DOGODILO SE NA DANAŠNJI DAN

Gata se prisjetila 96 ubijenih Hrvata: Među žrtvama četničko-talijanskog pokolja bila i devetomjesečna beba

Prije 84 godine, 1. listopada 1942., u Gatima i okolnim poljičkim selima ubijeno je 96 hrvatskih civila, među njima osmero djece, a selo je spaljeno. Na godišnjicu zločina održani su misa zadušnica, komemoracija i polaganje vijenaca.

Spomen-obilježje u Gatima podignuto žrtvama četničkog pokolja od 1. listopada 1942. godine. Na spomeniku su uklesana imena ubijenih stanovnika
Spomen-obilježje u Gatima podignuto žrtvama četničkog pokolja od 1. listopada 1942. godine. Na spomeniku su uklesana imena ubijenih stanovnika Foto: Osnovna škola „1. listopada 1942.“ Čišla – arhiva škole

Gata u zaleđu Omiša i ove su se godine 1. listopada prisjetila jednog od najtežih zločina nad hrvatskim civilnim stanovništvom na području Dalmacije tijekom Drugoga svjetskog rata. Prošlo je 84 godine od dana kada su četničke snage, uz sudjelovanje i potporu talijanske okupacijske vojske, napale selo i okolna mjesta.

U pokolju je ubijeno 96 ljudi, među kojima osmero djece, a Gata su spaljena. Najmlađa žrtva bila je beba stara samo devet mjeseci, dok je najstarija ubijena osoba imala 87 godina. Te podatke u aktualnoj najavi obilježavanja navodi Grad Omiš, a prenosi ih i 24sata, prema izvještaju Hine.

Napad na civile i spaljeno selo

Zločin se dogodio 1. listopada 1942. godine. Četničke snage povezane s popom Momčilom Đujićem stigle su na područje Gata uz pomoć talijanskih okupacijskih snaga, nakon čega su krenula ubojstva civilnog stanovništva i paljenje kuća.

Ubijani su muškarci, žene, starci i djeca. Povijesni zapisi govore i o nastavku nasilja u okolnim selima i zaseocima, među kojima su Čišla, Zvečanje i Ostrvica. Današnja Osnovna škola „1. listopada 1942.“ u Čišlima upravo datum tog zločina nosi u svom nazivu, čuvajući uspomenu na stradale generacijama učenika. U razgovoru objavljenom na Srednja.hr škola navodi da učenici svake godine sudjeluju u programu sjećanja, polažu cvijeće i pale svijeće za ubijene.

Posljedice pokolja nisu završile brojem mrtvih. Prema podacima koje u aktualnom izvještaju prenosi 24sata, nakon zločina 174 djece ostalo je bez jednog roditelja, a 25 djece bez oba roditelja.

Imena ubijenih uklesana u spomen-obilježje

Kosti žrtava poslije rata položene su u zajedničku grobnicu uz crkvu sv. Ciprijana. U Gatima je 1972. podignuto spomen-obilježje, a na njegovim su granitnim pločama uklesana imena stradalih.

Sjećanje na 1. listopada 1942. ostalo je važan dio života toga kraja. Svake se godine kod crkve sv. Ciprijana služi misa zadušnica i održava komemoracija, kojoj uz obitelji žrtava i mještane nazoče predstavnici državnih, županijskih i lokalnih institucija.

Ovogodišnje obilježavanje organizirali su Grad Omiš, Župni ured Gata i Mjesni odbor Gata, uz sudjelovanje učenika Osnovne škole „1. listopada 1942.“. Komemoracija je održana pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Zorana Milanovića.

„Zločin počinjen iz slijepe mržnje prema Hrvatima“

Predsjednika Republike na obilježavanju predstavljala je njegova savjetnica za ljudska prava i civilno društvo Melita Mulić. Govoreći o događajima iz 1942., poručila je:

„Ovdje je zločin počinjen iz slijepe mržnje prema Hrvatima.“

Mulić je, kako prenosi 24sata, Gata opisala kao mjesto bolnog suočavanja s prošlošću i podsjetila na obvezu čuvanja sjećanja na žrtve.

U ime predsjednika Vlade Andreja Plenkovića komemoraciji je nazočio zamjenik splitsko-dalmatinskog župana Ante Šošić. U svom je obraćanju naglasio da ubijanje djece znači udar na budućnost jednog naroda, dok ubijanje starijih znači pokušaj zatiranja njegovih korijena.

Na obilježavanju su bili i predstavnici Talijanskog konzulata.

Osamdeset i četiri godine nakon pokolja, imena žrtava i dalje stoje uklesana u Gatima. Među njima je i dijete koje nije doživjelo ni prvi rođendan, trajni podsjetnik na ono što se 1. listopada 1942. dogodilo civilnom stanovništvu ovog poljičkog sela.

