Monografija sa 60 članaka i 500 priloga sažima četvrto izvješće komisije koju je formirala slovenska vlada, odnosno stručan rad članova povjerenstva nakon 2015. godine, kad je u parlamentu donošen zakon o prikrivenim vojnim grobištima i pokopu žrtava, kazao je na konferenciji za novinare u Ljubljani predsjednik povjerenstva, povjesničar Jože Dežman. Spomenuti je zakon, po njegovim riječima, omogućio nastavak rada povjerenstva i dodijelio za to potrebna sredstva kako bi se nastavilo s radovima na otkrivanju i uređivanju prikrivenih masovnih grobnica i stratišta žrtava poratnih likvidacija pripadnika "poraženih vojski", ali i civila, koje su počinili pripadnici partizanskih postrojbi, odnosno KNOJ-a i OZNA-e. Monografija konstatira da su do sada u Sloveniji u cijelosti istražena 233 takva mjesta stradanja, iz njih 129 izvršena je djelomična ili potpuna ekshumacija žrtava, a u 104 slučaja sondiranjem je dokazano da na mjestima koja su istraživana postoje ostaci ljudskih kostura. Središnji dio izvješća govori da je prije četiri godine donesen zakon o vojnim grobištima bio prijelomni trenutak suočavanja s tom problematikom, ali još nedovoljan, jer je po ocjenama povjesničara Mitje Ferenca i kriminalista Pavela Jamnika, također članova povjerenstva, sada u Sloveniji potrebno raditi na osnivanju posebne državne ustanove koja bi se bavila otkrivanjem, uređenjem i dostojnim pokopom žrtava. Ferenc je kazao da je sada najveći problem s kojim se u povjerenstvu suočavaju masovno grobište Jama u Kočevskom rogu. "Nadam se da to neće postati druga Huda jama", kazao je Ferenc, referirajući se na dugo godina neuspješne pokušaje da se otvori masovna grobnica u napuštenom rudniku ugljena kod Celja, iz koje je nakon što je otkrivena pronađeno više od 1400 žrtava koji su prije tri godine simbolički pokopani na groblju Dobrava kod Maribora.