24. listopada 1991. Zločini srpske vojske – spaljene Konavle i jug Hrvatske (VIDEO)

Srpska vojska, u kojoj je u bitkama za Dubrovnik sudjelovao i veliki broj Srba iz BiH i Crne Gore, počinila je zločin paleži i uništavanja hrvatskih sela južno od Dubrovnika. Podsjetimo se i velikih žrtava koje je ovaj kraj, kao i grad Dubrovnik, od listopada 1944. godine do svibnja 1945. kada su u ovaj kraj ušli partizani i počinili veliko polje nad Hrvatima.

Dana 24. listopada 1991. g., Jugoslavenska vojska izvršila je pomorski desant u Kuparima, južno od Dubrovnika, čime je obrana Dubrovnika dodatno otežana. Cijeli kraj južno od grada, Konavle je opljačkan i uništen.

Dan nakon toga okupiran i Donji i Gornji Brgat te Dubac. Nakon okupacije Slanog na zapadu, okupirana su i ostala mjesta u tom smjeru. 1. studenog okupirani su Zaton i Orašac , a sredinom studenog i  Mokošica  te okolna manja mjesta.

U Ćilipima je od ukupno 262 stambene cjeline, tj. kompleksna stambena gospodarstva, spaljeno 106 objekata, 28 je djelomično spaljeno, 36 oštećeno, a sve ostalo devastirano je i opljačkano. Potpuno su uništeni: dječji vrtić, škola, muzej, poljoprivredna zadruga, skladišta, trgovine, ugostiteljski objekti, uredi mjesne uprave, turističkog društva, kulturno-prosvjetnog društva, muzeja, biblioteka, crkva, župni ured, samostan časnih sestara, pošta, autobusne postaje. . , zračna luka, te neki sportski objekti.

Konavle su smještene na krajnjem jugu Dubrovačkoneretvanske županije i granice s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom. Na 209,25 km2 nalaze se 32 sela: Brotnice, Cavtat, Čilipi, Duba Konavoska, Dubravka, Dunave, Drvenik, Đurinići, Gabrile, Gruda, Jesenice, Komaji, Kuna Konavoska, Lovorno, Ljuta, Mihanići, Mikulići, Močići, Molunat, Obod, Pavlje Brdo, Pločice, Poljice, Popovići, Pridvorje, Radovčići, Stravča, Šilješki, Uskoplje, Vitaljina, Vodovađa, Zastolje, Zvekovica. Od listopada 1991. godine Konavle su okupirane, opljačkane i spaljene. U vrijeme agresije odvedeno je 650 krava s farme u Grudi te je opljačkan i odveden čitav stočni fond tadašnje općine. Stanovništvo je izbjeglo, te je  s područja Konavala 1991. godine registrirano 7.000 prognanika.

Spaljeno mjesto Gruda na Konavlima

24. listopada 1991. godine obilježen je kao jedan od ključnih datuma u agresiji na jug Hrvatske tijekom Domovinskog rata, kada je srpska vojska, zajedno s Jugoslavenskom narodnom armijom (JNA) i paravojnim formacijama, počinila niz zločina, uključujući spaljivanje i razaranje Konavala te dijelova juga Hrvatske, posebice dubrovačkog područja.

Tko je činio zločine?

Zločine su počinile snage JNA, koje su bile pod kontrolom tadašnjeg režima u Beogradu, zajedno s lokalnim srpskim paravojnim postrojbama i dobrovoljcima, od kojih su mnogi bili pripadnici paravojnih jedinica koje su dolazile iz Srbije, Crne Gore i istočne Hercegovine. Pod izlikom obrane „ugroženih Srba,“ JNA je vodila kampanju etničkog čišćenja i teroriziranja civilnog stanovništva na okupiranim područjima.

Zločini u Konavlima

Konavle su predstavljale ključnu regiju na jugu Hrvatske, južno od Dubrovnika, koja je 1991. godine doživjela teška razaranja i zločine. Srpska vojska i JNA su sustavno uništavali sela i kuće u Konavlima, provodeći taktiku „spaljene zemlje“. Ove postrojbe su namjerno zapalile kuće, gospodarske objekte, crkve i druge civilne objekte, nastojeći što više uništiti infrastrukturu i zastrašiti stanovništvo kako bi ga prisilili na bijeg.

Cilj ovih akcija bio je i vojni i psihološki pritisak na Dubrovnik, koji je bio pod opsadom od 1. listopada 1991. godine. S obzirom na stratešku važnost Dubrovnika i njegovu kulturnu baštinu, JNA i srpske snage su koristile nemilosrdne taktike kako bi slomile otpor hrvatskih snaga, a uništavanje okolnih naselja, poput Konavala, bilo je dio te šire strategije.

Uloga Crne Gore

Tijekom ovog razdoblja, crnogorske postrojbe, zajedno s JNA, bile su također umiješane u napade na jug Hrvatske. Crnogorski dragovoljci i regruti sudjelovali su u pljački, razaranju i paležu Konavala, a jedan od poznatijih primjera je poznata izjava crnogorskog političara Momira Bulatovića o "oslobađanju" Dubrovnika, što je izazvalo međunarodne osude.

Posljedice zločina

Spaljivanje i pljačka Konavala imali su duboke posljedice za lokalno stanovništvo. Velik broj ljudi bio je prisiljen napustiti svoje domove, dok su mnogi ubijeni ili ranjeni. Uništavanje kulturnih i povijesnih spomenika te gospodarskih objekata ostavilo je dugoročne posljedice, a oporavak područja trajao je godinama nakon završetka rata.

Zločini na jugu Hrvatske

Osim Konavala, zločini su počinjeni i u okolici Dubrovnika te u samom gradu, gdje su snage JNA sustavno bombardirale stari grad, nanoseći štetu spomenicima svjetske baštine pod zaštitom UNESCO-a. Bombardiranja i granatiranja Dubrovnika bila su dio šire agresije na jug Hrvatske s ciljem zauzimanja cijelog dubrovačkog područja.

Ovaj datum, 24. listopada 1991., ostaje upamćen kao dan kada je agresija na Konavle i jug Hrvatske dosegnula novu razinu brutalnosti, uz paljenje i uništavanje civilnih objekata i zastrašivanje lokalnog stanovništva.