04. LISTOPADA 1991. – NAPAD NA ORLOVNJAK: Dva dana prije velike bitke poginuo je Miroslav Klarić
Bricin bunar bio je istureni položaj na prilazu Antunovcu
Dvadesetogodišnji Miroslav Klarić poginuo je 04. listopada 1991. na Bricinu bunaru, položaju kod farme Orlovnjak između Antunovca i Tenje. Prema sjećanju Udruge hrvatskih branitelja Antunovac – Ivanovac, ubila ga je agresorska granata. Klarić je bio među prvim dragovoljcima Zbora narodne garde i prvi poginuli hrvatski branitelj s prebivalištem u Antunovcu.
Bricin bunar nije bio udaljena točka bez veze s obranom mjesta. Bio je istureni položaj na otvorenom prostoru, na pravcu prema Tenji i Silašu, ispred Antunovca. Takav položaj braniteljima je davao prostor za nadzor prilaza, ali ih je istodobno izlagao napadima s više smjerova.
Kojoj je postrojbi pripadao Klarić?
Stjepan Šerić, ratni zapovjednik obrane Antunovca, u prikazu ustroja navodi da je antunovački vod bio dio 2. pješačke satnije 2. bojne 106. brigade ZNG-a, a njegova je zona obuhvaćala Orlovnjak, Bricin bunar i Seleš. Krajem rujna 1991. satnija je izdvojena iz dotadašnjeg sastava i ustrojena kao 4. pješačka bojna 106. brigade.
Napad 04. listopada bio je upozorenje
Udruga hrvatskih branitelja Antunovac – Ivanovac bilježi da je 4. listopada na crtu kod Orlovnjaka izveden jedan od jačih napada te da je prethodio još snažnijem napadu 6. listopada. Klarićeva pogibija dogodila se, dakle, dok je obrana već bila pod pritiskom, dva dana prije bitke koja će završiti padom Orlovnjaka. Dostupni javni zapisi ne daju detaljnu satnicu napada 4. listopada ni pouzdan popis napadačkih postrojbi toga dana, pa ih ne treba poistovjećivati sa snagama zabilježenima za 6. listopada.
Ujutro 6. listopada napad na položaje Orlovnjaka započeo je topničkom vatrom, a potom su djelovali tenkovi i pješaštvo. Prema Šerićevu prikazu, u napadu su sudjelovali dijelovi 12. mehanizirane brigade JNA, Teritorijalna obrana Tenje te četničke i Arkanove formacije, uz topničku potporu i minobacače. Svjedočenja branitelja opisuju i zaobilaženje položaja te napad s boka i iz pozadine. Izvori se razlikuju u pojedinim detaljima, uključujući broj branitelja i točno vrijeme sloma crte, ali suglasni su da je Orlovnjak napadnut s više smjerova i da su branitelji bili brojčano i naoružanjem nadjačani.
Zašto je Orlovnjak bio važan za obranu Osijeka?
Orlovnjak je bio dio prednje obrane Antunovca i južnog obrambenog prostora Osijeka. Njegово držanje zadržavalo je neprijateljske snage dalje od grada i otežavalo im približavanje topništva. Stjepan Šerić opisao je višemjesečnu obranu Orlovnjaka kao vrijeme koje je pomoglo Osijeku da se pripremi i učvrsti obranu. To je svjedočenje zapovjednika koji je sudjelovao u obrani; ne znači da je Orlovnjak samostalno odlučio sudbinu grada, nego da je bio važan dio šire obrambene crte.
Izvori
PHB: Miroslav Klarić – in memoriam · HKM: Poginuo jedan od junaka Domovinskog rata Miroslav Klarić · PHB: Bitka za Orlovnjak, prema sjećanju Stjepana Šerića · HRT Radio Osijek: Pitanje nestalih mora se riješiti ako želimo budući suživot
Izvor:PHB
