Stiže nezapamćeni El Niño. Kakva će zbog toga biti zima u Hrvatskoj?

POVIJESNO snažan El Niño već je do sada srušio temperaturni rekord za taj prirodni fenomen, mjesecima prije njegova očekivanog vrhunca. El Niño je, podsjetimo, prirodna klimatska pojava u kojoj se površinske vode središnjeg i istočnog tropskog Pacifika neuobičajeno zagrijavaju, mijenjaju vjetrove i raspored oborina diljem svijeta te privremeno podižu globalnu temperaturu.

Zastrašujuća procjena: 451.000 ljudi moglo bi umrijeti od posljedica

Kako smo već pisali na Indexu, Climate Impact Lab procijenio je da bi dodatna vrućina koju donosi novi El Niño, kojeg su neki već nazvali Godzilom, od lipnja ove godine do veljače 2027. mogla uzrokovati oko 451.000 dodatnih smrti povrh uobičajenih 500-tinjak tisuća.

Prognoze istog laboratorija predviđaju da će ovaj El Niño potrajati do proljeća 2027. No njegove posljedice u obliku viših temperatura i povećane smrtnosti zbog vrućine mogle bi se osjećati još tijekom lipnja i srpnja 2027.

Britanske vlasti i američki stručnjaci savjetovali su stanovnicima svojih zemalja da zbog mogućih oluja, poplava i nestanka struje pripreme zalihe trajne hrane za nekoliko dana te oko četiri litre vode po osobi dnevno, idealno za tjedan dana."Za snagu ovog El Niña možda ćemo morati smisliti novi naziv" 

Mirko Orlić, oceanograf i profesor emeritus zagrebačkog PMF-a, kaže da bi ovaj El Niño mogao nadmašiti sve dosad zabilježene od sredine prošlog stoljeća tako da će za njegovu snagu možda trebati smisliti novi pridjev.

Oceanograf Ivica Vilibić, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju na Institutu Ruđer Bošković, smatra da bi Hrvatsku mogla čekati toplija zima koja bi mogla poremetiti zimsko mirovanje biljaka i životinja.

Nadmašit će dosadašnje rekorde

Orlić objašnjava da prognoze kažu da se s vjerojatnošću većom od 90% može očekivati da će krajem ove godine i na samom početku sljedeće godine El Niño biti vrlo jak. "To znači da će biti sličan najjačim takvim pojavama zabilježenima od sredine prošlog stoljeća – onima iz 1982/1983., 1997/1998. i 2015/2016. godine", kaže Orlić.Dodaje da postoji oko 75 posto vjerojatnosti da će se razviti El Niño jači od najjačih dokumentiranih od sredine prošlog stoljeća, odnosno takav za koji bi možda više odgovarao novi pridjev, primjerice "izuzetno jak". "Sljedeći će mjeseci pokazati hoće li nadolazeći El Niño biti vrlo jak ili izuzetno jak", poručuje.Najjači El Niño u tisuću godina?

Klimatolog Zeke Hausfather procijenio je da bi ovaj El Niño mogao biti najjači u posljednjih tisuću godina na temelju usporedbi njegove očekivane snage i rekonstrukcija prošlih El Niña temeljenih na koraljima, godovima drveća i povijesnim zapisima.

No, Vilibić smatra da ipak treba biti oprezan s takvim tvrdnjama.

"Predviđanja za ovaj El Niño govore da postoji visoka vjerojatnost da bude najjači u posljednjih stotinjak godina. Sve više od toga teško je tvrditi, jer mjerenja ne postoje tisuće godina", kaže. Smatra da je "izuzetno jak" sasvim dovoljna tvrdnja.Kako promjene u Pacifiku dolaze do Europe?

Vilibić kaže da svaki dovoljno velik i izražen poremećaj u atmosferi i moru utječe na vrijeme u svijetu. Pitanje je samo koliko jako i u kojem vremenskom okviru. Budući da je El Niño uglavnom ekvatorijalni proces, ponajviše djeluje na vremenske obrasce u tropskim krajevima. No energija se u relativno kratkom roku prenosi u umjerene širine, ponajprije na područje sjevernog Pacifika i Sjeverne Amerike.

