Što gori iznad Našica dok grad spava? Vanđelić traži neovisnu kontrolu otpada i emisija

Damir Vanđelić, hrvatski branitelj i bivši logoraš srpskih koncentracijskih logora, poduzetnik i predsjednik Stranke Republika, oglasio se na svom Facebook profilu povodom posljednjih događaja vezanih uz zbrinjavanje i odlaganje onečišćenog otpada u Hrvatskoj, posebno slučaja u Gospiću.

U objavi naslovljenoj „Što gori iznad Našica dok grad spava?“, Vanđelić se osvrnuo na korištenje alternativnih goriva u cementnoj industriji, s posebnim naglaskom na NEXE-ovu cementaru u Našicama.

Na početku ističe kako bi Našice, zbog svog položaja u blizini Krndije i Papuka te okruženosti zelenilom, trebale biti među čišćim hrvatskim gradovima. Istodobno, upozorava, grad ima veliku cementaru koja posljednjih godina sve veći dio fosilnih goriva zamjenjuje alternativnim gorivima.

Prema podacima koje u svojoj objavi navodi Vanđelić, udio zamjenskih goriva u NEXE-u tijekom 2024. godine dosegnuo je 60,6 posto, dok se među korištenim alternativnim gorivima navode RDF i otpadni suhi mulj. Cilj je, prema tim podacima, povećati udio zamjenskih goriva na više od 90 posto.

Što je RDF?

Vanđelić posebno pojašnjava pojam RDF-a, odnosno goriva proizvedenog iz otpada. Riječ je o materijalu koji se prethodno obrađuje, razvrstava i usitnjava, a njegov gorivi dio može sadržavati plastiku, papir, karton, tekstil, drvo i druge materijale odgovarajuće ogrjevne vrijednosti.

Takvo gorivo koristi se u cementarama kao zamjena za dio fosilnih goriva poput ugljena i naftnog koksa.

Međutim, Vanđelić upozorava da RDF nije kemijski jednolično gorivo te da njegov sastav ovisi o materijalu od kojeg je proizveden.

„Zato su kontrola njegova sastava prije spaljivanja i kontrola emisija nakon izgaranja toliko važne“, navodi.

Pritom naglašava da korištenje RDF-a u cementarama samo po sebi nije protuzakonito niti neuobičajeno u Europi, ali smatra da je nakon događaja u Gospiću ključno pitanje – povjerenje građana u sustav kontrole.

„61,7 posto kontroliranih pošiljki bilo je nezakonito“

Vanđelić se poziva i na podatke Državnog inspektorata o prekograničnim pošiljkama otpada. Prema podacima koje navodi, od 2019. do 2025. godine kontrolirano je 2.610 prekograničnih pošiljki otpada, pri čemu je 1.611 pošiljki, odnosno 61,7 posto kontroliranih, ocijenjeno nezakonitima.

Ističe kako taj podatak ne znači da je 61,7 posto ukupnog otpada koji ulazi u Hrvatsku nezakonito, budući da se radi isključivo o kontroliranim pošiljkama. Ipak, smatra da je takav rezultat dovoljan razlog za ozbiljnu zabrinutost.

„Nakon svega što je ondje otkriveno građanima više nije dovoljno pokazati papir i reći: ‘Imamo dozvolu. Vjerujte institucijama’. Povjerenje se izgubilo i sada se mora ponovno zaslužiti“, poručuje Vanđelić.

Pitanje opasnog otpada

Poseban dio objave posvetio je mogućnosti gospodarenja opasnim otpadom.

Vanđelić navodi da je NEXE 2025. godine Ministarstvu podnio zahtjev za dozvolu za gospodarenje opasnim otpadom na lokaciji u Našicama, za postupke R1 i R13, odnosno korištenje otpada prvenstveno kao goriva ili drugog načina dobivanja energije te njegovo skladištenje prije oporabe.

Naglašava kako opasni otpad nije isto što i uobičajeni RDF te da klasifikacija otpada kao opasnog ovisi o njegovim svojstvima i sastavu.

„Upravo zato građani imaju pravo znati koje vrste opasnog otpada NEXE želi koristiti, u kojim količinama, odakle taj otpad dolazi i tko neovisno provjerava njegov stvarni sastav prije nego što završi u peći“, navodi Vanđelić.

Sedam tona na sat

U svojoj objavi poziva se na službenu dokumentaciju povezanu s postrojenjem, u kojoj se, prema njegovim navodima, navodi mogućnost korištenja obrađenog neopasnog ili opasnog otpada Grupe II do 35.837 tona godišnje, uz sustav doziranja prema rotacijskoj peći i/ili predkalcinatoru kapaciteta do približno sedam tona na sat.

Vanđelić naglašava kako sedam tona materijala na sat predstavlja značajan kapacitet.

„To ne znači da NEXE svakoga dana spaljuje takvu količinu niti da je sav taj materijal opasan. Ali pokazuje razmjere postrojenja, a i potencijalne opasnosti“, ističe.

