Znanstveni skup „Vukovar 91. – dvadeset i osma godina poslije“ o nasljeđu Domovinskog rata

Na temu „Suvremene migracije u Republici Hrvatskoj: uzroci, posljedice i aktualni trendovi“ u utorak je u Vukovaru počeo 22. znanstveni skup „Vukovar 91. – dvadeset i osma godina poslije“, posvećen nasljeđu Domovinskog rata i kratkoročnim i dugoročnim problemima koje je za sobom ostavio.

 Na dvodnevnom skupu u Ružičkinoj kući, kroz uvodni dio i tri sjednice bit će predstavljeno 19 znanstveno-stručnih radova na temu migracija, demografije i drugog te njihove refleksije na različite aspekte suvremenog života.

 Ravnatelj Instituta za društvena istraživanja Ivo Pilar, Željko Holjevac, otvarajući skup naglasio je kako je on prinos znanstvene zajednice ‘memoriji Vukovara’ i  najprimjereniji način da se Institut i njegov vukovarski Područni centar pridruže obilježavanju Dana sjećanja na žrtvu Vukovara.

Voditelj Područnog centra Vukovar Instututa Ivo Pilar, sociolog Mateo Žanić rekao je kako je tema migracija vrlo aktualna u znanstvenoj zajednici, a s negativnim migracijskim kretanjima posebno se suočava istok Hrvatske.

 „Ovaj skup posvećen je nasljeđu Domovinskog rata te kratkoročnim i dugoročnim problemima koje je za sobom ostavio“, rekao je Žanić, posebno istaknuvši recentno istraživanje vezano za mlade u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

 „Proveli smo istraživanje na populaciji na kojoj bi trebao ostati razvoj ovoga kraja, dakle na srednjoškolcima  3. i 4. razreda u svih 15 vukovarsko-srijemskih srednjih škola i pokazalo se da otprilike jedna trećina njih želi ostati živjeti i raditi u Vukovarsko-srijemskoj županiji, trećina bi ostala u Hrvatskoj, ali u nekoj od drugih županija, a trećina želi ići u inozemstvo“, rekao je Žanić.

Od Domovinskog rata veliki migracijski val s vukovarskoi-srijemskog područja

 Zamjenik ravnatelja vukovarskog Područnog centra, demograf Dražen Živić, naglasio je da demografske neprilike u Vukovarsko-srijemskoj županiji imaju dvije dimenzije – prva je prirodno kretanje stanovništva, pri čemu je trend većeg broja umrlih u odnosu na rođene osobe, prisutan u kontinuitetu u zadnjih 20 godina.

 „Druga dimenzija su migracije koje su konstanta razvoja ovog prostora od prapovijesti, no od Domovinskog rata i prisilnih migracija koje su posljedica rata, bilježi se veliki migracijski val s ovog područja, pri čemu će se negativni trend nastaviti, a ne vide se ni naznake obnove stanovništva“, kazao je Živić.

 Dodao je kako se u ovom trenutku ne vidi perspektiva naseljavanja novog stanovništva, primjerice kako je u južnom dijelu županije bilo prisutno dolaskom ljudi iz bosanske Posavine.

 Službeni migracijski podatci nisu realni i predstavljaju donju granicu, odnosno statistički minimum, a po njima je razvidno da je, primjerice, od 2011. do 2018. godine županija ostala bez 18.000 stanovništva koji su migrirali. No, tome treba dodati i prirodni gubitak stanovništva koji je u tom razdoblju iznosio oko 5.000, istaknuo je.

 „Vjerojatno su pokazatelji kada je riječ o migraciji, još i nepovoljniji“, procijenio je Živić.

Vukovarsko-srijemska županija ima najnegativnije demografske trendove 

 Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, 2011. godine Vukovarsko-srijemska županija imala je nešto manje od 180.000 stanovnika, a  sadašnje procjene govore o oko 154.000 stanovnika.

 Od pet slavonskih županija, naglasio je, Vukovarsko-srijemska županija ima najnegativnije demografske i migracijske trendove.

 Organizatori znanstvenog skupa su Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i njegov Područni centar u Vukovaru, a održava se u sklopu programa obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara.

 Sudionike skupa pozdravili su izaslanik ministra hrvatskih branitelja i ravnatelj Memorijalnog centra Domovinskog rata Krunoslav Šeremet, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Marijana Balić te vukovarski dogradonačelnik Marijan Pavliček.

 Svi referati sa vukovarskoga znanstveno-stručnoga skupa bit će objavljeni u zborniku radova.