Izvor:PHB

Više iz kategorije: DOGODILO SE NA DANAŠNJI DAN

1. listopada 1991. đakovačka 122. brigada krenula je na prvi borbeni zadatak

1. listopada 1991. đakovačka 122. brigada krenula je na prvi borbeni zadatak

Saznajte više o ustroju i prvom borbenom zadatku đakovačke 122. brigade HV-a 1. listopada 1991. godine. Brigada je krenula prema Šodolovcima, ključnom uporištu u obrani Vinkovaca i Slavonije.

prije 7 h
JUČER VOJARNA, DANAS BRIGADA: Kako je 117. brigada krenula prema zapadnoslavonskom bojištu

JUČER VOJARNA, DANAS BRIGADA: Kako je 117. brigada krenula prema zapadnoslavonskom bojištu

Saznajte kako je 117. brigada HV-a nastala u Koprivnici 1. listopada 1991. nakon odlaska JNA iz vojarne i krenula put zapadnoslavonskog bojišta.

prije 9 h
JOSIP ZVONO – ŠESNAESTOGODIŠNJAK KOJI SE PRVOGA DANA NAPADA PRIKLJUČIO OBRANI DUBROVNIKA

JOSIP ZVONO – ŠESNAESTOGODIŠNJAK KOJI SE PRVOGA DANA NAPADA PRIKLJUČIO OBRANI DUBROVNIKA

Priča o Josipu Zvonu, šesnaestogodišnjaku koji se prvog dana napada 1991. priključio obrani Dubrovnika i poginuo 16 dana kasnije. Sjećanje na mladog heroja.

prije 9 h
DUBROVNIK BEZ VEZA, STRUJE I VODE

DUBROVNIK BEZ VEZA, STRUJE I VODE

Dubrovnik 1. listopada 1991.: Prvi dan napada prekinuo je veze, struju i vodu. Otkrijte kako su radioamateri i Radio Dubrovnik održavali vitalne komunikacije unatoč blokadi.

prije 10 h
1. LISTOPADA 1991. – PALI SU MARINCI: Dan kada je presječena cesta prema Vukovaru

1. LISTOPADA 1991. – PALI SU MARINCI: Dan kada je presječena cesta prema Vukovaru

Saznajte kako je pad sela Marinci 1. listopada 1991. presjekao vitalni 'Kukuruzni put' prema opkoljenom Vukovaru. Detalji obrane i napada JNA.

prije 10 h
01. listopada 1991. Zločini srpske agresorske vojske (Dubrovnik) – pljačka i uništavanje od Pelješca do granice s Crnom Gorom (VIDEO) Najčitanije

01. listopada 1991. Zločini srpske agresorske vojske (Dubrovnik) – pljačka i uništavanje od Pelješca do granice s Crnom Gorom (VIDEO)

Srbi nisu do danas objasnili pod kojim su optužbama o ‘ugroženosti srpstva’ napali ovaj etnički čisti hrvatski kraj. Nije niti potrebno, zna se. Op...

prije 10 h
30. RUJNA 1991.: „ODMAH, VEĆ SUTRA” — U BEOGRADU PRIHVAĆEN PLAN ZA NAPAD NA DUBROVNIK

30. RUJNA 1991.: „ODMAH, VEĆ SUTRA” — U BEOGRADU PRIHVAĆEN PLAN ZA NAPAD NA DUBROVNIK

Plan je išao GeneralštabuGeneral Jevrem Cokić, zapovjednik 2. operativne grupe JNA, 29. rujna 1991. izradio je prijedlog odluke za napad i poslao ga nač...

prije 1 dana
BJELOVAR JE GORIO, KOPRIVNICA SE PREDALA: Zašto su dva garnizona istog Plana „Bilogora“ završila potpuno različito Najčitanije

BJELOVAR JE GORIO, KOPRIVNICA SE PREDALA: Zašto su dva garnizona istog Plana „Bilogora“ završila potpuno različito

Bjelovar je 29. rujna 1991. prošao kroz borbe, granatiranje i eksploziju vojnog skladišta u šumi Bedenik. Koprivnička vojarna predana je 30. rujna, bez...

prije 1 dana
30. rujna 1991. počelo je stradanje Čakovaca koje je odnijelo 13 života

30. rujna 1991. počelo je stradanje Čakovaca koje je odnijelo 13 života

Čakovci su još u lipnju 1991. postali jedna od baza 1. A brigade ZNG-a „Tigrovi“. Prema podacima HKM-a o ratnom putu „Tigrova“ u Čakovcima, u selo je 22...

prije 1 dana
Trideset i pet godina od napada na Viduševac i Malu Solinu

Trideset i pet godina od napada na Viduševac i Malu Solinu

Napad na Viduševac počeo je 30. rujna 1991. nakon višemjesečnih sukoba na glinskom području. Povjesnica 1. pješačke bojne „Crne Mambe“ 2. gardijske brig...

prije 1 dana
30. rujna 1991. proglašena pomorska blokada Dubrovnika

30. rujna 1991. proglašena pomorska blokada Dubrovnika

Posljednji dan rujna 1991. Dubrovniku je donio otvorenu najavu onoga što slijedi. Prema kronologiji HRT Radio Dubrovnika, dva zrakoplova JNA tipa G-4 „S...

prije 1 dana

Prikazano 11 od 5568 članaka.