"Ti obrasci utječu na prijenos energije i vlage u sjevernom Atlantiku, a atmosferski i oceanski sustavi u tom području glavna su odrednica vremenskih obrazaca u Europi i Sredozemlju", tumači Vilibić.

Toplija i kišovitija zima

Orlić kaže da je utjecaj El Niña na Europu slabije izražen zbog djelovanja raznih čimbenika, primjerice temperature Atlantskog oceana, koja također utječe na kretanje zračnih masa te na raspored topline i oborina nad Europom, pa može oslabiti ili prikriti učinke udaljenog El Niña.

"Pa ipak, za vrlo jakih El Niña zime su u Europi bile toplije od prosječnih, a količine oborine bile su nešto veće od uobičajenih. Sukladno tome, i aktualne sezonske prognoze najavljuju pozitivna odstupanja u temperaturama i oborinama za predstojeću zimu u Europi. To znači temperature i količine oborina iznad prosjeka", kaže Orlić."Hladne epizode mogle bi biti blaže i kraće"

Međutim, upozorava da se takve prognoze izrađuju za tromjesečna razdoblja unutar kojih može biti značajnih oscilacija. Unutar tri relativno topla mjeseca može tijekom nekoliko tjedana doći do znatnog zahlađenja zbog prodora arktičkog zraka na jug. Jačina i trajanje tih hladnih prodora mogli bi ovisiti o odnosu utjecaja El Niña i velikog zagrijavanja Arktika.

"Ako prevlada utjecaj El Niña, hladne epizode mogle bi biti blaže i kraće. Ako pak prevlada utjecaj zagrijavanja Arktika, mogle bi biti izraženije i trajati dulje", kaže Orlić.

Naime, prema jednoj od teorija, brže zagrijavanje Arktika smanjuje temperaturnu razliku prema južnijim krajevima, što može oslabiti visinsku mlaznu struju koja je svojevrsna barijera prema polarnim krajevima i povećati njezino vijuganje te omogućiti hladnom zraku da prodre dalje na jug i ondje se dulje zadrži.

Što zagrijava Jadran?

Na pitanje možemo li zbog snažnog El Niña očekivati neuobičajeno toplo Jadransko more, Vilibić odgovara da tu značajniji utjecaj imaju dugoročno zatopljenje i Atlantik. "Zagrijavanje u Jadranu prvenstveno je uvjetovano dugoročnim globalnim zatopljenjem, no uz veliku varijabilnost koja je velikim dijelom uvjetovana procesima u sjevernom Atlantiku", objašnjava.Ta promjenjivost može se odvijati i tijekom više desetljeća. Primjerice, poznato je da Atlantska multidekadska oscilacija, odnosno AMO, ima jak utjecaj na Sredozemlje.

Vilibić stoga naglašava da je izravan utjecaj El Niña na Sredozemlje vrlo ograničen te da su promjene u cirkulaciji sjevernog Atlantika koje stoje iza AMO-a glavni uzrok promjenjivih vremenskih obrazaca na tom području.

Spoj toplog mora, vrućina i ekstremnih kiša?

Vilibića smo pitali može li kombinacija vrlo snažnog El Niña i globalnog zatopljenja dovesti do istodobne pojave vrlo toplog mora, toplinskih valova i ekstremnih oborina. "Da, to je moguće, ali ne toliko u Jadranu, barem ne zbog El Niña", odgovara.

Objašnjava da El Niño takve obrasce može ponajprije uvjetovati na području Pacifika, kroz promjene površinske temperature mora i smicanja vjetra u atmosferi, važnih za razvoj uragana i tajfuna.

"U Jadranu u jednadžbu moramo staviti neke druge fenomene. Uz AMO, koji djeluje na višedesetljetnoj razini, tu je Sjevernoatlantska oscilacija, odnosno NAO. Ona značajno određuje vremenske obrasce nad Europom i Sredozemljem, osobito zimi, što uključuje toplinske valove, ekstremne oborine, suše, poplave i druge prirodne nepogode", ističe.