DOGODILO SE NA DANAŠNJI DAN Najčitanije

(VIDEO) 24. srpnja 1992. Briševo – zašto je najveći pokolj Hrvata u Bosni, kojeg su počinili Srbi, ostao nepoznat?

Cijela javnost u BiH i Srbiji zna za mjesta stradanja pripadnika svog naroda (Bošnjaka, Srba) i ta mjesta imaju za njih važno značenje za povijesno sjećanje. Samo hrvatska javnost i Hrvati uopće niti ne znaju ime mjesta najvećeg stradanja Hrvata u BiH – to je selo Briševo u blizini Prijedora!…

(VIDEO) 24. srpnja 1992. Briševo – zašto je najveći pokolj Hrvata u Bosni, kojeg su počinili Srbi, ostao nepoznat?
Foto: Foto: http://hercegbosna.org/

Hrvati sela Briševa u ljubijsko-prijedorskom kraju, smještenom jugozapadno od Prijedora prema Sanskom Mostu, doživjeli su koncem srpnja 1992. jezovite dane. Ono što se u tom selu dogodilo, spada u najmonstruoznije pokolje hrvatskog pučanstva i najgore primjere srpskog vojničkog divljaštva i hajdučke razuzdanosti, tako karakteristične za srpsku vojnu povijest. Dana 24. srpnja 1992. oko 9 sati, pripadnici 5. kozaračke brigade iz Prijedora i 6. krajiške brigade iz Sanskog Mosta, potpomognuti lokalnim srpskim snagama iz obližnjih prijedorskih sela, izveli su topnički udar nakon čega su otpočeli napad na selo.

Briševo je postalo mučilište i pakao za hrvatski puk.

Ubijanja su se događala isključivo danju, gdje god su krvnici na koga naišli, pa je razmjerno velik broj masovnih grobnica koje su žrtve čak same kopale. Nerijetko su zajedno zakapani i životinje i ljudi. Preživjeli svjedoci tvrde da su poubijane Hrvate Srbi tukli do iznemoglosti, da su im noževima presijecali tetive na rukama i nogama, da su im odsijecali meso s tijela, klali ih, ubadali noževima po tijelu, odsijecali noseve, uši, spolne organe, parali trbuhe, lomili rebra, ubijali ih drvenim toljagama i krampovima. U velikom broju slučajeva Srbi su primoravali majke, supruge i djecu da promatraju brutalnosti nad muškarcima. 

Gotovo sve mlađe žene i djevojke silovane su. 

U slučaju stradavanja Hrvata Briševa najbolje se vidi do kakve je izopačenosti dovela velikosrpska ideologija. Većina mučenih i poubijanih Hrvata Briševa bili su poljodjelci, rudari i radnici; zatvarani su, mučeni i ubijani bez ikakvog razloga. Briševo je, inače, naselje u općini Prijedor (“Republika Srpska”, BiH). Prema popisu iz 1991. godine nacionalni sastav je bio sljedeći: Hrvati – 370, Jugoslaveni – 16, Srbi – 7, Bošnjaci – 1 i ostali – 11. Ovome svemu valja dodati da su u Briševu  stradale četiri kompletne obitelji: Matanović, Atlija, Dimač, i Barišić. Najmlađa žrtva bio je 14-godišnji Ervin Matanović, a najstarija 81-godišnji Stipo Dimač. Nikada nitko izvan Briševa nije čuo za te stradalnike i mučenike. Ti ljudi nikada nisu bili tema u top terminima televizijskih kuća ili vodećih tiskovina. 

Briševo za hrvatske medije nije postojalo niti ne postoji! 

A koliki su se samo „hrvatski“ novinari, političari, publicisti, općenito “kulturni i javni radnici”, bavili Ahmićima, Medačkim džepom, Varivodama… A sve to se događalo i doagađa u isto vrijeme dok se cijeli hrvatski narod dugo godina stigmatiziralo za kriminalno ubojstvo jedne zagrebačke obitelji koja je uzeta kao paradigma da bi se čitav hrvatski narod obilježio kolektivnom fašističkom stigmom. Te da bi ga se čak i nakon pobjede u Domovinskom ratu držalo u jednoj vrsti moralnog, duševnog i duhovnog zarobljeništva nametnute kolektivne krivnje. Jer koji je razlog da su se o tom, neosporno strašnom zločinu u Zagrebu, pisale knjige, radile kazališne predstave, dokumentarni filmovi i svakodnevno godinama pisalo u svim medijima, dok o brojnim hrvatskim obiteljima ubijenim u Domovinskom ratu, kao i masakriranim obiteljima iz anonimnog i za hrvatski medijski prostor nepostojećeg Briševa ni spomena nije bilo? Čak i više: vjerojatno ne samo da više od 90 posto Hrvata nije čulo za ove pobijene obitelji, nego nije čulo čak niti za selo Briševo! A tko je kriv za to?

Samo hrvatski političari i jednostrano obojeni mediji koji koji kreiraju društvenu stvarnost i javno mijenje selektivnim pisanjem, kako o zločinicima, tako i o žrtvama. A Briševo se za njih, očito, nije ni se nikada ni dogodilo. Briševo je dio genocida nad Hrvatima Banja Luke, Prijedora i Sanskog Mosta – apokaliptični snimci nakon prolaska srpske vojske.

