HRVATSKI VETERANI - JUČER, DANAS, SUTRA - 2026

Medijski narativi o Domovinskom ratu – kako se oblikuje kolektivno pamćenje

Medijski narativi o Domovinskom ratu – između istine, manipulacije i zaborava

Medijski narativi o Domovinskom ratu – kako se oblikuje kolektivno pamćenje
Foto: Ilustrativna generirana slika AI

Način na koji se Domovinski rat danas prikazuje u medijima često govori više o sadašnjem društvu nego o samom ratu. Mediji nisu samo prijenosnici informacija, nego aktivni sudionici u oblikovanju kolektivnog pamćenja. Upravo zato pitanje medijskih narativa o Domovinskom ratu nije pitanje ukusa, novinarske slobode ili različitih mišljenja, nego pitanje odgovornosti prema istini i javnosti.

U prvim godinama rata mediji su, unatoč ograničenjima, cenzuri i ratnim okolnostima, imali relativno jasnu ulogu. Izvještavali su o agresiji, razaranju i obrani, često uz snažan emotivni naboj. To nije bila propaganda u klasičnom smislu, nego pokušaj da se svijetu i domaćoj javnosti objasni što se događa. Informacije su bile nesavršene, ali osnovni okvir bio je jasan: Hrvatska je napadnuta i brani se.

Kako je rat završio, a političke okolnosti se mijenjale, mijenjao se i medijski pristup. Domovinski rat postupno prestaje biti tema izvještavanja, a postaje predmet interpretacije. Upravo tu počinje problem. Medijski narativi se ne grade više oko činjenica, nego oko „balansa“, „konteksta“ i „objektivnosti“, pojmova koji često služe kao paravan za relativizaciju. Umjesto jasnog imenovanja agresije, uvodi se neutralni jezik koji briše razliku između napada i obrane.

Jedan od najčešćih obrazaca u suvremenim medijskim narativima jest izjednačavanje odgovornosti. U nastojanju da se izbjegne „pristranost“, mnogi mediji svjesno zanemaruju osnovne povijesne činjenice. Rat se prikazuje kao niz tragičnih događaja bez jasnog uzroka, a krivnja se raspoređuje ravnomjerno, bez obzira na stvarne okolnosti. Takav pristup ne vodi razumijevanju, nego konfuziji.

Posebno zabrinjava način na koji se u medijima tretiraju branitelji. Često se pojavljuju isključivo u kontekstu problema: socijalnih, političkih ili sigurnosnih. Njihova uloga u obrani države rijetko se spominje bez dodatnih kvalifikacija ili sumnji. Time se stvara slika u kojoj branitelji nisu temelj slobode, nego prepreka „normalizaciji“. Takav narativ dugoročno mijenja percepciju rata i onih koji su ga iznijeli.

Mediji također imaju ključnu ulogu u oblikovanju odnosa mlađih generacija prema Domovinskom ratu. Ako se rat prikazuje kao daleka, zamorna i kontroverzna tema, bez jasnog vrijednosnog okvira, tada se mladima uskraćuje razumijevanje vlastite povijesti. Umjesto znanja, nude im se fragmenti, kontroverze i površne rasprave koje ne objašnjavaju zašto je rat bio nužan i obramben.

Važan element medijskih narativa jest i selektivnost. Određeni događaji se stalno ponavljaju, dok se drugi sustavno zanemaruju. Fokus se često stavlja na kontroverze, pojedinačne incidente ili političke prijepore, dok se šira slika obrane i žrtve gubi. Takva selekcija ne nastaje slučajno – ona oblikuje percepciju publike i usmjerava raspravu u željenom smjeru.

Medijski prostor danas obilježava i ubrzanost. Kratki formati, naslovi bez konteksta i senzacionalizam dodatno otežavaju ozbiljno suočavanje s temom Domovinskog rata. U takvom okruženju složene povijesne teme svode se na slogane i provokacije, što pogoduje pojednostavljenim i često netočnim narativima. Istina se ne gubi zato što je osporena, nego zato što nema prostora da se objasni.

Ne treba zanemariti ni činjenicu da mediji djeluju unutar šireg društvenog i političkog okvira. Vlasničke strukture, politički pritisci i ideološke sklonosti utječu na to kako se određene teme obrađuju. Domovinski rat, kao temelj državnosti, često postaje kolateralna žrtva tih interesa. Umjesto da bude tema koja ujedinjuje oko činjenica, pretvara se u sredstvo političkog pozicioniranja.

Problem medijskih narativa o Domovinskom ratu nije u tome što postoje različiti pogledi, nego u tome što se gubi jasna granica između činjenica i interpretacija. Kada se osnovne povijesne istine dovode u pitanje pod krinkom pluralizma, tada pluralizam prestaje biti vrijednost, a postaje alat relativizacije.

Odgovornost medija nije da stvaraju mitove, ali ni da razgrađuju istinu. Njihova je zadaća pružiti kontekst, jasno imenovati uzroke i posljedice te omogućiti javnosti da razumije složenost, ali i osnovne činjenice. Bez toga, Domovinski rat ostaje zarobljen u sukobu narativa, a ne u prostoru znanja.

Ako se dopusti da medijski narativi nastave razvodnjavati karakter Domovinskog rata, dugoročne posljedice bit će gubitak povijesne jasnoće i slabljenje društvenog samopouzdanja. Država koja nema jasan odnos prema vlastitoj obrani teško može imati jasan pogled u budućnost.

