Crna Gora prihvatila dva hrvatska zahtjeva: Uklanja se sporno ime bazena u Kotoru, spomen-ploča u Morinju ostaje

Vlada Crne Gore u ponedjeljak, 19. listopada 2026. godine, donijela je dvije odluke kojima je prihvatila dio hrvatskih zahtjeva povezanih s nasljeđem Domovinskog rata. Gradski bazen u Kotoru više neće nositi ime Zorana Džimija Gopčevića, kojeg hrvatska strana povezuje sa zlostavljanjem zatočenika u logoru Morinj, dok će spomen-ploča hrvatskim žrtvama tog logora ostati na dosadašnjem mjestu.

Odluke su donesene nakon višemjesečnih diplomatskih razgovora Zagreba i Podgorice, u vrijeme kada Crna Gora nastoji završiti pristupne pregovore s Europskom unijom.

Kako su izvijestili Dnevno.hr i crnogorski dnevnik Vijesti, Vlada Milojka Spajića odluke je donijela uz suglasnost većine ministara, bez održavanja redovite sjednice.

Kotorski bazen više neće nositi ime Zorana Gopčevića

Jedna od odluka odnosi se na gradski bazen u Kotoru, koji je od kolovoza 2021. godine nosio ime Zorana Džimija Gopčevića, nekadašnjeg vaterpolista.

Hrvatska se godinama protivila takvom nazivu jer, prema hrvatskim diplomatskim navodima, postoje podaci da je Gopčević tijekom 1991. i 1992. bio stražar u logoru Morinj, gdje su pripadnici Jugoslavenske narodne armije držali i zlostavljali hrvatske civile i ratne zarobljenike.

Crnogorska vlada sada je odlučila da se sportski objekt ubuduće zove „Gradski bazen – Petar II. Petrović Njegoš“, po crnogorskom vladaru, pjesniku i piscu iz 19. stoljeća.

Odluka je donesena na temelju izmjena crnogorskog Zakona o sportu, nakon što pokušaji postizanja političkog dogovora na razini kotorskih gradskih vlasti nisu dali rezultat.

Hrvatska je preimenovanje bazena uvrstila među zahtjeve koje Crna Gora treba riješiti prije završetka pregovora o članstvu u Europskoj uniji.

Spomen-ploča u Morinju dobila službeno odobrenje

Druga odluka odnosi se na spomen-ploču postavljenu 10. listopada 2022. godine na mjestu nekadašnjeg logora Morinj u Boki kotorskoj.

Ploču su tada zajednički otkrili predstavnici hrvatskih i crnogorskih vlasti u znak sjećanja na hrvatske zatočenike koji su tijekom agresije na dubrovačko područje bili zarobljeni i odvedeni u Crnu Goru.

Nakon postavljanja ploče pojavili su se zahtjevi za njezinim uklanjanjem, uz obrazloženje da nije prošla propisani postupak odobravanja spomen-obilježja. Oko ploče poslije je postavljena i metalna konstrukcija koja je izazvala dodatne prijepore.

Crnogorski parlament 13. listopada 2026. usvojio je izmjene Zakona o spomen-obilježjima, kojima je omogućeno naknadno odobravanje već postavljenih obilježja kada za to postoji javni interes.

Na temelju tih izmjena Vlada je odlučila zadržati spomen-ploču u Morinju, bez promjene njezina natpisa i dimenzija, uz obvezu održavanja na sadašnjoj lokaciji.

Više od 300 hrvatskih državljana prošlo kroz logor Morinj

Nekadašnji logor Morinj jedno je od mjesta stradanja hrvatskih zatočenika tijekom velikosrpske agresije na Hrvatsku.

Prema podacima koje je objavio HRT, od listopada 1991. do kolovoza 1992. ondje je bilo zatočeno više od 300 hrvatskih državljana, većinom s dubrovačkog područja.

Zatočenici su bili izloženi fizičkom i psihičkom zlostavljanju, a dio njih pretrpio je trajne zdravstvene posljedice.

Crnogorski sudovi pravomoćno su osudili četvoricu pripadnika JNA zbog ratnih zločina počinjenih u Morinju. Izrečene kazne zatvora ukupno su iznosile 12 godina.

