Krenulo suđenje za ubojstvo iz 1999., curi ključan rok. Gilja traži izuzeće Turudića

PONOVLJENO suđenje Krešimiru Gilji, optuženom da je još u listopadu 1999. u kafiću ustrijelio hrvatskog povratnika Mirka Rimca te ranio Ivu Jurić i Berigoja Vukojevića, zapelo je danas na samom početku.

Njegove odvjetnice, Višnja Drenški Lasan i Lea Ćavić, zatražile su izuzeće zamjenice županijskog državnog odvjetnika u Zagrebu Davorke Mlinarić Žagi, županijskog državnog odvjetnika u Zagrebu Jurice Ilića, te samog glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića.

Ovaj potez dolazi samo 38 dana prije zastare kaznenog progona Krešimira Gilje. Nakon 9. listopada ove godine, prema trenutačno dostupnim tumačenjima, više mu se neće moći suditi, a Rimčeva smrt, kao i ranjavanje još dvoje ljudi, ostat će nekažnjeni.

Tko je zapravo pucao u Rimca?

Javili smo ranije da je riječ o doista intrigantnom slučaju u kojem je Gilja već bio pravomoćno osuđen na sedam godina zatvora, no Ustavni sud RH srušio je presudu. On je pak u više navrata tražio izuzeće sudaca Županijskog suda u Zagrebu, bježao u inozemstvo i pravdao se nesposobnošću za suđenje.

Zanimljivo je i da se nedugo nakon pucnjave izvjesni Domagoj Novak prijavio kao počinitelj, te je istražiteljima predao pištolj kojim je Rimac ubijen. No postupak protiv njega nije pokrenut, već se cijelo vrijeme sudi samo Gilji.

Obrana traži izuzeće državnih odvjetnika

Izuzeće državnih odvjetnika Giljina obrana zatražila je upravo zbog činjenice da o kaznenoj prijavi koja je protiv Novaka podnesena zbog ubojstva Rimca i ranjavanja dvoje prolaznika, državno odvjetništvo nikada nije donijelo odluku - nije ju odbacilo, a nije ni pokrenulo postupak na temelju nje. Tim više što je i Berigoj Vukojević na samom suđenju prepoznao pištolj koji je Gilja držao u rukama, a to nije bilo oružje kojim je ubijen Rimac.

Zato Giljina obrana sumnja u pristranost državnih odvjetnika čije se izuzeće sada traži. Oni su, kako je objasnila odvjetnica Drenški Lasan, trenutno odgovorni jer su zaduženi za ovaj slučaj kroz cijelu državnoodvjetničku hijerarhiju.Osim toga, braniteljice ne vjeruju državnim odvjetnicima jer nisu zatražili da se obustavi kazneni progon Gilje za ranjavanje Ive Jurić i Berigoja Vukojevića. Riječ je o kaznenom djelu dovođenja u opasnost, za koje je, prema riječima odvjetnice Drenški Lasan, zastara nastupila još 2021. godine. Bez obzira na to, Gilji se to kazneno djelo i dalje stavlja na teret.

"Činjenicu da je Krešimir Gilja optužen za više kaznenih djela u obzir je uzeo i Visoki kazneni sud kada je prije nekoliko dana potvrdio odluku da mu se sudi u odsutnosti, a u obrazloženju je navedena kriminalna volja koju je pokazao", navela je odvjetnica Drenški Lasan, aludirajući na činjenicu da državno odvjetništvo nije odustalo od dodatnih kaznenih djela koja se Gilji stavljaju na teret, iako su ona pala u zastaru.

Izuzeće glavnog državnog odvjetnika Turudića

Turudićevo izuzeće obrana pak traži jer je riječ o pravosudnom dužnosniku koji je u više navrata između 2011. i 2014. odlučivao o Giljinim zahtjevima za izuzeće sudaca. "Budući da je ranije odlučivao o pravima obrane u ovom postupku, sada više u njemu ne može imati ovlasti, a odluku o tome mora donijeti kolegij državnog odvjetništva", rekla je Drenški Lasan. Poznato je da isti pravosudni dužnosnik - bilo sudac, bilo državni odvjetnik - ne smije po hrvatskom zakonu donositi odluke u različitim fazama istog postupka protiv jedne osobe.

Zamjenica Mlinarić Žagi ustvrdila je kako je ovo novi dokaz koliko Gilja može zlorabiti prava obrane u postupku, što je, prema njezinim riječima, uočio i Visoki kazneni sud kada je potvrđivao odluku da mu se sudi u odsutnosti. Odvjetnica Drenški Lasan nakon toga je istaknula kako okrivljenik po zakonu ima pravo tražiti izuzeća, a sud je upozorila kako zamjenica Mlinarić Žagi ne bi više smjela ništa govoriti u sudnici, budući da je zatraženo i njezino izuzeće.

Otvoreno je i pitanje zastare

Na kraju treba podsjetiti da je Gilja ranije proglašen raspravno nesposobnim, no unatoč tome postupak protiv njega nije obustavljen. Prije nego što suđenje bude zaključeno, trebat će razjasniti je li zastara nastupila nakon što je proteklo 25 godina od Rimčeva ubojstva 9. listopada 1999., kako to proizlazi iz novog Kaznenog zakona; nakon 27 godina jer su dvije godine dodane u taj rok budući da je jedna presuda Gilji već bila izrečena, ili bi, kako to smatra državno odvjetništvo, zastara trebala nastupiti tek za tri godine, odnosno ukupno 30 godina od kaznenog djela.

Naime, prema Kaznenom zakonu koji je vrijedio 1999., zastarni rok bio je dvostruki iznos kazne - u ovom slučaju 30 godina, jer je maksimalna kazna za ubojstvo tada bila 15 godina zatvora.