04. LISTOPADA 1991. – POČEO JE PRODOR PREMA ZADRU: Što je Kninski korpus planirao postići prije 6. listopada

Zapovijed 9. kninskog korpusa pokazuje što je trebalo uslijediti: slomiti obranu na prilazima, presjeći komunikacije, deblokirati vojarne i izbiti na zadarsku luku.

Od Adžićeve naredbe do operativnog plana

Opći napad na Zadar osobno je 2. listopada naredio načelnik Generalštaba JNA Blagoje Adžić. Dan poslije zapovjednik 9. korpusa JNA, general-major Vladimir Vuković, potpisao je operativnu zapovijed koja je razradila ciljeve i pravce napada. Ta dva datuma označavaju različite korake: Adžićevu naredbu i korpusni plan za njezinu provedbu.

Zapovijed 9. korpusa predviđala je prvo izbijanje na crtu Križ – Dračevac – Stipetićeva kosa – Vidilica – Bokanjac. Zatim su snage trebale presjeći obranu grada, deblokirati vojne objekte i ovladati zadarskom lukom. Kao zadaće su izrijekom navedeni i izvlačenje ljudstva, vojne opreme i stanovništva iz opkoljenih objekata.

Dva glavna pravca prema gradu

Operativni plan predvidio je udar iz zaleđa u dva smjera. Skupina s 9. oklopnom bojnom trebala je iz smjera Donjeg Zemunika preko Babinduba i Dračevca nastaviti prema Arbanasima. Njezin zadatak bio je zauzeti Babindub i Dračevac, a potom se probiti prema gradskim vojarnama.

Drugi pravac, s 1/592. motoriziranom brigadom, vodio je od Murvice preko Musapstana i Sokina briga prema luci. Te su se skupine trebale povezati s dijelovima 180. motorizirane brigade, snagama koje su se već nalazile u zadarskim vojnim objektima, lokalnom Teritorijalnom obranom te zrakoplovnom i topničkom potporom.

Deblokada vojarni bila je dio plana za ovladavanje gradom. Zapovijed je predviđala proboj prema vojarnama broj 9, 1 i 4, a zatim nastavak prema luci. Ishod takvog napredovanja ugrozio bi obrambene položaje u gradu i omogućio snagama JNA da se povežu s postrojbama koje su djelovale iz zaleđa.

Presijecanje Magistrale bilo je dio napada na Biograd

Zadaća presijecanja Jadranske magistrale dodijeljena je skupini koja je iz smjera Kakme napadala Biograd. Trebala je zauzeti položaje na Tustici i Jerkovačkom brigu, blokirati Biograd i presjeći cestu kako bi spriječila izvlačenje hrvatskih snaga prema Zadru i Šibeniku. Istodobno su oklopne snage na zadarskom pravcu 4. listopada izbile do raskrižja Magistrale kod Murvice. Tako su se pritisak na grad i prijetnja cestovnoj vezi razvijali kao dijelovi širega plana.

04. listopada: tenkovi stižu do Murvice

U Murvici je 4. listopada do podneva trajao jak topnički napad. Oko 14 sati iz smjera Smokovića krenulo je pet do šest tenkova s pješaštvom. Dosegnuli su raskrižje Jadranske magistrale, a zatim se podijelili u dvije skupine i ugrozili položaje branitelja. Pripadnici 112. brigade povlačili su se prema Briševu i Bokanjcu, pritom uništili jedan tenk, a desetak branitelja bilo je ranjeno.

Na istočnom prilazu pritisak se nastavio preko Babinduba i Crnog prema Dračevcu. Ondje je 5. listopada napadač stigao do kule Dračevac. Prema opisu borbi, tenkovi su se približili crkvi i groblju. Pripadnik 4. gardijske brigade Željko Vujić pogodio je jedan tenk ručnim raketnim bacačem „Osa“, a drugi oštetio. Nakon protunapada hrvatski su branitelji vratili položaje, a napadačke snage povukle su se prema Križu i Babindubu.

Što je trebalo uslijediti

Plan je povezivao napredovanje kroz Murvicu i Musapstan s prodorom preko Babinduba i Dračevca. Sljedeći ciljevi bili su gradske vojarne, a nakon njih luka. Na biogradskom pravcu trebalo je presjeći Magistralu i otežati kretanje hrvatskih snaga.

Zato 4. listopada označava početak pokušaja provedbe tog plana na prilazima gradu. Napad se nastavio sljedećeg dana na Dračevcu, a 6. listopada dosegnuo je vrhunac. Hrvatski branitelji zaustavili su prodor, a JNA nije ostvarila cilj zauzimanja grada ni spajanja s opkoljenim snagama u zadarskim vojarnama. Nakon prekida napada započeli su pregovori o izvlačenju JNA iz vojnih objekata u gradu.