Zašto slavimo Tijelovo i koja je veza s hrvatskim euharistijskim čudom?

Blagdan Tijelova, poznat i kao svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove, obilježava se deveti četvrtak nakon Uskrsa te slavi ustanovljenje Euharistije na Posljednjoj večeri, dan prije Isusove muke.

Povijest ovog blagdana započinje u 13. stoljeću, kad je augustinska redovnica sveta Julijana iz samostana kod Liegea u Belgiji imala viđenje punog mjeseca s mrljom na njemu. Puni mjesec simbolizira Crkvu, a mrlja predstavlja svetkovinu koju je Crkva trebala uvesti — čašćenje Presvetog oltarskog sakramenta. Na njezin zahtjev, biskup Robert de Thorote uveo je u svojoj biskupiji blagdan Presvetog Tijela i Krvi Kristove, koji su svetica Julijana i njezini suvremenici širili diljem Crkve.

Značajan poticaj za slavljenje Tijelova dalo je i euharistijsko čudo koje se dogodilo 1263. godine u talijanskom mjestu Bolsena. Svećenik koji je sumnjao u pretvorbu kruha i vina u Tijelo i Krv, tijekom mise, zapazio je kako iz posvećene hostije kaplje krv, koja se slijevala po oltaru. Taj događaj je potaknuo papu Urbana IV. da 8. rujna 1264. ustanovi blagdan Tijelova za cijelu Crkvu. Zbog njegove prerane smrti, proširenje blagdana na cijelu Rimokatoličku Crkvu dogodilo se tek u 14. stoljeću pod papom Ivanom XXII.

U nekim dijelovima Hrvatske blagdan se naziva i Brašančevo, naziv koji potječe iz 18. stoljeća. Riječ „brašno“ simbolizira kruh, koji u svetoj misi, kroz pretvorbu, postaje Kristovo Tijelo.

Posebno značajan događaj povezan s Tijelovima dogodio se 1411. godine u Ludbregu, Hrvatskoj. Tamo je svećenik posumnjao u čudo pretvorbe, no prilikom mise u kaležu je uočena prava svježa krv. Iako zbunjen, spremio je kalež iza oltara i završio misu. Papa Julije II. pokrenuo je istragu o ovom čudu, koja zbog svoje složenosti nije dovršena, no njegovi nasljednici dopustili su javno štovanje relikvije. Danas Ludbreg privlači mnoge vjernike iz cijelog svijeta, osobito prve nedjelje u rujnu kada se održava velika proslava Predragocjene Krvi Kristove.

Tijelovo je također poznato po procesijama koje simboliziraju javno ispovijedanje vjere u prisutnost Krista u Euharistiji. Prva procesija održana je u Kölnu tijekom 13. stoljeća, a u 14. stoljeću postala je rašireni običaj u mnogim katoličkim zemljama. Tijekom procesije, svećenik nosi posvećenu hostiju u monstranci, dok vjernici pjevaju, mole i ukrašavaju put cvijećem.

Blagdan Tijelova ostaje duboko ukorijenjen u katoličkoj tradiciji kao izraz vjere i pobožnosti prema sakramentu Euharistije, koji predstavlja Kristovu prisutnost među ljudima.