VIDEO: HRT Otvoreno - Hoće li se otkriti sudbina nestalih iz Domovinskog rata?

Izaslanstvo Saveza udruga obitelji nestalih i zatočenih hrvatskih branitelja u Beogradu je primio srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić. Ponovljena su obećanja kako će se učiniti sve da se otkrije sudbina nestalih, no konkretnih rezultata - nema. Može li Beograd pružiti potpunu istinu o sudbini nestalih Hrvata? Bila je to tema večerašnje emisije Otvoreno urednika Damira Smrtića. Gostovali su predsjednica Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja Ljiljana Alvir, predsjednica udruge "Protiv zaborava" Marica Šeatović, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Ante Nazor, predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Danijel Rehak i Nataša Kandić iz Fonda za humanitarno pravo u Beogradu. Na sastanku s Aleksandrom Vučićem, obitelji nestalih inzistirale se na informacijama koje se nalaze u arhivima JNA-a, rekla je Ljiljana Alvir. Značajno je što su na sastanku bile i strukture vojske Republike Srbije od kojih se te informacije traže, a Vučić će im dati nalog kao vrhovni zapovjednik vojske. Vučić je pokazivao interes, postavljao pitanja članovima obitelji, razgovarao o njihovim pojedinačnim slučajevima i reagirao drugačije nego u javnim istupima zadnjih dana. No što se tiče obećanja, kaže Alvir, pušu na hladno i traže konkretne informacije. Alvir kaže da, kad se govori o nestalima, ne treba ih dijeliti na one hrvatske i srpske nacionalnosti, već gledati u čijoj zoni odgovornosti su te žrtve. Marica Šeatović kaže da izaslanstvo Srba u Hrvatskoj sljedeći tjedan se sastaje s predsjednicom Grabar-Kitarović kako bi se riješilo pitanje nestalih srpskih žrtava u Hrvatskoj. Žele za srpske žrtve isto ono što žele i za hrvatske, naglasila je. Želi da se hrvatske institucije više otvore prema udruzi „Protiv zaborava“ i njenim naporima, kako bi se pronašli nestali Srbi iz 1991. godine koji su odvođeni iz stanova i s posla i završavali vjerojatno u rijekama, ali i nestali iz 1995. godine, tijekom Bljeska i Oluje. Danijel Rehak bi volio da Srbija učini sve po pitanju rješavanja pronalaska nestalih i da to bude poklon obiteljima u 2018. godini. Spomenuo je kako arhivi JNA posjeduju snimke i karte s ucrtanim mnogim masovnim grobnicama, poput one u Trpinji, koja još nije pronađena, a gdje je ubijeno 70 ljudi. Pitanje nestalih civilizacijsko je pitanje u kojem ne bi smjelo biti ideologije, kaže Ante Nazor. Bilo koja objašnjenja da bi otkrivanjem dokumenata otkrili se zločinci ne stoje, jer manje-više sve je poznato, smatra Nazor. Ako se želi nešto konkretno saznati, treba pitati Aleksandra Vasiljevića. U Hrvatskoj je pronađeno 150 masovnih grobnica na okupiranom području, što znači da se radilo o sustavnom planiranju sa srpske strane, a ne o incidentima, stoga se sigurno može puno saznati iz arhiva. Od 1945 nestale osobe za kojima se traga, za njih 1526 ne zna se na koji su način nestali. Srbija traga za svojih 150 državljana koji su poginuli u Hrvatskoj. Susret između predsjednika dvije države bio je pomak naprijed, smatra Nataša Kandić. Značajno je pokretanje pitanja bilateralnog sporazuma o procesuiranjima ratnih zločinaca, čije je potpisivanje 2012. godine stalo. Taj sporazum bi otvorio prostor za intenzivniju istragu pitanja nestalih, a otklonio bi i negativne posljedice zakona iz 2003. godine kojim je Srbija preuzela nadležnost rješavanja pitanja procesuiranja ratnih zločinaca u regiji.  Kandić ističe da je pitanje nestalih jedno od najkompleksnijih pitanja, naročito zato što postoje različiti pristupi prikupljanja podataka i utvrđivanja činjenica. Spomenula je nepoznate okolnosti oko šestog autobusa s ranjenima koji je napustio vukovarsku bolnicu i završio na Ovčari. Emisiju pogledajte u cijelosti: [embed]https://www.youtube.com/watch?v=FCT2z_K7pQ0[/embed]