Glavni pregovarač Tko će sjesti nasuprot Putinu? Europa traži osobu za ključnu ulogu: 'Zasad se jedino on ističe'

Europske vlade sve su svjesnije da će vjerojatno uskoro morati imenovati osobu koja će izravno razgovarati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o mogućem mirovnom sporazumu za Ukrajinu. No među europskim čelnicima još nema suglasnosti o tome tko bi trebao preuzeti tu osjetljivu i politički rizičnu ulogu

Pitanje je postalo još hitnije nakon što je američki predsjednički izaslanik Steve Witkoff ovog tjedna otputovao u Rusiju kako bi Putinu predložio trilateralni samit s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, s ciljem postizanja primirja, piše Politico.

Češki predsjednik Petr Pavel u utorak je u razgovoru za Axel Springer Global Reporters’ Network, čiji je član i Politico, rekao da Putin ne smatra Europsku uniju relevantnim sugovornikom.

‘Predsjednik Putin ne priznaje Europsku uniju kao autoritet. Ne želi razgovarati s Ursulom von der Leyen, ne razgovara s Kajom Kallas. Prekinuo je komunikaciju i s drugim europskim čelnicima, uključujući Emmanuela Macrona’, rekao je Pavel.

Prema njegovu mišljenju, EU bi zato trebao odabrati osobu ili skupinu ljudi koji bi zastupali Europu u pregovorima, čak i ako ne bi bili službeni predstavnici Unije ili NATO-a.

‘Trebali bismo odrediti osobu ili skupinu ljudi koji bi govorili u ime Europe. Ne nužno predstavnike EU-a ili NATO-a, nego jednostavno čelnike kojima bi ostali dali mandat za pregovore’, poručio je češki predsjednik.

Raspravu je dodatno potaknulo Trumpovo izravno komuniciranje s Putinom, koje je zabrinulo Ukrajinu i njezine europske saveznike. U gotovo pet godina rata sve je izraženiji strah da bi američki predsjednik mogao donositi odluke o budućnosti Ukrajine bez odgovarajućeg sudjelovanja Kijeva i europskih prijestolnica, a u nekim trenucima ostavljao je dojam da je skloniji ruskoj strani.

Zbog toga se u Bruxellesu i drugim europskim prijestolnicama ponovno razmatra potreba za vlastitim komunikacijskim kanalom s Kremljem, kako bi Europa zaštitila svoje interese i pomogla Ukrajini da izbjegne nepovoljan mirovni sporazum.

‘Koliko god nam to teško padalo, mislim da bi bilo dobro imati nekakav kanal komunikacije s Putinom. Nisam optimist da bi to kratkoročno donijelo mnogo rezultata, ali nije loše imati kanal koji se može iskoristiti kada se za to ukaže prilika’, rekao je David Lidington, istaknuti suradnik londonskog Kraljevskog instituta za obrambene i sigurnosne studije (RUSI).

Tko bi mogao predstavljati Europu?

Među mogućim kandidatima spominju se predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, predsjednik Europskog vijeća António Costa i visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas.

Von der Leyen izravno je pregovarala s Trumpom o trgovinskim pitanjima, dok je Costa preko svojeg ureda ranije uspostavio komunikacijski kanal s Kremljem. Kallas, pak, zastupa europske interese u vanjskoj politici, ali je poznata i po oštrim kritikama Rusije i Trumpovih poteza.

Jedan europski diplomat smatra da Bruxelles mora prihvatiti kako eventualni dogovor Putina i Trumpa neće nužno slijediti uobičajene protokole Europske unije.

‘Ne možemo se pojaviti s dvoje ili troje ljudi koji svi govore u ime EU-a. Izbor osobe koja će predstavljati Uniju mora se temeljiti na tome tko može donijeti najveću korist, a ne na osobnim borbama za moć ili narcisoidnim preferencijama’, rekao je diplomat, koji je poput ostalih sugovornika u tekstu želio ostati anoniman zbog osjetljivosti teme.

Hoće li se nametnuti finski predsjednik Stubb?

Jedno od imena koje se sve češće spominje izvan briselskih institucija jest finski predsjednik Alexander Stubb. U njegovu korist govore dva čimbenika: smatra se da među europskim čelnicima ima jedan od boljih odnosa s Trumpom, a Finska ima dugogodišnje iskustvo u odnosima s Rusijom. Dvije zemlje dijele granicu dugu oko 1300 kilometara, a u prošlosti su i ratovale.

‘Stubb je zanimljiv zbog finskog poznavanja Rusije i tradicionalnog dijaloga s njom. Oni bolje od ikoga na našoj strani znaju što je potrebno da bi se u takvoj situaciji osjećali sigurno’, rekao je jedan diplomat EU-a.

Drugi diplomat ocijenio je da je Stubb zasad ‘jedina osoba koja se istaknula’ pokazavši političko vodstvo na najvišoj razini. Zbog toga bi mogao postati europski izaslanik na budućem mirovnom samitu.

Stubb se u utorak u Norveškoj sastao sa Zelenskim i Witkoffom, u sklopu razgovora koji su prethodili odlasku američkog izaslanika u Rusiju. Sastanku je nazočio i Bjoern Seibert, glavni suradnik Ursule von der Leyen, koji sudjeluje na sastancima savjetnika za nacionalnu sigurnost u okviru Koalicije voljnih, skupine država koje podupiru Ukrajinu.

Jedan od europskih diplomata upozorio je da u pregovorima mora biti zastupljena sama Europska unija, a ne samo skupina najmoćnijih europskih država, poput Njemačke, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva.

To znači da bi za pregovaračkim stolom tijekom pripremnih razgovora trebali biti i Seibert te Pedro Lourtie, glavni suradnik predsjednika Europskog vijeća Coste. Države članice pritom moraju biti pravodobno i potpuno informirane o napretku pregovora, smatra diplomat.

Costa zasad ne želi razgovarati s Putinom

Prema riječima još jednog diplomata, europski čelnici na prošlotjednom samitu u Bruxellesu pitali su Costu bi li trebao započeti izravne razgovore s Putinom. On je, međutim, navodno odgovorio da to zasad ne namjerava učiniti.

‘Costa bi trebao početi razgovarati s Putinom ako želimo imati ulogu u pregovorima. Time što ne razgovaramo, idemo na ruku našim protivnicima’, rekao je diplomat.

Isti sugovornik smatra da bi Costa bio bolji izbor od von der Leyen ili Kallas jer ih se doživljava kao previše čvrsto vezane uz ukrajinsku stranu da bi učinkovito posredovale na razini državnih čelnika.

‘Costa djeluje kao pošteniji posrednik’, sažeo je svoju procjenu.

Europska komisija, s druge strane, inzistira na tome da EU već sudjeluje u diplomatskim naporima, ističući Seibertovu prisutnost na sastanku u Oslu.

Glasnogovornica Komisije Paula Pinho rekla je u srijedu da je glavni cilj razgovora bio utvrditi postoje li uvjeti za prelazak na trojne ili čak šire pregovore, u kojima bi Ukrajina i Rusija sudjelovale za istim stolom.

Prema njezinim riječima, razgovaralo se o teritorijalnim pitanjima, sigurnosnim jamstvima i poslijeratnom gospodarskom oporavku Ukrajine. Očekuje se da će Witkoff nakon sastanka s Putinom izvijestiti Ukrajinu i europske partnere o rezultatima razgovora.

‘Vrlo je važno da sjedimo za stolom, da možemo iznijeti svoje stajalište i sudjelovati u ostvarivanju zajedničkog cilja – okončanju ovog strašnog rata’, poručila je Pinho.