Vijesti Najčitanije

1. kolovoza 1941. Beograd – Četnički centralni komitet zapovijedio protjerivanje 1.000.000 Hrvata s teritorija tzv. Velike Srbije!

1. kolovoza 1941. Beograd – Četnički centralni komitet zapovijedio protjerivanje 1.000.000 Hrvata s teritorija tzv. Velike Srbije!
I ovo je skrivano od hrvatske javnosti do današnjeg dana: već 1941. godine četnici i njihov stožerni komitet u Beogradu nalažu protjerivanje i etničko čišćenje 1.000.000 (1 milijun) Hrvata. Bilo je to davno prije Domovinskog rata (Hrvatska+BiH) u kojem su četnici protjerali više od 600.000 Hrvata i 500.000 muslimana koji su došli spasiti život u neokupirani dio Hrvatske. Beogradski komitet CNK-a, najvažniji i prvi među četničkim komitetima, dao je prijedlog o protjerivanju čak 2.675.000 ljudi iz planirane velike Srbije, uključujući više od 1.000.000 Hrvata i 500.000 Nijemaca. Isto tako bi u «redefiniranu» Srbiju ušlo 1.310.000 ljudi, od toga oko 300.000 Srba iz Hrvatske, dok bi se u velikoj Srbiji dopustilo da ostane oko 200.000 Hrvata. Pored vojne organizacije četničkog pokreta Draže Mihailovića, u kolovozu 1941. bilo je osnovano i političko rukovodstvo i to pod nazivom Centralni nacionalni komitet (CNK). Njegovi vodeći članovi bili su Dragiša Vasić, Mladen Žujović i dr. Stevan Moljević. Slijedilo je i osnivanje političkih odbora lokalnog karaktera, a među njima najveću važnost je imao četnički odbor u Beogradu (tzv. Beogradski četnički komitet). Beogradski komitet je tako dao prijedlog o protjerivanju 2.675.000 ljudi iz četničke zamišljene velike Srbije, uključujući više od 1.000.000 Hrvata i 500.000 Nijemaca. Isto tako bi u «redefiniranu» Srbiju ušlo 1.310.000 ljudi, od toga oko 300.000 Srba iz Hrvatske, dok bi se u velikoj Srbiji dopustilo da ostane oko 200.000 Hrvata, piše povijest.hr. Unatoč razlikama Tito i Mihailović su se dva puta sastali, 19. rujna 1941. u Struganiku i 27. listopada 1941. u Brajićima, s namjerom da ujedine svoje snage u borbi protiv okupatora. Dogovor je postignut samo o međusobnom nenapadanju partizana i četnika. Skoro istodobno Mihailović je pregovarao sa Nijemcima kojima je rekao da je spreman upotrijebiti svoje ljude u borbi protiv komunizma. Čim je počeo prvi pothvat (ofenziva) Nijemaca na partizansko područje u zapadnoj Srbiji (tzv. «Užička republika»), četnici su napali partizane. Njemačka pomoć četnicima je dogovorena u selu Divci blizu Valjeva (11. studenoga 1941.), u kojem se Mihailović sastao sa njemačkim opunomoćenikom potpukovnikom Rudolfom Kogardom. Provedba plana – četnici pobili i protjerali stotine tisuća Hrvata katolika i muslimana! Nakon proglašenja NDH, na području Tromeđe (sjeverne Dalmacije oko Knina, južne Like i jugozapadne Bosne /B. Grahovo, Drvar, B. Petrovac/) srpsko stanovništvo, koje je za Kraljevine Jugoslavije pretežno glasovalo za velikosrpske stranke, krajem srpnja i početkom kolovoza 1941. podiže ustanak, ali ne protiv nacista (izuzimajući malobrojne komuniste) već protiv ustaškog režima i Nezavisne Države Hrvatske, a što su na terenu često manifestirali i protiv hrvatskoga naroda u cjelini. Tako se već 27. srpnja 1941. pod nadzorom srpskih ustanika našla južna Lika uključujući općinu Srb i samo mjesto (iako bez borbe) na području kojih su prije toga bili pobijeni svi tamošnji Hrvati, a nekoliko dana potom uz talijansku potporu uspostavljena je u Srbu i četnička općinska vlast. Ustanici su i u ostalim okolnim mjestima toga i narednih dana pobili tamošnje Hrvate ukoliko isti nisu uspjeli izbjeći prije toga (npr. Boričevac, Gornji Lapac) u mjesta pod nadzorom vlasti NDH. Četnici su odgovorni za mnoge pokolje hrvatskog i muslimanskog stanovništva na području NDH, a posebno u Dalmaciji, Lici te Bosni i Hercegovini, gdje su provodili etničko čišćenje, baš prema planovima Stevana Moljevića i beogradskog četničkog komiteta. Ministarvstvo vanjskih poslova NDH u svom Unutrašnjopolitičkom pregledu br. 11 od 11. IX 1944. od odjeljku “Četnici protiv NDH” navelo da su do tada ”četnici razorili oko 30.000 hrvatskih domova i poubijali najmanje oko 150.000 hrvatskog pučanstva”. Prema V. Žerjaviću, na moguće četničke žrtve genocida otpada 32.000 ubijenih Hrvata (u Hrvatskoj 20.000 a u BiH 12.000) i 33.000 ubijenih Muslimana. Mnogima se ova Žerjavićeva brojka čini premalena, te smatraju da je broj žrtava četnika u NDH daleko veći od 66.000 ubijenih Hrvata katolika i muslimana. Broj protjeranih Hrvata katolika i muslimana je daleko veći, a genocidnu četničku kampanju nastavili su krvoločnim ubijanjem partizani 1945., kojima je prešao veliki broj četnika na poziv Josipa Broza Tita. Danas se najveći krvoloci II. svjetskog rata i krvožedne ubojice, poznati pod imenom četnici, slave u Srbiji kao nacionalni junaci i antifašisti, premda se u stvarnosti radi o zločincima kakve Europa ne poznaje. Podrška četnicima ima gotovo plebiscitarnu podrški među građanima Srbije, tako da je jedan četnički vojvoda i zločinac kao Tomislav Nikolić čak izabran na slobodnim izborima za predsjednika Srbije. *Centralni nacionalni komitet (CNK) je bio najviše političko četničko tijelo koje je formirao pukovnik Draža Mihailović na Ravnoj gori u kolovozu 1941. godine kao političko tijelo u okvirima organizacije JVuO (Jugoslovenska vojska u otadžbini, tzv. četnici). Za vrijeme trajanja rata, Centralni komitet je stalno proširivan. U njemu su se našli ljudi iz vodstva gotovo svih srpskih građanskih partija, uključujući i socijaliste. Centralni Komitet je branio i propagirao ciljeve koji su se ticali isključivo odluka koje je donio glavni ideolog četništva dr. Stevan Moljević o budućem uređenju Jugoslavije. Najpoznatije Moljevićevo dijelo je Homogena Srbija u kojem on detaljno razrađuje plan genocida nad Hrvatima i muslimanima u NDH.

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.