JUŽNI POTEZ I SANA ’95.: Dvije odvojene operacije koje su promijenile vojnu kartu zapadne Bosne
Dok su HV i HVO napredovali prema Mrkonjić Gradu, Manjači i Bočcu, Armija RBiH dovršavala je prodor dolinom Sane i borbe za Sanski Most. Operacije su bile povezane zajedničkim vojnim ciljem, ali su imale različita zapovjedništva, postrojbe i pravce djelovanja

U listopadu 1995. zapadna Bosna bila je poprište dviju odvojenih ofenziva. Sana ’95. bila je operacija Armije Republike Bosne i Hercegovine, pokrenuta 13. rujna s područja Bihaća. Južni potez započeo je 8. listopada kao operacija Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća obrane na području Mrkonjić Grada, Podrašničkog polja, Manjače i Bočca.
Njihove su se operacije vremenski preklopile, a napredovanje HV-a i HVO-a trebalo je smanjiti pritisak Vojske Republike Srpske na 5. i 7. korpus Armije RBiH. To ih je povezivalo u završnoj fazi rata, ali ih nije činilo jednom operacijom.
Sana ’95. počela je 13. rujna
Operaciju Sana ’95. pokrenuo je 5. korpus Armije RBiH pod zapovjedništvom generala Atifa Dudakovića. Korpus je djelovao u trima operativnim grupama – Jug, Centar i Sjever. U prvim tjednima operacije njegove su postrojbe oslobodile Bosanski Petrovac, Ključ, Bosansku Krupu i Otoku te napredovale prema Sanskom Mostu.
Nakon početnog prodora uslijedili su protunapadi VRS-a. Pritisak na snage Armije RBiH pojačan je na pravcima prema Ključu i Sanskom Mostu, pa su u završnoj fazi angažirane dodatne postrojbe. U napredovanju prema Sanskom Mostu sudjelovale su snage 5. korpusa, dok su postrojbe 7. korpusa pod zapovjedništvom generala Mehmeda Alagića pristizale iz srednje Bosne. Među njima je bila 17. viteška krajiška brigada.
Borbe za Sanski Most i ulazak u grad
Završni napad prema Sanskom Mostu odvijao se 9. listopada. U njemu su sudjelovale 502. viteška brdska brigada i 510. oslobodilačka brigada 5. korpusa te Prva gardijska brigada Glavnog štaba Armije RBiH. Pripadnici 502. brigade i Prve gardijske brigade spojili su se kod Pilipovića i nastavili prema gradu. Prvu gardijsku brigadu Armije RBiH ne treba zamijeniti s 1. hrvatskim gardijskim zdrugom, postrojbom koja se pojavljuje u sastavu snaga Južnog poteza.
Oko 23.30 sati 9. listopada dijelovi 502. brigade i bataljuna vojne policije 5. korpusa prešli su most na rijeci Sani i ušli u središte Sanskog Mosta. U gradu su se nastavile borbe, među ostalim oko zgrade pošte.
Kronologija oslobođenja razlikuje ulazak prvih postrojbi od uspostave potpune kontrole nad gradom. 10. listopada 5. korpus i lokalna obilježavanja navode kao datum oslobođenja Sanskog Mosta i Dan općine. Oslobođenje, opisujući tijek borbi, navodi da je cijeli grad bio pod kontrolom Armije RBiH do 12. listopada.
Južni potez: zasebna operacija HV-a i HVO-a
Južni potez počeo je 8. listopada 1995. u zapovjednom okviru Zbornog područja Split. Među glavnim ciljevima bili su ovladavanje Mrkonjić Gradom i važnim komunikacijama prema Banjoj Luci, zauzimanje položaja na južnim obroncima Manjače i hidroelektrane Bočac te slabljenje pritiska VRS-a na 5. i 7. korpus Armije RBiH.
Među glavnim snagama Južnog poteza bile su 4. i 7. gardijska brigada HV-a, 1. hrvatski gardijski zdrug, 126. domobranska pukovnija te 1., 2. i 3. gardijska brigada HVO-a. Operativni cilj tih postrojbi bio je na području Mrkonjić Grada, Podrašničkog polja, Čađavice, Manjače i Bočca. Sanski Most nije bio njihov cilj ni područje djelovanja.
Južni potez olakšao je položaj snaga Armije RBiH izloženih pritisku VRS-a oko Ključa. Istodobno se nastavljao napad Armije RBiH prema Sanskom Mostu. HV i HVO ovladali su Mrkonjić Gradom i Bočcem; Sanski Most oslobodile su postrojbe Armije RBiH u operaciji Sana ’95.
Prijedor je bio pravac nastavka, a ne oslobođeni grad
Oslobođenjem Sanskog Mosta povezana su područja pod nadzorom 5. i 7. korpusa, a otvorena je mogućnost daljnjeg napredovanja prema Prijedoru. Prijedor nije oslobođen u operaciji Sana ’95. Povijesni pregled 5. korpusa zasebno bilježi planiranu operaciju Prijedor ’95., zamišljenu kao nastavak napredovanja prema Prijedoru i Banjoj Luci, koja je zaustavljena pod međunarodnim pritiskom.
Dvije operacije, dva zapovjedna lanca i dva pravca
Sana ’95. bila je operacija Armije RBiH: njezina završna borbena djelovanja vodila su preko područja Bosanskog Petrovca i Ključa prema dolini Sane i Sanskom Mostu, uz uključivanje postrojbi 7. korpusa.
Južni potez bila je operacija HV-a i HVO-a: njezine su snage napredovale prema Mrkonjić Gradu, Čađavici, Manjači i Bočcu, s ciljem ovladavanja komunikacijama prema Banjoj Luci i smanjenja pritiska na snage Armije RBiH.
U završnici rata te su operacije istodobno pritiskale položaje VRS-a na različitim dijelovima zapadne Bosne. Njihova je povezanost bila u širem vojnom učinku; njihove postrojbe, zapovjedništva, pravci djelovanja i oslobođeni gradovi ostaju jasno razdvojeni.
Izvori i audiovizualni materijal
5. korpus Armije RBiH – Operacija Sana ’95. i kronologija Sanskog Mosta 5. Korpus Armije RBiH
Oslobođenje – ulazak postrojbi u Sanski Most i tijek borbi Oslobođenje
Hrvatski generalski zbor – Kronologija Domovinskog rata CROATIAN GENERALS ASSOCIATION
Arsen Milašinović, „The Military Operation Južni potez 1995“, Istorija 20. veka, 1/2017 Časopis „Istorija 20. veka“
5. korpus Armije RBiH – planirana operacija Prijedor ’95. 5th Corps Army of RBiH
Preporod.info – fotografija uz prikaz operacije Sana ’95. i Miruh Bosne – fotografija iz operacije Preporod.info
InMedia – „Kako je oslobođen Sanski Most“ i dokumentarni film „Operacija Sana 95 – Nedovršena pobjeda“ inmedia.ba
Izvor:PHB











