KOLUMNE

Mladen Pavković: Što će „Galeb“ u riječkoj luci?

Galeb - Rijeka
Galeb - Rijeka Foto: PIXSELL/Goran Kovacic

U riječkom brodogradilištu dovršava se sramotna i bezobrazno skupa rekonstrukcija broda „Galeb“ – ploveće palače komunističkog diktatora pod čijim su  službenim znakovljem 1991. bjesomučno razarani Vukovar, Dubrovnik, Škabrnja, Šibenik, Zadar, Osijek, Vinkovci, Split i stotine drugih  hrvatskih gradova i sela, dok se, da komedija bude veća, – nad hrvatskom braniteljskom i društvenom scenom nadvila  nevjerojatna, kukavička i zaglušujuća tišina. Za obnovu ovog simbola režima koji je desetljećima sustavno proganjao hrvatsku državotvornu misao bez ikakvih se problema pronalazi golemih 14 do 15,3 milijuna eura javnog novca – pri čemu kritičari opravdano upozoravaju da su ukupni popratni troškovi i odgode narasli na šokantnih 22 milijuna eura – a sve to plaćaju hrvatski porezni obveznici, među kojima su i obitelji onih koji su dali živote za slobodu. Ova ploveća provokacija samo je logičan nastavak sustavnog ideološkog inženjeringa koji u Rijeci traje godinama, a čiji smo vrhunac vidjeli u rujnu 2020. kada je u sklopu projekta Europske prijestolnice kulture na vrh Riječkog nebodera drsko postavljena ona nakazna, krhotinama stakla načinjena „krvava“ zvijezda petokraka, kao otvoreni šamar žrtvama Domovinskog rata. I dok se tada i sada u javnosti pokušava stvoriti privid da se o svemu tome šuti, stvarna tragedija leži u potpunom moralnom slomu i šutnji onih koji su prvi trebali stati na branik istine, jer se opravdano postavlja pitanje zašto su vodstva pojedinih utjecajnih braniteljskih udruga postala tako tiha i gdje su nestali glasni artikulatori nacionalnog ponosa. Odgovor je bolno prizemne i prozaične naravi jer svjedočimo procesu u kojem je jedan dio  udruga sustavno pacificiran i eutanaziran kroz izdašna proračunska financiranja i natječaje, jer jednom kada postanete ovisni o državnoj i lokalnoj financijskoj pipi, oštrica kritike se potpuno tupi, a autentični bunt zamjenjuje komfor političke zavjetrine u kojoj je pametnije šutjeti nego riskirati gubitak sredstava za sljedeću obljetnicu. Nu, da ponovno istaknemo, tek samo jedan manji dio braniteljskih udruga dobrano je financiran od države dok su ostale, brojne udruge nešto poput „ptica pjevica“ tj. gotovo se same financiraju.  Cijeli ovaj paradoks postaje još strašniji i gori kada se prisjetimo povijesne činjenice da je upravo Rijeka s okolicom dala golemu žrtvu i ogroman doprinos obrani Domovine, poslavši na bojišnice više od pedeset tisuća ljudi kroz sve legendarne postrojbe, ostvarivši navodno stopostotni odaziv na mobilizaciju, bez dezerterstva. Umjesto da gradska uprava i institucije s ponosom proslave tu povijest pobjednika, stvarna povijesna baština Domovinskog rata namjerno se gura na marginu i prepušta zaboravu: Hrvatska u svom glavnom gradu i dalje nema centralni, monumentalni Nacionalni muzej Domovinskog rata, dok ponosni hrvatski ratni brodovi poput raketnih topovnjača koji su stvarno branili Jadran i probijali neprijateljske blokade polako trunu skriveni i nedostupni javnosti, turistima i djeci. Dok se za Titov luksuz pronalaze milijuni, a zagovornici se sramotno pravdaju pričama o "svjetskoj turističkoj atrakciji", očuvanju industrijske baštine i Pokretu nesvrstanih, u stalnom muzejskom postavu „Galeba“ nema mjesta za fotografije i istinu o Bleiburgu, Križnim putovima i Golom otoku. Mladim generacijama i stranim posjetiteljima se javnim novcem servira frizirana i opasna priča, dok se svjesno prešućuje činjenica da je upravo ta JNA pucala po našim domovima, zbog čega ova pasivnost dijela  braniteljskih udruga predstavlja čisti moralni i povijesni neuspjeh. Pravi hrvatski branitelji nisu kalkulirali 1991.  na bojišnici s puškom u ruci, pa ne bi smjeli kalkulirati ni danas pred naletom ideološke agresije, zbog čega je krajnji čas da skinu rukavice, prekinu ovaj sramotni zavjet šutnje i glasno upitaju vladajuće elite čiju povijest mi to zapravo plaćamo?

 I zašto dopuštamo da spomenici propalom režimu sjaje dok simboli naše pobjede nepovratno propadaju?

Mladen Pavković, predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata91.(UHBDR91.)

Više iz kategorije: KOLUMNE

JANKOMIR JE OGLEDALO HRVATSKE: Pet institucija, jedna tragedija i previše dana šutnje. Za Boga miloga, riječ je o smrti mladog čovjeka!