Izvor:Portal dnevnih novosti

Autor: PDN-arhiva/Foto: facebook

#Bosna i Hercegovina #Prijedor #pokolj hrvata #Briševo #masovna silovanja

Više iz kategorije: DOGODILO SE NA DANAŠNJI DAN

VUKOVAR – APEL HRVATSKIH LIJEČNIKA ZA OSLOBAĐANJE DR. VESNE BOSANAC: pismo Kadijeviću uputio je predsjednik liječničkog zbora

VUKOVAR – APEL HRVATSKIH LIJEČNIKA ZA OSLOBAĐANJE DR. VESNE BOSANAC: pismo Kadijeviću uputio je predsjednik liječničkog zbora

Dana 22. studenoga 1991., nakon što su pripadnici JNA odveli ravnateljicu vukovarske bolnice dr. Vesnu Bosanac i kirurga dr. Jurja Njavru, predsjednik H...

prije 5 min
ZAPADNA SLAVONIJA – 22. STUDENOGA 1991.: hrvatske postrojbe pripremale nastavak Orkana ’91.

ZAPADNA SLAVONIJA – 22. STUDENOGA 1991.: hrvatske postrojbe pripremale nastavak Orkana ’91.

studenoga 1991. hrvatske su postrojbe na zapadnoslavonskom bojištu pripremale nastavak napadnih djelovanja u sklopu operacije Orkan ’91. Istodobno su se...

prije 12 min
DUBROVNIK 22. STUDENOGA 1991. – humanitarna evakuacija i položaji obrane pod napadima JNA

DUBROVNIK 22. STUDENOGA 1991. – humanitarna evakuacija i položaji obrane pod napadima JNA

U petak, 22. studenoga 1991., Dubrovnik je bio pod opsadom, a obrambeni prostor sužen na Grad i položaje na njegovim prilazima. Nakon zauzimanja Mokošic...

prije 49 min
POVLAČENJE JNA IZ HRVATSKE – što je dogovoreno 22. studenoga 1991. i zašto se rat nastavio

POVLAČENJE JNA IZ HRVATSKE – što je dogovoreno 22. studenoga 1991. i zašto se rat nastavio

Dogovor o povlačenju JNA iz Hrvatske nije nastao jednim dokumentom niti je potpis od 22. studenoga 1991. zaustavio rat. U samo tri dana sklopljena su tr...

prije 57 min
BOROVO NASELJE – 22. STUDENOGA 1991.: sudbina zarobljenika, transporta i zatočenika nakon sloma obrane

BOROVO NASELJE – 22. STUDENOGA 1991.: sudbina zarobljenika, transporta i zatočenika nakon sloma obrane

Nakon sloma obrane središnjeg Vukovara 18. studenoga 1991. borbe su se nastavile u Borovu naselju. Pripadnici JNA i srpskih paravojnih postrojbi ušli su...

prije 1 h
22. studenoga 1991.: Vlada RH donijela Uredbu o Uredu za prognanike i izbjeglice

22. studenoga 1991.: Vlada RH donijela Uredbu o Uredu za prognanike i izbjeglice

Dana 22. studenoga 1991. u Zagrebu Vlada Republike Hrvatske donijela je Uredbu o Uredu za prognanike i izbjeglice, kojom je pri Vladi osnovano posebno t...

prije 3 h
22. studenoga 1991.: Posljednja izvješća o mjestimičnom otporu u okupiranom Vukovaru

22. studenoga 1991.: Posljednja izvješća o mjestimičnom otporu u okupiranom Vukovaru

Četiri dana nakon sloma organizirane obrane najvećeg dijela Vukovara u pojedinim pregledima i izvješćima još se bilježi mjestimičan otpor hrvatskih bran...

prije 3 h
22. studenoga 1991.: U obrani Pakraca poginuo hrvatski redarstvenik Alojz Škoda

22. studenoga 1991.: U obrani Pakraca poginuo hrvatski redarstvenik Alojz Škoda

Dana 22. studenoga 1991. u Pakracu je poginuo hrvatski redarstvenik Alojz Škoda, pripadnik policijskih snaga s koprivničko-križevačkog područja.Službena...

prije 3 h
22. studenoga 1991.: Završena bitka za obrambenu crtu Seleš – branitelji se povukli prema Antunovcu

22. studenoga 1991.: Završena bitka za obrambenu crtu Seleš – branitelji se povukli prema Antunovcu

Dana 22. studenoga 1991. završena je bitka za obrambenu crtu Seleš, jednu od važnih točaka južne obrane Osijeka između Antunovca, Ernestinova i Tenje.Bo...

prije 3 h
22. studenoga 1991.: Nastavljeni zločini nad hrvatskim civilima na području Dabra i Vrhovina

22. studenoga 1991.: Nastavljeni zločini nad hrvatskim civilima na području Dabra i Vrhovina

Tijekom studenoga 1991. hrvatsko stanovništvo Dabra i okolice Vrhovina bilo je izloženo odvođenjima, zlostavljanjima i ubojstvima. Izvori različito dati...

prije 3 h
SLIVNICA 21. STUDENOGA 1991. – JNA krenula u tenkovsko-pješački napad iz smjera Zelenog hrasta

SLIVNICA 21. STUDENOGA 1991. – JNA krenula u tenkovsko-pješački napad iz smjera Zelenog hrasta

Napad iz područja Zelenog hrastaDana 21. studenoga 1991. JNA je iz područja Zelenog hrasta pokrenula tenkovsko-pješački napad na Slivnicu. Tenkovi su za...

prije 16 h
Rušenjem ovog simbola spašena je sjeverna Dalmacija: Hrvatska vojska nije imala izbora

Rušenjem ovog simbola spašena je sjeverna Dalmacija: Hrvatska vojska nije imala izbora

Toga dana srušen je stari Maslenički most. U jeku najžešće velikosrpske agresije, kada je neprijatelj već zauzeo ključne prometnice na zadarskom zaleđu...

prije 21 h

Prikazano 12 od 5848 članaka.