Gradi se 20 centara za starije, no to je samo kap u moru potreba: Umirovljenicima treba mnogo više od dodatka na mirovinu

Umirovljenici u Hrvatskoj danas su u velikoj mjeri osuđeni na životarenje. Bez odgovarajuće društvene potpore, s nedostupnim smještajem u domu, stariji nerijetko trpe nasilje, diskriminaciju, odlučuju se na sklapanje nepovoljnih ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju kako bi došli do kakve takve pomoći drugih. Ovi problemi traju desetljećima, a rješenja su prespora.

Umijeće preživljavanja

Upozorava na to i pučka pravobraniteljica u svojim izvješćima. Vlada je na siromaštvo starijih odgovorila izmjenama u mirovinskom sustavu te novčanim pomoćima. Iako su usklađivanja mirovina bila značajna, ona su samo djelomično pratila rast cijena. Više od 60 posto osoba prima mirovinu ispod prosječne, koja je u lipnju iznosila 668 eura, invalidske mirovine prima više od 80.000 osoba, i iznose prosječnih 530 eura, a obiteljske se mirovine, koje prima više od 150.000 umirovljenika, u prosjeku kreću 545 eura. Preživjeti s tim iznosom do kraja mjeseca pravo je umijeće, a platiti smještaj u domu praktički nemoguće. Pozitivno je jedino to što u Hrvatskoj više od 90 posto umirovljenika živi u vlastitoj nekretnini.

Dok se ovih dana vode rasprave o iznosu godišnjeg dodatka na mirovine, najavljeno ukidanje poreza na mirovine početkom sljedeće godine podići će prosječne mirovine. Ipak, najveću korist od ukidanja tog poreza imat će oni s višim mirovinama.

U Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike kažu kako će ta porezna olakšica pridonijeti povećanju raspoloživog dohotka umirovljenika. Kad je riječ o godišnjem dodatku, ističu da dodatak od sedam eura po godini staža znači povećanje od oko 17 posto u odnosu prema prethodnoj godini. Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Višnja Stanišić upozorava da je najavljeni dodatak od sedam eura po godini staža za umirovljenike krajnje ponižavajući. Kaže kako je neizvjesno hoće li najavljeni iznos biti promijenjen i hoće li dodatak biti dostatan da osjetnije poboljša financijski položaj umirovljenika.

Kapaciteti domova za starije osobe znatno su manji od potreba stanovništva, što posebno pogađa umirovljenike, kojima je potrebna svakodnevna pomoć i skrb. Dnevni boravci i druge izvaninstitucionalne usluge mogu biti dio rješenja, no ne mogu zamijeniti smještaj osobama kojima je potrebna cjelodnevna skrb. U Matici umirovljenika Hrvatske (MUH) kažu kako je nedostupnost smještaja u domovima jedan od urgentnih problema starijih ljudi i njihovih obitelji.

- Velikom broju starijih osoba i njihovim obiteljima problem su i visoke cijene smještaja. Osobito je to važno kada, unatoč urgentnoj potrebi, osobi nije moguće osigurati smještaj u državnom, odnosno županijskom domu, već se mora pribjeći smještaju u privatnom domu. Ujednačavanje uvjeta financiranja smještaja korisnika u privatne i državne domove svakako je izazov na koji bi trebalo što prije odgovoriti - ističe Višnja Fortuna, predsjednica MUH-a.

Centri za starije

Problem je i neujednačena dostupnost izvaninstitucijskih mjera na području Hrvatske. To se odnosi na pomoć i njegu u kući, kao i sve druge usluge koje omogućuju što dulji i sigurniji boravak u vlastitom domu, veli Fortuna.

