Vijesti Najčitanije
EKSKLUZIVNO Povratak Tomislava Karamarka u politiku!
Rušenje Tomislava Karamarka kroz aferu “Konzultantica” bio je medijski linč, koji je naručen iz Astrina tornja. Linč je trajao sukladno media planu koji je izrađen po naputku uvozničkog lobija.
“Optuži ga pa neka dokazuje nevinost”, poznati je modus operandi elite iz tornja. Njihovo pitanje morala je pitanje moći. Moral osoba iz tornja je njihova moć, a njihova moć za Karamarka je nemoral. Drugovi iz tornja često su ucijenjivali Vlade donošenjem novih zakona, kako bi kršili stare zakone. Tornjaši kao dobrotvori utemeljitelji, žrtve moderne Hrvatske, za Karamarka su krivoloci, kriminalci, koji su sisali proračunska sredstva metodom ucjene, velikog broja zaposlenih koji bi sutra mogli izaći na ulicu. Astrin toranj dominirao je Zagrebom, Hrvatskom. INA kao državno poduzeće isisano je do zadnje kapi, zahvajujući strukturama Astrina tornja. 
Povijest čovječanstva pokazuje da su sve velike ideje i utopije koje su provođene nasilnim, ucjenjivačkim metodama, sredstvima dovele do potopa, pada, nepravdi, odnosno da su provoditelji uvijek obezvrijedili ideale. Ideali Tomislava Karamarka bili su nacionalni interesi. Obogaćivanje temeljnih vrijednosti na kojima je uspostavljena neovisna i suverena Hrvatska. Razvitak Hrvatske s gospodarski uspješnim i socijalno pravednim društvom. Zaštita dostojanstva, kvalitete života, perspektive pojedinaca i obitelji. Znao je Tomislav Karamarko da se treba obračunati s uvozničkim lobijem, koji je urušio hrvatsko gospodarstvo. Znao je Tomislav Karamarko da treba provesti lustraciju institucija kojima su ovladale komunističke strukture. Desilo se nešto što Karamarko nije mogao znati ni predvidjeti. Desila se kontralustracija , od Karamarkovih suradnika koji su, iz njemu nepoznatih razloga, stali na raspolaganje osbama iz Astrina tornja. Za posljedicu danas imamo donošenje posebnih zakona , koji su neustavni i koji idu na štetu hrvatskoga proračuna, građana kao poreznih obveznika. Žalosno da te zakone inicira dopredsjednica Vlade koja do jučer nije znala objasniti BDP u Munchenskom Info Institutu, koji je izradio Program Smjernica za gospodarski razvoj Hrvatske. Restrkturiranja poduzeća, provodila je Martina Dalić kao ministrica financija, ali bezuspješno u Vladi Jadranke Kosor. Tomislav Karamarko motiviran od bližih suradnika podnio je ostavku zbog 30.000 eura, koje su okarakterizirane kao sukob interesa. Povjerenstvo koje je odlučivalo o sukobu interesa nikada nije obrazložilo taj sukob interesa, poduzeća u kojem je vlasnik udjela gospođa Karamarko. Kontinuirano ukazivanje Tomislava Karamarka na problem arbitraže INA-MOL, koji će za Hrvatsku donijeti štetu, nije shvaćeno ozbiljno. Provedba smjernica Munchenskog Instituta za razvoj Hrvatskog gospodarstva, također nije shvaćena ozbiljno. Problem grupacije Agrokor , paralelnog financiranja, prezaduženost, poslovna suradnja sa Srbijom na koje je ukazivao Karamarko od njegovih bližih suradnika na Vladi nije shvaćen ozbiljno. Afirmacija pravaša, imenovanjem Hasanbegovića ministrom, Tepeša dopredsjednikom Hrvatskoga Sabora bila je zadnja kap koja je prelila čašu egzorcistima nove Hrvatske ili bolje reći Regiona. Karizmatik nove političke scene Božo Petrov uz pomoć svoga mentora monsinjora, koji danas za medije tvrdi “Kao nekoć Izraelci, i mi smo pred izborom života i smrti”, motivira Karamarka na privremeno povlačenje iz politike. Božo Petrov sa svojim suradnicima znao je ići lijevo (s Milanovićem , pa bi završio desno (s Karamarkom), danas je politički dezorijentiran, kao i njegov monsinjor mentor. Inzistirati na nacionalnom identitetu znači u kolektivnom hrvatskom iskustvu učvrstiti produktivne orjentacije, vrijednosti, životne stilove i navike. Inzistirati da Karamarko odstupi , čovjek koji je nakon Tuđmana preporodio HDZ, dobio pet uzastopnih izbora, svakako je životna greška Bože Petrova i njegovog mentora monsinjora. Cilj Bože Petrova očito je bila korist koju je u funkciji predsjednika Hrvatskog sabora dobio. Način kako je došao do svog cilja, moralna je dvojba velikoga broja Hrvata. Posljedice su svakodnevno vidljive. Pitanje je samo da li će Božo Petrov, Andrej Plenković, Zdravko Marić, Martina Dalić i drugi suodgovorni donošenjem zakona lex Agrokor, gubitka arbitražnog spora od 215 milijuna kuna, zbog hrvatskog ekonomskog kraha podnjeti neopozive ostavke iz moralnih razloga. Afere kao nihovi učinci mogle bih se zvati: Lex Astrin toranj, Lex INA-MOL, Lex BDP… Tko će koga motivirati na podnošenje ostavki ostaje da vidimo. Povratak Tomislava Karamarka kao lidera HDZ-a, nakon ovakvog političkog raspleta je vise nego izvjestan.
