučaju daljnje epidemije i pandemije može imati teške posljedice".

Zaključuje kako panika ima puno negativniji efekt od bilo kojeg biološkog aspekta virusa. Vukušić je odgovorio i na pitanje kako spriječiti paniku. "Dobrim i pozitivnim vijestima poput ove kako je jedan pacijent otpušten iz bolnice. Zatrpani smo slikama iz Italije. Kad se 11. rujna 2001. godine dogodio napad u Americi niti jedna televizija nije prikazivala leševe ili bilo koju drugu tragičnu sliku jer su znali  kako to utječe na psihologiju mase. Način izvještavanja o ovoj krizi jako je bitan. Jako je važno kako je nešto preneseno".

Ljudi se brinu i zbog socijalnog i ekonomskog spektra. "Treba povući poteze koji će u ekonomskom i socijalnom spektru štititi građane ili barem najaviti poteze koji će zbrinuti pučanstvo, tako da se ne moraju brinuti. Strahuju da će se zatvoriti banke, trgovine, bolnice...Panično kupuju jer ne znaju što će biti sutra. I to je jedan začarani krug koji se može prekinuti informacijama, ali i raznim mjerama", zaključuje Vukušić.