23. RUJNA 1991. – PAO JE VELIKI MILETINAC: Ubijeni Ivica Geler, Pero Matijević i Marica Perišić, Ivan i Slavica Geler odvedeni na mučenje

Kronologije Domovinskog rata uz 23. rujna 1991. uglavnom ostavljaju tek jednu hladnu rečenicu: okupiran je Veliki Miletinac, troje ljudi je ubijeno, a dvoje odvedeno i mučeno.

Iza tih pet brojki bilo je pet imena.

Ubijeni su:

• Ivica Geler, civil iz Velikog Miletinca

• Pero Matijević, civil iz Velikog Miletinca

• Marica Perišić, civilka iz Velikog Miletinca

Odvedeni su:

• Ivan Geler

• Slavica Geler

Ivan i Slavica preživjeli su petodnevno zatočenje i zlostavljanje. Upravo je razlikovanje Ivice, koji je ubijen, i Ivana, koji je odveden, važno jer je u dijelu kasnijih internetskih članaka nastala pogreška pa je Ivan istodobno naveden i kao ubijeni i kao zatočeni. Raniji, detaljniji navod optužnog akta te popis civilnih žrtava razdvajaju ih nedvosmisleno: ubijen je Ivica Geler, a odveden je Ivan Geler.

Napad na tri kuće

Prema javno prenesenom sadržaju optužnog akta, pripadnici srpskih paravojnih snaga 23. rujna 1991. opkolili su u Velikom Miletincu kuću Ivana Gelera te kuće Pere i Mirka Matijevića. Nakon pucnjave iz automatskog oružja ubijeni su Ivica Geler, Pero Matijević i Marica Perišić.

Ivan Geler i Slavica Geler potom su odvedeni u zatvor u Miokovićevu, današnjem Đulovcu. U registru žrtava oboje su evidentirani kao osobe koje su ondje pet dana fizički zlostavljane. U opisu optužbe posebno je navedeno nasilje nad Ivanom Gelerom: tukli su ga, gazili, čupali mu zube kliještima i rezali kožu na šakama.

To nije opis klasičnog vojnog sukoba dviju postrojbi. To je opis napada na civilne kuće, ubojstava i odvođenja ljudi u zatočenički objekt.

Tko je napao Veliki Miletinac?

Javno preneseni raniji optužni materijal uz napad izrijekom navodi petoricu: Savu Dragulu, Vladimira Kezele, Veljka Marića, Milana Rekića i Stevu Rekića.

Ova imena treba objavljivati uz nužnu pravnu ogradu: riječ je o navodima optužnog akta, a ne o zamjeni za pravomoćnu presudu. U dostupnom izvještaju o sudskom predmetu optuženici su opisani kao pripadnici ilegalne Teritorijalne obrane i Milicije tzv. SAO Zapadne Slavonije s daruvarskog područja.

Iz javno dostupnih sažetaka ne može se pouzdano rekonstruirati točan pravac njihova dolaska u selo. Poznato je da su Bastajski Brđani bili važno uporište srpskih snaga na tom sektoru i da su dvojica navedenih, Veljko Marić i Milan Rekić, bili vezani uz Bastajske Brđane. To, međutim, nije dovoljno da se kao dokazana činjenica napiše kako je napad upravo odande krenuo. Najpreciznije je reći: napad su izvele lokalne snage TO-a i Milicije SAO Zapadne Slavonije s daruvarskog područja, dok točan taktički smjer dolaska nije utvrđen u javno dostupnim dokumentima.

Tko je branio selo?

Ni kronologija događaja ni javno preneseni sadržaj optužnice ne navode hrvatsku vojnu ili policijsku postrojbu koja je 23. rujna 1991. organizirano branila Veliki Miletinac.

Zbog toga nije odgovorno naknadno izmišljati branitelje ili brojčano stanje obrane. Dostupna dokumentacija govori o opkoljavanju obiteljskih kuća i napadu na civile. Najčvršći zaključak jest da u selu toga dana nije dokumentirana organizirana obrana sposobna zaustaviti napad i okupaciju.

Kamo su odvedeni Ivan i Slavica Geler – i jesu li preživjeli?

Oboje su odvedeni u zatvor u Miokovićevu, mjestu koje danas nosi ime Đulovac. Zapisi ih vode kao zatočenike koji su ondje pet dana fizički zlostavljani, a ne kao poginule ili nestale osobe. Iz toga proizlazi da su preživjeli zatočenje.