Upravo zbog toga smatra da kontrola ne smije početi tek na dimnjaku, već već prilikom ulaska kamiona s otpadom u postrojenje.

Traži neovisni nadzor kamiona

Jedan od ključnih prijedloga koje Vanđelić iznosi jest uvođenje neovisnog nadzora ulaznog otpada.

Predlaže da Grad Našice, država i NEXE omoguće sudjelovanje neovisne osobe ili stručnog tijela koje nije zaposleno u NEXE Grupi niti o njoj financijski ovisi.

Takav bi nadzor, prema njegovu prijedlogu, trebao imati mogućnost uvida u dokumentaciju i sudjelovanja u nasumičnom uzorkovanju pošiljaka.

„Ne treba kontrolirati svaki kamion. Ali nitko ne bi smio unaprijed znati koji će kamion biti uzorkovan“, smatra Vanđelić.

Prema njegovu prijedlogu, laboratorijska analiza trebala bi potvrditi odgovara li stvarni sadržaj kamiona dokumentaciji koja prati pošiljku.

Također smatra da bi javnosti trebalo objavljivati podatke o tome koliko otpada dolazi iz Hrvatske, koliko iz uvoza, iz kojih država, o kojim je vrstama otpada riječ i u kojim količinama.

„Kontrolirati i ono što izlazi iz dimnjaka“

Vanđelić se u objavi osvrće i na postojeći sustav kontrole emisija.

Navodi kako NEXE ima automatski sustav kontinuiranog mjerenja niza emisija na ispustu rotacijske peći te propisane vanjske kontrole mjernog sustava. Ističe i postojanje automatske postaje za praćenje kvalitete zraka u Zoljanu.

Prema podacima koje navodi za 2024. godinu, zrak je za SO₂, NO₂ i PM10 bio I. kategorije.

No, smatra da bi nakon događaja u Gospiću trebalo otići korak dalje.

Predlaže da Grad Našice financira povremena potpuno neovisna mjerenja kvalitete zraka u Našicama i okolici, dok bi država trebala provoditi povremena nenajavljena neovisna mjerenja emisija neposredno na ispustu postrojenja.

„Danju i noću. Radnim danom i vikendom. Posebno u vrijeme kada se alternativno gorivo dozira u peć“, navodi.

„A što se događa noću?“

Upravo noćni rad postrojenja jedno je od pitanja koje Vanđelić posebno ističe.

„Je li ikada tijekom noćne smjene provedena nenajavljena kontrola koja je istodobno provjerila dokumentaciju kamiona, uzela uzorak materijala koji u tom trenutku ide prema peći i neovisno izmjerila što tada izlazi iz dimnjaka?“, pita Vanđelić.

Pritom naglašava da ne tvrdi kako se tijekom noći događa bilo što nezakonito.

Njegov je stav, kako navodi, da bi upravo nenajavljene kontrole mogle potvrditi da se postrojenjem upravlja na isti način tijekom cijelog dana.

„Mjerenje košta“ nije dovoljno

Vanđelić se osvrnuo i na prigovore građana zbog neugodnih mirisa te pitanje troškova dodatnih neovisnih mjerenja.

„Ako je na zahtjev za dodatnim neovisnim mjerenjem odgovoreno da ono ‘košta’, onda moramo postaviti drugo pitanje: koliko košta zdravlje?“, pita.

Istodobno naglašava kako nema dokaza na temelju kojih bi se moglo tvrditi da je NEXE uzrok povećane pojavnosti karcinoma u Našicama.

Prema njegovu mišljenju, zdravstvena pitanja ne bi trebalo rješavati strahom i nagađanjima, već – mjerenjem.

„Ako je sve čisto – pokažite“

Vanđelić na kraju svoje objave ističe da ne traži zatvaranje cementare niti tvrdi da NEXE spaljuje ilegalni otpad.

Traži, kako navodi, ono što bi nakon slučaja u Gospiću trebalo postati standard za sva hrvatska postrojenja koja koriste otpad kao gorivo:

• potpunu sljedivost otpada od granice do peći,

• neovisno nasumično uzorkovanje ulaznog materijala,

• nenajavljene inspekcijske kontrole,

• povremena neovisna mjerenja emisija iz dimnjaka,

• neovisna mjerenja kvalitete zraka u gradu,

• te javnu objavu rezultata.

„Ako je sve čisto – objavite. Ako dokument odgovara sadržaju kamiona – pokažite. Ako su emisije unutar dopuštenih vrijednosti – potvrdimo ih i neovisnim mjerenjem. Ako je zrak u Našicama dobar – bit ćemo prvi koji će to pozdraviti“, poručuje.

Zaključno, Vanđelić smatra da nakon Gospića problem više nije samo otpad, već i izgubljeno povjerenje građana.

„A ono se ne vraća riječima, dozvolama i pečatima. Vraća se kontrolom, podacima i potpunom transparentnošću“, zaključuje.

Njegova je završna poruka jasna: između količine otpada koja ulazi u postrojenje i zdravlja građana, smatra, mora postojati „neovisna, stalna i javno provjerljiva kontrola“.