Hrvatska, međutim, smatra da time nije u cijelosti riješeno pitanje kaznene odgovornosti jer presude nisu obuhvatile sve zločine nad civilima, kao ni zapovjednu odgovornost.

Uz to, Zagreb i dalje traži odgovarajuće obeštećenje hrvatskih državljana koji su bili zatočeni u tom logoru.

Povratak školskog broda Jadran među najvećim otvorenim pitanjima

Unatoč dvjema novim odlukama, Hrvatska i Crna Gora još uvijek imaju više neriješenih bilateralnih pitanja.

Jedno od najpoznatijih odnosi se na školski brod Jadran, koji je prije raspada bivše Jugoslavije bio stacioniran u Splitu, a od 1991. nalazi se pod crnogorskom kontrolom.

Hrvatska traži njegov povratak, pozivajući se na pravila sukcesije vojne imovine bivše države. Crnogorske vlasti osporavaju hrvatsko tumačenje vlasništva nad brodom.

O tom su pitanju 9. listopada 2026. u Zagrebu razgovarala međudržavna povjerenstva. Hrvatsko izaslanstvo predvodio je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, a crnogorsko ministar obrane Dragan Krapović.

Hrvatska je na sastanku ponovila zahtjev za povratak broda i nastavak pregovora o ostaloj vojnoj imovini.

Kako je izvijestilo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH, konačan dogovor nije postignut, a razgovori će se nastaviti.

Hrvatska traži rasvjetljavanje sudbine 14 nestalih osoba

Osim povratka Jadrana, Hrvatska od Crne Gore traži i nastavak suradnje u rasvjetljavanju sudbine 14 hrvatskih državljana nestalih tijekom Domovinskog rata.

Zagreb inzistira na razmjeni informacija, pristupu relevantnim arhivima i nastavku rada nadležnih međudržavnih povjerenstava.

Među otvorenim pitanjima nalaze se i imovinski zahtjevi hrvatskih obitelji u Crnoj Gori, osobito na području Tivta i Boke kotorske.

Prema hrvatskim diplomatskim podacima, neriješeni imovinski zahtjevi obuhvaćaju najmanje 51 obitelj iz Tivta, kao i druge hrvatske obitelji čiji postupci traju godinama.

Posebno pitanje ostaje razgraničenje Hrvatske i Crne Gore na moru, uključujući područje poluotoka Prevlake.

Dvije države primjenjuju privremeni režim razgraničenja iz 2002. godine, ali trajni sporazum još nije postignut.

Hrvatska podupire europski put Crne Gore, ali očekuje rješavanje sporova

Hrvatska je 14. listopada drugim članicama Europske unije predstavila osam otvorenih pitanja za koja smatra da ih Crna Gora mora riješiti prije pristupanja Uniji.

Zahtjevi su povezani s pregovaračkim poglavljem 23, koje obuhvaća pravosuđe i temeljna prava, te poglavljem 31, koje se odnosi na vanjsku, sigurnosnu i obrambenu politiku.

Prema hrvatskom stajalištu, dobrosusjedski odnosi i rješavanje pitanja naslijeđenih iz ratnih devedesetih sastavni su dio pristupnog procesa.

Crnogorski premijer Milojko Spajić ranije je izrazio uvjerenje da dvije države mogu pronaći prihvatljiva rješenja kroz nastavak razgovora. Podgorica nastoji završiti pregovore o članstvu do kraja 2026., a cilj joj je pristupanje Europskoj uniji 2028. godine.

Hrvatski premijer Andrej Plenković pritom je upozorio da donošenje propisa nije isto što i njihova provedba te da će Zagreb pratiti konkretne korake crnogorskih vlasti.

Odlukama o bazenu u Kotoru i spomen-ploči u Morinju Crna Gora prihvatila je dva od osam hrvatskih zahtjeva. Obeštećenje bivših zatočenika, kaznena odgovornost za ratne zločine, pitanje nestalih, imovinski sporovi, školski brod Jadran i trajno razgraničenje ostaju predmet daljnjih pregovora.