13. studenoga 1991.: U Ogulinu osnovana 143. brigada Hrvatske vojske

Dana 13. studenoga 1991. ustrojena je 143. brigada Hrvatske vojske Ogulin, postrojba koja je objedinila hrvatske snage koje su već mjesecima branile ogulinsko područje. Prema službenoj povjesnici Grada Ogulina, odmah su ustrojeni Zapovjedništvo brigade, tri pješačke bojne, mješoviti topnički divizijun i pristožerne postrojbe.

Od Bataljuna „Klek“ do 143. brigade

Korijeni brigade sežu u ljeto 1991., kada je na ogulinskom području ustrojen Bataljun „Klek“, prva dragovoljačka ratna postrojba toga kraja. Grad Ogulin navodi da su u njega pristizali dragovoljci iz Ogulina, Zagorja Ogulinskog, Puškarića, Turkovića, Hreljina, Svetog Petra, Sabljaka, Oštarija, Tounja, Kamenice, Saborskog i Modruša.

Iz tih snaga tijekom rujna 1991. nastale su 4. i 5. bojna 110. brigade ZNG-a. Kako navodi Hrvatski vojnik, upravo su te dvije bojne postale jezgra novoosnovane 143. brigade: 4. bojna preustrojena je u 1. bojnu, a 5. bojna u 2. bojnu 143. brigade, dok je istodobno mobilizirana i 3. pješačka bojna.

Dotadašnja samostalna topnička skupina uključena je u sastav brigade kao mješoviti topnički divizijun. Time je ogulinski prostor dobio jedinstveno zapovjedništvo za pješačke, topničke i pristožerne sastave.

Ustroj u trenutku velike opasnosti

Osnivanje 143. brigade dogodilo se samo dan nakon pada Saborskog 12. studenoga 1991. Pad tog hrvatskog uporišta dodatno je povećao opasnost za pravce prema Ogulinu i Josipdolu.

Prema Gradu Ogulinu, ogulinske postrojbe već su prije osnivanja brigade vodile borbe na prostoru Cerovnika, Josipdola i drugih prilaza gradu te su sudjelovale u oslobađanju vojarne JNA u Skradniku.

Nakon pada Saborskog, novoosnovana brigada uključila se i u prihvat te izvlačenje preživjelih civila, branitelja i policajaca koji su se uspjeli probiti prema slobodnom području. Grad Ogulin navodi da je brigada od samog početka djelovala u okolnostima neposredne ratne ugroze.

Prvi zapovjednik Stjepan Gašljević

Za prvog zapovjednika 143. brigade postavljen je Stjepan Gašljević, koji je prije toga obnašao dužnost zapovjednika obrane Ogulina.

Pod njegovim zapovijedanjem brigada je preuzela obranu približno 30 kilometara bojišnice. Ministarstvo hrvatskih branitelja potvrđuje da su u njezinu sastavu bili Zapovjedništvo, tri pješačke bojne, mješoviti topnički divizijun i pristožerne postrojbe.

Glavna zadaća bila je zadržati postojeće hrvatske položaje, spriječiti prodor prema Ogulinu i zaštititi prometne pravce koji su povezivali Karlovac, Gorski kotar, Liku i hrvatski jug.

Obrana ogulinskog bojišta

Tijekom završnih mjeseci 1991. i početkom 1992. brigada je držala i utvrđivala obrambenu crtu na prostoru Ogulina i okolnih naselja. Prema povjesnici Grada Ogulina, nakon dolaska mirovnih snaga Ujedinjenih naroda dio brigade preveden je u pričuvu, a održavanje dijela crte bojišta postupno je preuzela Domobranska bojna Ogulin.

Rat za ogulinsko područje time nije završio. Tijekom 1993. sigurnosna situacija ponovno se pogoršala pa je brigada ponovno podignuta iz pričuve.

Hrvatski časnički zbor u povjesnici postrojbe navodi da je 143. brigada zajedno s drugim hrvatskim snagama tada preuzela obranu više od 40 kilometara bojišnice, od Kamenice do Jezerana.

Preustroj u 143. domobransku pukovniju

Početkom rujna 1994. godine 143. brigada i Domobranska bojna Ogulin preustrojene su u 143. domobransku pukovniju Ogulin.

Prema Gradu Ogulinu, tim je preustrojem ratni put postrojbe nastavljen u novom obliku, a njezini su pripadnici nastavili obuku i pripreme za moguće oslobodilačke operacije.

Od Ogulina do Slunja u operaciji Oluja

U vojno-redarstvenoj operaciji Oluja 143. domobranska pukovnija imala je važnu zadaću na pravcu Zbornog područja Karlovac.

Grad Ogulin navodi da je pukovnija djelovala pravcem Ogulin – Plaški, oslobodila područje Plaškog i vojnog poligona, a zatim nastavila prema Slunju.

Pripadnici 143. domobranske pukovnije među prvima su ušli u Slunj, nakon čega su nastavili djelovanje prema Veljunu, Vojniću, Vrginmostu i Petrovoj gori. Prema istoj povjesnici, postrojba je tijekom sedam dana završnih borbenih djelovanja prešla više od 130 kilometara, najvećim dijelom pješice.

Do 5. kolovoza 1995. oslobođena su sva okupirana naselja tadašnje općine Ogulin.

Odlikovanje za ratni put

Za doprinos u Domovinskom ratu i iskazano junaštvo pripadnika postrojbe predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić 22. svibnja 2006. odlikovao je 143. brigadu HV „R“ – Ogulin Redom Nikole Šubića Zrinskog, što potvrđuje dokumentacija koju objavljuje Grad Ogulin.

Osnivanje 143. brigade 13. studenoga 1991. povezalo je u jednu postrojbu ljude koji su već od ljeta branili ogulinski kraj. Od obrane grada i prilaza nakon pada Saborskog, preko višegodišnjeg držanja bojišnice, ratni put njezinih pripadnika nastavljen je kroz 143. domobransku pukovniju sve do oslobađanja okupiranih područja u Oluji.