Zato je nužno stalno iznova otvarati pitanje medijske odgovornosti. Ne radi prošlosti, nego radi razumijevanja sadašnjosti. Jer način na koji govorimo o Domovinskom ratu danas, određuje kako ćemo se odnositi prema vlastitim vrijednostima sutra.

AUTOR: Kristijan Fereža /PHB

Više iz kategorije: HRVATSKI VETERANI - JUČER, DANAS, SUTRA - 2026

Vladimir Vuković Vata dobio spomen-bistu u Podstrani: 35 godina nakon pogibije odana počast heroju obrane Dubrovnika

Vladimir Vuković Vata dobio spomen-bistu u Podstrani: 35 godina nakon pogibije odana počast heroju obrane Dubrovnika

U Podstrani je 11. studenoga 2026. godine, na šetnici u Strožancu koja već nosi njegovo ime, svečano otkrivena spomen-bista Vladimiru Vukoviću Vati, hrv...

prije 1 dana
Trideset pet godina čekali su pravdu. I dočekali su je – na sudu u Srbiji!

Trideset pet godina čekali su pravdu. I dočekali su je – na sudu u Srbiji!

Trideset pet godina nakon što su hrvatski branitelji i civili odvođeni u srpske logore, jedan od preživjelih napokon je dočekao da mu sud u Srbiji prizn...

prije 1 dana
Odnos prema Domovinskom ratu - od stjecanja državne samostalnosti do danas

Odnos prema Domovinskom ratu - od stjecanja državne samostalnosti do danas

Promatrajući mijene kroz koje smo prolazili u posljednjih 36 godina (od 1990. do danas), može se reći da kao društvo nismo bili pošteđeni svih onih trau...

prije 4 dana
Operacija "Otkos 10" bila je jedna od prvih uspješnih operacija hrvatskih snaga u Domovinskom ratu

Operacija "Otkos 10" bila je jedna od prvih uspješnih operacija hrvatskih snaga u Domovinskom ratu

Jednom od prvih pobjedničkih operacija hrvatskih snaga pod kodnim nazivom "Otkos 10" izvedenom u razdoblju od 31. listopada do 12. studenoga 1991. godin...

30. 10. 2026.
GORANSKI RISOVI: Od ledenih rovova Like do pobjede u Oluji – 138. brigada ostavila je neizbrisiv trag u Domovinskom ratu

GORANSKI RISOVI: Od ledenih rovova Like do pobjede u Oluji – 138. brigada ostavila je neizbrisiv trag u Domovinskom ratu

U njezinim redovima dužnost je obnašalo više od 5500 ljudi, od kojih je više od 4000 bilo s područja Gorskog kotara. Šesnaest pripadnika brigade poginul...

28. 10. 2026.
Glasovi branitelja pripadaju i povijesti i budućnosti

Glasovi branitelja pripadaju i povijesti i budućnosti

Ratni dokument može zabilježiti zapovijed, datum i kretanje postrojbe, ali često ne objašnjava kako su ljudi živjeli s tim odlukama. Zato svjedočanstva...

18. 10. 2026.
Dani kada je Zadar gorio: Tenkovi su krenuli, branitelji su ih zaustavili i obranili grad i Hrvatsku

Dani kada je Zadar gorio: Tenkovi su krenuli, branitelji su ih zaustavili i obranili grad i Hrvatsku

U listopadu 1991. Zadar je bio na rubu ponora. Otkrijte kako su branitelji, unatoč nedostatku oružja i teškim uvjetima, zaustavili tenkove JNA i obranili grad i Hrvatsku.

6. 10. 2026.
30. rujna 1994. godine - Hrvatska izbjegla rusku zamku i zaprijetila otkazivanjem UNPROFOR-u

30. rujna 1994. godine - Hrvatska izbjegla rusku zamku i zaprijetila otkazivanjem UNPROFOR-u

Na svojoj 3434. sjednici, 30. rujna 1994. godine, Vijeće sigurnosti UN-a jednoglasno je usvojilo Rezoluciju 947 kojom je produžen mandat UNPROFOR-a na p...

30. 9. 2026.
Rat za vojarne 35 godina poslije – trenutak kada je Hrvatska dobila oružje za obranu

Rat za vojarne 35 godina poslije – trenutak kada je Hrvatska dobila oružje za obranu

Rat za vojarne bio je mnogo više od zauzimanja vojnih objekata i preuzimanja tenkova. U danima kada je Hrvatska imala ljude spremne braniti zemlju, ali...

17. 9. 2026.
15. rujna 1991. – rat dolazi pred vrata Zadra

15. rujna 1991. – rat dolazi pred vrata Zadra

Toga dana počele su otvorene borbe za Zadar. Prve su granate pale na grad i njegova rubna područja, a sukobi koji su dotad vođeni u širem zadarskom podr...

15. 9. 2026.
Tomislav Tomečić: Jutro kad se nisam radovao vedrom nebu Najčitanije

Tomislav Tomečić: Jutro kad se nisam radovao vedrom nebu

Umirovljeni poručnik HV-a Tomislav Tomečić prisjeća se napetog jutra 9. rujna 1993. kada je njegova postrojba protuzračne obrane branila Velebit od neprijateljskog zrakoplovstva. Potresno svjedočanstvo iz Domovinskog rata.

10. 9. 2026.
Vlak slobode – put kojim se vratila nada

Vlak slobode – put kojim se vratila nada

Za mene je 26. kolovoza 1995. upravo takav dan.Toga jutra iz Zagreba je prema Splitu krenuo vlak koji je nosio mnogo više od putnika. Nakon više od četi...

26. 8. 2026.

Prikazano 12 od 58 članaka.