JANKOMIR JE OGLEDALO HRVATSKE: Pet institucija, jedna tragedija i previše dana šutnje. Za Boga miloga, riječ je o smrti mladog čovjeka!

Smrt 32-godišnjeg Kristiana Josipa Periša u zagrebačkoj Klinici za psihijatriju Sveti Ivan otvorila je mnogo više od pitanja kaznene odgovornosti osumnj...

prije 41 min
ZAŠTO SE TAKO TEŠKO ZAUZIMAMO ZA SEBE?

ZAŠTO SE TAKO TEŠKO ZAUZIMAMO ZA SEBE?

A što onda?Onda se vratimo svojim svakodnevnim obvezama. Život ide dalje, stižu nove vijesti, nove teme za raspravu i nove nepravde koje će nas ponovno...

prije 23 h
HRVATSKA JE JANKOMIR: Društvo u kojem je sve postalo normalno, osim ljudskosti

HRVATSKA JE JANKOMIR: Društvo u kojem je sve postalo normalno, osim ljudskosti

Ne želim ulaziti u meritum tragedije, u pitanje zbog čega je preminuo nesretni Periš i tko je za njegovu smrt odgovoran. To moraju utvrditi nadležne ins...

prije 23 h
Smrt fašizmu sloboda narodu, za Hrvate je zločinački pozdrav, poziv za masovni jednopartijsko komunistički teror i diktaturu

Smrt fašizmu sloboda narodu, za Hrvate je zločinački pozdrav, poziv za masovni jednopartijsko komunistički teror i diktaturu

Za modernu Hrvatsku taj pozdrav predstavlja velikosrpsku i JNA agresiju 1991. godine Postrojbe JNA napale su Hrvatsku noseći na uniformama upravo crvenu...

prije 2 dana
Jesmo li se za slobodu izborili da bismo danas ponovno morali šutjeti?

Jesmo li se za slobodu izborili da bismo danas ponovno morali šutjeti?

Od slobode izražavanja ostaje sve manje ako se ona brani samo onda kada odgovara određenim ideološkim krugovima. Dok se jedni pozivaju na umjetničku slo...

prije 4 dana
Država u kojoj politička podobnost vrijedi više od znanja i zasluga nema budućnost

Država u kojoj politička podobnost vrijedi više od znanja i zasluga nema budućnost

Ipak, povijest nas uči važnoj lekciji. Ni tada, kao ni sada, nisu svi s pravim vezama imali stvarne privilegije. Sustav uvijek koristi većinu kao pješad...

prije 5 dana
Vukovar nije pozornica za političke igre

Vukovar nije pozornica za političke igre

Analiza obljetnice pada Vukovara i osuda pokušaja političkih manipulacija. 20. studenoga dan je sjećanja na žrtve, a ne pozornica za nejasne prosvjede mladih.

3. 11. 2026.
Djeca u prvim redovima — znak da se sjećanje nastavlja

Djeca u prvim redovima — znak da se sjećanje nastavlja

Djeca i mladi u prvim redovima komemoracija diljem Hrvatske simbol su da sjećanje na Domovinski rat i žrtvu za slobodu živi. Njihova prisutnost prenosi priču budućim generacijama.

1. 11. 2026.
KORLAET PODCIJENIO DINAMOVCE: ‘Izdržat će malo kiše i sjeverca’! Tako gradska vlast brani sporni Maksimir

KORLAET PODCIJENIO DINAMOVCE: ‘Izdržat će malo kiše i sjeverca’! Tako gradska vlast brani sporni Maksimir

Postoji nešto posebno iritantno u načinu na koji vlast zna odgovoriti na opravdanu zabrinutost građana: umjesto da odgovori na pitanje, umanji problem i...

29. 10. 2026.
HRVATSKA SE BRANILA NA BOJIŠNICI DUGOJ 1200 KILOMETARA! (Drugi dio)

HRVATSKA SE BRANILA NA BOJIŠNICI DUGOJ 1200 KILOMETARA! (Drugi dio)

„Vidite, to je bila jedna specifična bitka, vjerojatno jedna od najtežih bitaka Domovinskog rata. Operacija se odvijala u siječnju 1993., ali i cijela v...

27. 10. 2026.
Despot upozorio na plan Srbije: 'Ovo mora zanimati svakog hrvatskog poreznog obveznika'

Despot upozorio na plan Srbije: 'Ovo mora zanimati svakog hrvatskog poreznog obveznika'

Kriminalist i sigurnosni stručnjak Željko Cvrtila u emisiji Studio 4 HRT-a govorio je o odnosima Hrvatske i Srbije, upozorivši na kontinuirano hibridno...

25. 10. 2026.
KAD POLICIJA POSTANE ŽRTVA POLITIKE: Smjena Bilandžića pokazuje koliko u Hrvatskoj vrijedi profesionalna odgovornost

KAD POLICIJA POSTANE ŽRTVA POLITIKE: Smjena Bilandžića pokazuje koliko u Hrvatskoj vrijedi profesionalna odgovornost

Ako je suditi prema javnim izjavama čelnika Domovinskog pokreta, njegova je krivnja bila u tome što nije pristao slijediti stranačku liniju u sukobu koj...

23. 10. 2026.

Prikazano 12 od 5123 članaka.