Javno dostupni sažeci ne navode točan datum, okolnosti ni osobu koja ih je oslobodila ili razmijenila. Bez svjedočenja obitelji, punoga sudskog spisa ili arhivskog dokumenta ne bi trebalo izmišljati detalje njihova izlaska iz zatočeništva.

Kazneni predmet postoji

Županijski sud u Zagrebu 2020. potvrdio je optužnicu protiv 14 osoba s daruvarskog područja zbog ratnog zločina nad civilima. Prema objavljenom izvještaju, prvotno je bilo obuhvaćeno 18 osoba, ali je postupak prema četvorici izdvojen jer su za ista djela već bili obuhvaćeni Zakonom o općem oprostu iz 1996. godine.

Među četrnaestoricom iz potvrđene optužnice navedeni su Milan Rekić i Stevo Rekić, a izvještaj ih izravno povezuje sa zločinom u Velikom Miletincu. Isti izvor navodi da su optuženici bili nedostupni hrvatskom pravosuđu.

Status preostale trojice iz ranijeg navoda – Save Dragule, Vladimira Kezele i Veljka Marića – ne može se pouzdano izvesti samo iz medijskog sažetka odluke iz 2020. Za to bi trebalo pregledati cjelovitu optužnicu i odluku suda.

U javno dostupnim izvorima pregledanima za ovaj članak nije pronađen podatak o pravomoćnoj presudi za zločin u Velikom Miletincu. Zato je odgovoran zaključak ograničen: kazneni predmet i potvrđena optužnica postoje; javna potvrda pravomoćnog epiloga nije pronađena.

Selo je oslobođeno 49 dana poslije

Veliki Miletinac ostao je pod okupacijom do studenoga 1991. U hrvatskom napredovanju prema Bastajskim Brđanima, u sklopu operacije „Otkos-10”, selo je oslobođeno 11. studenoga 1991.

Povjesničarski prikazi navode da su Mali i Veliki Miletinac oslobođeni istoga dana, a zatim je 12. studenoga probijena crta obrane u Bastajskim Brđanima. U borbama na tome pravcu sudjelovali su pripadnici 55. samostalnog bataljuna Bjelovar, uz djelovanje snaga iz Grubišnog Polja na susjednim pravcima i u završnoj borbi za Bastajske Brđane.

Važno je ne pomiješati dvije odvojene činjenice: hrvatske postrojbe koje su selo oslobađale u studenome nisu dokaz da je ista postrojba selo branila 23. rujna.

Pet imena koja ne smiju otići u zaborav

Veliki Miletinac nije samo jedna crtica u kalendaru Domovinskog rata. Dana 23. rujna 1991. ubijeni su Ivica Geler, Pero Matijević i Marica Perišić. Ivan Geler i Slavica Geler odvedeni su u Miokovićevo i zlostavljani pet dana.

Njihova imena daju smisao onome što kronologija sažima u jednu rečenicu. Istodobno, otvorena pitanja – tko je izdao zapovijed, tko je sve izravno sudjelovao, kako su Ivan i Slavica pušteni te je li predmet dobio pravomoćni završetak – pokazuju koliko je posla još ostalo arhivima, istražiteljima, pravosuđu i novinarima.

Dok ti odgovori ne budu javno potkrijepljeni dokumentima, treba jasno razdvojiti ono što znamo od onoga što tek treba dokazati. Ali pet imena znamo. I njih treba izgovoriti.

Izvori i dokumentacija

1. Bjelovar.live: Optužnica – zločini na daruvarskom području, potvrđena optužnica iz 2020.

2. Večernji.hr, javno prenesen sadržaj ranijeg optužnog materijala s detaljnim opisom Velikog Miletinca

3. Javno dostupan popis civilnih žrtava i zatočenika zapadne Slavonije

4. Ivan Samardžija: „Operacija Otkos-10”, rad s kronologijom, kartama i arhivskim fotografijama

5. Domovinskirat.hr: Bitka za Bastajske Brđane, Borna Marinić

6. UVSJP Alfa: Operacija Otkos-10 – pregled, postrojbe i karta

7. YouTube: OTKOS 10 – Bilogorske istine, 1. dio

8. YouTube: OTKOS 10 – Bilogorske istine, 2. dio