POSKOCI – 36 GODINA OD OSNUTKA: Od obrane Zadra do Velebita i Oluje

Danas, 15. listopada 2026., navršava se 36 godina od osnutka Jedinice za posebne namjene Policijske uprave Zadar, poznate kao Poskoci. Prvo postrojavanje održano je na zadarskoj Relji, ispred nekadašnjeg odmarališta Čazmatrans. Iz te je jedinice izrasla Specijalna jedinica policije PU zadarske, čiji su pripadnici sudjelovali u obrani Zadra, zadarskog zaleđa i Velebita.

Prije osnutka Poskoka, 7. rujna 1990., osnovana je Antiteroristička jedinica Lučko, prva organizirana oružana formacija za posebne namjene hrvatske države. Poskoci su bili prva regionalna postrojba te vrste izvan Zagreba, a njihov je ustroj bio začetkom osnivanja specijalnih policijskih jedinica pri drugim policijskim upravama.

Od prvih trideset redarstvenika do postrojbe od 130 pripadnika

Jezgru Poskoka činilo je tridesetak polaznika prvog tečaja za hrvatske redarstvenike. U dopisu Ministarstvu unutarnjih poslova od 19. listopada 1990. zabilježeno je da jedinica tada broji 43 pripadnika. U ožujku 1991. znatno se popunjava: prema povjesnici postrojbe, nakon popune početkom mjeseca i dodatnog pristupanja pripadnika 15. ožujka, imala je 130 ljudi, među kojima 20 pripadnika pričuvnog sastava.

Početkom ožujka 1991. od Jedinice za posebne namjene ustrojena je Specijalna jedinica policije Policijske uprave zadarske. Prvi zapovjednik bio je Đuro Župan, koji je jedinicu vodio do ožujka 1992. godine. Među zapovjednicima koji su poslije obnašali tu dužnost bili su Svemir Vrsaljko, Nikola Šindija i Anton Dražina.

Obrana zadarskog zaleđa i grada

Kako se 1991. širila oružana pobuna, Poskoci su sudjelovali u obrani policijskih postaja i naselja u zadarskom zaleđu. Nakon Krvavog Uskrsa na Plitvicama postrojba je djelovala i u uspostavi policijskih ispostava na ugroženom području.

Dana 2. svibnja 1991. pripadnici jedinice upućeni su na brdo Štrkovaču iznad Polače. U sukobu je smrtno stradao Franko Lisica, prvi poginuli pripadnik Poskoka. U srpnju su Poskoci sudjelovali u obrani Lišana Ostrovičkih, a potom su djelovali i u Novigradu, Pridragi, Kruševu, Nadinu, Kor­latu, Jasenicama i drugim mjestima zadarskog zaleđa.

Tijekom obrane Zadra pripadnici jedinice držali su položaje i djelovali u Murvici, Briševu, Poljicima, Ražancu i kod Paškog mosta, kao i na zadarskim gradskim područjima Bokanjca, Ploča i Dračevca. Dana 23. svibnja 1992. u Policijskom centru Franko Lisica u Zadru od posljedica topničkog napada poginuo je pripadnik Poskoka Sveto Denona.

Velebit – četiri ljeta i tri zime

Od kolovoza 1992. pripadnici specijalne policije branili su položaje na Velebitu. Planina je postala jedno od ključnih područja njihova ratnog puta. Poskoci su ondje izviđali teren, držali crtu obrane i sudjelovali u pripremama za vojno-redarstvenu operaciju Maslenica.

Dana 16. prosinca 1992. na Velebitu je tijekom dubinskog izviđanja poginuo Dragan Žunić, dozapovjednik jedinice. Nekoliko mjeseci ranije bio je teško ranjen u topničkom napadu na Jasenice, no vratio se u postrojbu i nastavio s ratnim zadaćama.

Vojno-redarstvena operacija Maslenica počela je 22. siječnja 1993. Pripadnici Poskoka sudjelovali su u djelovanju skupnih snaga Specijalne policije na Velebitu i u održavanju crte nakon operacije. U rujnu iste godine bili su angažirani i u zadacima koje povjesnica postrojbe bilježi kao „Poskok 1 – Džep 93“ kod Gospića, uoči operacije Medački džep.

Bljesak, Oluja i posljednji poginuli Poskoci

Veći dio postrojbe sudjelovao je u vojno-redarstvenoj operaciji Bljesak u svibnju 1995. godine. Uoči Oluje, 4. kolovoza, cijela Specijalna jedinica policije PU zadarske krenula je na velebitskom pravcu, preko Malog Alana prema Svetom Roku, Prezidu, Čelavcu i Gračacu.

Tijekom Oluje, 4. kolovoza 1995. na području Malog Alana i Cerovca poginuo je Ante Baljak, obavljajući zadaću uništavanja neprijateljskog bunkera. Dana 7. kolovoza, nakon povratka s bojišta, poginuo je pripadnik pričuvnog sastava Marko Vulić. Smrtno ga je ranila eksplozija ručne bombe M-75 preinačene u minu iznenađenja, pri rukovanju minsko-eksplozivnim sredstvima.

U ratnim djelovanjima Poskoka poginuli su Franko Lisica, Sveto Denona, Dragan Žunić, Ante Baljak i Marko Vulić. Među ranjenim pripadnicima postrojbe navode se Tomislav Drlić, Marjan Bukvić, Goran Miletić, Mladen Čakarun, Omer Šindija, Ivan Jurić, Ivica Kapetanović, Martin Surać, Petar Strmota i Frane Vuksan.

Nakon Oluje pripadnici jedinice nastavili su obavljati zadaće u okviru operacija „Povratak“ i „Krug Dubrovnik“, kao i osiguravati državnu granicu na pravcu Ličko Petrovo Selo – Kulen Vakuf.

Nasljeđe koje se nastavlja

U svibnju 2001., nakon reorganizacije MUP-a, jedinica je preustrojena iz Specijalne u Interventnu jedinicu policije. Današnja Interventna jedinica policije PU zadarske njezina je izravna sljednica i nastavlja baštiniti ime i povijesno nasljeđe Poskoka.

Poskoci su počeli kao zadarska postrojba od tridesetak redarstvenika, a ratni su put gradili na prvoj crti – od Štrkovače i obrane Zadra do Velebita, Maslenice, Bljeska i Oluje. Njihova povijest ostaje vezana uz pet poginulih pripadnika, ranjene suborce i obitelji koje su nosile teret njihove žrtve.

Izvori za provjeru činjenica i medijski materijal

• Osnutak, razvoj, zapovjednici i današnja sljednica: PU zadarska i HRT. SJEĆANJE, PONOS I ZAVJET SLOBODI

• Uloga ATJ Lučko te položaj Poskoka kao regionalne postrojbe izvan Zagreba: MUP RH i PU zadarska. Obilježena 24. obljetnica ATJ Lučko

• Ratni put na Velebitu i u Maslenici te angažman u operaciji „Džep 93“: PU zadarska i povjesnica SJP Poskoci. zadarska-policija.gov.hr

• Poginuli, ranjeni i okolnosti stradavanja: PU zadarska i Udruga veterana specijalne policije. zadarska-policija.gov.hr

• Fotografije i HRT-ovi arhivski videozapisi: PU zadarska i HRT.