Povijest čovječanstva pokazuje da su sve velike ideje i utopije koje su provođene nasilnim, ucjenjivačkim metodama, sredstvima dovele do potopa, pada, nepravdi, odnosno da su provoditelji uvijek obezvrijedili ideale. Ideali Tomislava Karamarka bili su nacionalni interesi. Obogaćivanje temeljnih vrijednosti na kojima je uspostavljena neovisna i suverena Hrvatska. Razvitak Hrvatske s gospodarski uspješnim i socijalno pravednim društvom. Zaštita dostojanstva, kvalitete života, perspektive pojedinaca i obitelji. Znao je Tomislav Karamarko da se treba obračunati s uvozničkim lobijem, koji je urušio hrvatsko gospodarstvo. Znao je Tomislav Karamarko da treba provesti lustraciju institucija kojima su ovladale komunističke strukture. Desilo se nešto što Karamarko nije mogao znati ni predvidjeti. Desila se kontralustracija , od Karamarkovih suradnika koji su, iz njemu nepoznatih razloga, stali na raspolaganje osbama iz Astrina tornja. Za posljedicu danas imamo donošenje posebnih zakona , koji su neustavni i koji idu na štetu hrvatskoga proračuna, građana kao poreznih obveznika. Žalosno da te zakone inicira dopredsjednica Vlade koja do jučer nije znala objasniti BDP u Munchenskom Info Institutu, koji je izradio Program Smjernica za gospodarski razvoj Hrvatske. Restrkturiranja poduzeća, provodila je Martina Dalić kao ministrica financija, ali bezuspješno u Vladi Jadranke Kosor. Tomislav Karamarko motiviran od bližih suradnika podnio je ostavku zbog 30.000 eura, koje su okarakterizirane kao sukob interesa. Povjerenstvo koje je odlučivalo o sukobu interesa nikada nije obrazložilo taj sukob interesa, poduzeća u kojem je vlasnik udjela gospođa Karamarko. Kontinuirano ukazivanje Tomislava Karamarka na problem arbitraže INA-MOL, koji će za Hrvatsku donijeti štetu, nije shvaćeno ozbiljno. Provedba smjernica Munchenskog Instituta za razvoj Hrvatskog gospodarstva, također nije shvaćena ozbiljno. Problem grupacije Agrokor , paralelnog financiranja, prezaduženost, poslovna suradnja sa Srbijom na koje je ukazivao Karamarko od njegovih bližih suradnika na Vladi nije shvaćen ozbiljno. Afirmacija pravaša, imenovanjem Hasanbegovića ministrom, Tepeša dopredsjednikom Hrvatskoga Sabora bila je zadnja kap koja je prelila čašu egzorcistima nove Hrvatske ili bolje reći Regiona. Karizmatik nove političke scene Božo Petrov uz pomoć svoga mentora monsinjora, koji danas za medije tvrdi “Kao nekoć Izraelci, i mi smo pred izborom života i smrti”, motivira Karamarka na privremeno povlačenje iz politike. Božo Petrov sa svojim suradnicima znao je ići lijevo (s Milanovićem , pa bi završio desno (s Karamarkom), danas je politički dezorijentiran, kao i njegov monsinjor mentor. Inzistirati na nacionalnom identitetu znači u kolektivnom hrvatskom iskustvu učvrstiti produktivne orjentacije, vrijednosti, životne stilove i navike. Inzistirati da Karamarko odstupi , čovjek koji je nakon Tuđmana preporodio HDZ, dobio pet uzastopnih izbora, svakako je životna greška Bože Petrova i njegovog mentora monsinjora. Cilj Bože Petrova očito je bila korist koju je u funkciji predsjednika Hrvatskog sabora dobio. Način kako je došao do svog cilja, moralna je dvojba velikoga broja Hrvata. Posljedice su svakodnevno vidljive. Pitanje je samo da li će Božo Petrov, Andrej Plenković, Zdravko Marić, Martina Dalić i drugi suodgovorni donošenjem zakona lex Agrokor, gubitka arbitražnog spora od 215 milijuna kuna, zbog hrvatskog ekonomskog kraha podnjeti neopozive ostavke iz moralnih razloga. Afere kao nihovi učinci mogle bih se zvati: Lex Astrin toranj, Lex INA-MOL, Lex BDP… Tko će koga motivirati na podnošenje ostavki ostaje da vidimo. Povratak Tomislava Karamarka kao lidera HDZ-a, nakon ovakvog političkog raspleta je vise nego izvjestan.