Prema podacima ministarstva, Vlada je posredovanjem NPOO-a i državnog proračuna u suradnji s lokalnom samoupravom osigurala novac za izgradnju 20 centara za starije osobe, ukupne vrijednosti od gotovo 200 milijuna eura. Moći će smjestiti 1947 korisnika, od toga 271 osobu s demencijom, i pružiti izvaninstitucijske usluge za više od 4900 korisnika, od toga za 2971 korisnika s Alzheimerovom i drugim demencijama. Osim toga, radi se na razvoju usluga u zajednici, poput pomoći u kući, poludnevnog i cjelodnevnog boravka te podrške starijim osobama. U ministarstvu navode kako je trenutno osnovano 12 centara za starije, deset centara za starije ishodilo je uporabnu dozvolu, a četiri centra za starije u Medulinu, Đurđevcu, Voćinu i Sv. Filip i Jakovu ishodila su licenciju za obavljanje djelatnosti socijalne skrbi. Objavljena su dva javna poziva za ulazak u mrežu, u Istarskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji, a u pripremi je novi javni poziv za ulazak u mrežu za Virovitičko-podravsku i Zadarsku županiju. U Ministarstvu kažu kako se onaj tko nema novca za smještaj u domu može obratiti sustavu socijalne skrbi i dobiti državno sufinanciranje. 

VREDNOVANJE DUGOGODIŠNJEG RADA

Jedan je od ključnih problema mirovinskog sustava, ističe Stanišić, nedovoljno vrednovanje dugogodišnjeg rada. Prema njezinu mišljenju, sustav nije dovoljno pravedan prema ljudima koji su odradili puni radni vijek i godinama uplaćivali doprinose. Cijeli mirovinski sustav, zapravo, počiva na jednoj nepravdi. Stalno se govori da treba dulje raditi, a najmanje su nagrađeni upravo oni koji dugo rade, upozorava. Ne osporava pritom potrebu za poboljšanjem položaja umirovljenika s nižim primanjima ni povećanja mirovina onima koji su u mirovinu otišli prije pune starosne mirovine. Ali nije se, smatra, dovoljno vodilo računa o onima koji su odradili puni staž i ostvarili uvjete za starosnu mirovinu. Prema njezinu mišljenju treba postići pravedniji odnos između različitih kategorija umirovljenika, tako da se istodobno poboljšaju najniža primanja i primjereno vrednuju godine rada i uplaćeni doprinosi. Tek je mali udio onih koji nastavljaju raditi nakon umirovljenja. Procjenjuje se da dodatno radi tek oko četiri posto umirovljenika, jer takva mogućnost nije dostupna svima, a mnogi umirovljenici u starijoj dobi više jednostavno ne mogu raditi. Zato se pitanje niskih mirovina ne može rješavati samo poticanjem umirovljenika na dodatni rad, već treba voditi računa o njihovim mogućnostima i osigurati da mirovina jamči dostojanstven život, kaže čelnica SUH-a.

ISKORAK KROZ ZAKONSKU ZAŠTITU

U Ministarstvu rada i mirovinskog sustava tvrde da im je poboljšanje materijalnog položaja umirovljenika jedan od ključnih ciljeva, ali financijska održivost mirovinskog sustava ostaje imperativ, posebno u uvjetima globalnog starenja stanovništva. “Stoga mjere za povećanje mirovina moraju biti usklađene s mjerama koje potiču dulji ostanak u svijetu rada, povećanje stope zaposlenosti, rast plaća, veću uključenost starijih osoba na tržištu rada te jačanje individualne kapitalizirane štednje”, ističu u ministarstvu. Najavljuju da će u 2027. posebnim zakonom na sustavan i sveobuhvatan način unaprijediti i zaštititi prava starijih osoba. Zakon o zaštiti prava starijih osoba bio bi važan iskorak u jačanju institucionalnog i normativnog okvira za zaštitu jedne od najosjetljivijih skupina u društvu, tvrde u Ministarstvu.

OPASNOST OD DIGITALNE ISKLJUČENOSTI

Matica umirovljenika Hrvatske (MUH) smatra da bi rješavanje problema umirovljenika koji žive na rubu siromaštva bilo dobro promišljati drugim mjerama, a ne poreznim rasterećenjem, koje se na njih ionako ne odnosi. Primjerice, mjerama u sustavu socijalne skrbi, što se i najavljuje nakon uspostave Registra kućanstava u 2027. godini. “Važna tema o kojoj se nedovoljno govori je opasnost od digitalne isključenosti starijih osoba. Naime, sve više je usluga, osobito zdravstvenih, bankarskih i drugih koje se obavljaju elektroničkim putem. Starije osobe koje nemaju potrebno znanje za korištenje moderne tehnologije, kao i one koje nemaju mogućnost kupnje modernih uređaja mogle bi biti isključene od ostvarivanja usluga”, upozorava Višnja Fortuna.