29. prosinca 2020. razoran potres pogodio Petrinju: Poginulo sedmero ljudi, ozlijeđeno 28, šteta procijenjena na 5,5 mlrd. eura
U utorak 29. prosinca 2020. u 12 sati i 19 minuta Hrvatsku je pogodio razoran potres s epicentrom kod Petrinje. Potres je bio magnitude 6,2 prema Richteru, a poginulo je sveukupno sedmero ljudi, od kojih je najmlađa bila 13-godišnja djevojčica. Ozlijeđeno je 28 osoba, a još dvoje građana poginulo je u raščišćavanju ruševina. Brojni ljudi ostali su bez svojih domova. U potresu su najgore stradali Petrinja, Sisak te Glina uz okolna mjesta. Potres se osjetio i u susjednim državama, točnije osjetilo ga je oko 6 milijuna ljudi, piše Narod.hr.
Stradanje Petrinje
Petrinja je u potresu pretrpjela veliko razaranje, osobito centar grada. Gotovo su sve zgrade u centru dobile oznaku crveno što znači da su neupotrebljive za stanovanje te ih je trebalo rušiti.
Taj potres jedan je od dva najjača instrumentalno zabilježena potresa u Republici Hrvatskoj (od 1909. godine).
Potres se osjetio u Zagrebu i okolici, ali i šire. Prema EMSC-u bio je magnitude 5,1. Epicentar je bio 12 kilometara jugozapadno od Siska i 51 kilometar jugoistočno od Zagreba na dubini od 5 kilometara.
Nastala je jako velika šteta i sam je centar Petrinje najviše nastradao. Tu je stradala crkva sv. Lovre, po cestama su bili crjepovi i cigle, a neke su kuće popucale te su im se srušili dimnjaci.
Epicentri potresa
Na poveznici možete vidjeti video koji prikazuje epicentre svih analiziranih potresa koji su se dogodili 28. i 29. prosinca 2020. godine. Kružići su proporcionalni magnitudi potresa, a vrijeme je prikazano u UTC vremenu (engl. Coordinated Universal Time), koje je za jedan sat manje od onog u Hrvatskoj. Tako prenosi Geofizički odsjek na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu.
Foto: Snimka zaslona
U teškim trenucima na terenu je bilo 800 vatrogasaca, 450 pripadnika Hrvatske gorske službe spašavanja, 590 djelatnika i volontera Hrvatskog Crvenog križa, vojska, policija, državna intervencijska postrojba. Također, bilo je i građevinskih stručnjaka Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo. Skupljale su se brojne donacije, ljudi diljem Lijepe Naše odlazili su samoinicijativno u pogođena mjesta te su obilazili građane.
Velika materijalna šteta
Razoran potres prouzročio je veliku materijalnu štetu. Šteta je procijenjena na 5,5 milijardi eura. Europska komisija dodijelila je 319 milijuna eura Hrvatskoj iz Fonda solidarnosti za obnovu zgrada i javne infrastrukture. Prijavljeno je oko 40 tisuća oštećenih objekata, a 5 tisuća od njih označeno je kao privremeno neupotrebljivo. Brojni stanovnici Banovine i danas žive u privremenim smještajima – mobilnim kućicama ili kontejnerima.
Naknadni potresi
Nakon glavnog potresa 29. prosinca 2020. uslijedio je velik broj naknadnih potresa. Prema preliminarnim podacima, u petrinjskom se području od 28. prosinca 2020. godine do 28. siječnja 2021. godine dogodilo 622 potresa magnitude veće ili jednake 2.0. Od toga je 535 potresa bilo magnitude između 2 i 3, 76 potresa magnitude između 3 i 4, osam potresa magnitude između 4 i 5, dva potresa magnitude između 5 i 6 te jedan potres magnitude veće od 6.
Rukovoditeljica Seizmološke službe Ines Ivančić istaknula je i da je osnovni uzrok potresa gibanje afričke ploče prema euroazijskoj, te se potresi događaju na rasjednim plohama.
Na pitanje zašto se čini da su se zaredali jači potresi Ivančić je rekla kako to nije ništa neuobičajeno te da se svakih nekoliko godina događa da je neko područje seizmički aktivno.
„Ovo je vrlo seizmološki aktivno područje, ali mi zaboravljamo da su se događali potresi u našoj prošlosti. Sto godina u seizmološkom smislu ne znači puno, mi gledamo s ljudskog stanovišta“, rekla je.
Video: 29. 12. 2020 - #potres snage 6.2 prema Richteru s epicentrom 5 km jugozapadno od Petrinje pogodio je Hrvatsku. Donosimo snimku #Petrinja iz zraka toga dana. #CroatiaEarthquake pic.twitter.com/NoIdVnJvjl
— MUP-RH (@mup_rh) December 31, 2020
Obnova
Kardinal Bozanić pozvao je za Božić da se ubrza obnova nakon potresa, što je komentirao ministar Darko Horvat, koji je bio među vjernicima u Čučerju.
„Vapaj danas s oltara – požurite se, je vapaj s kojim ja danas kao ministar liježem svaku večer i budim se svako jutro. Projektanti imaju vrlo zahtjevan posao. Tako dugo dok oni projektnom dokumentacijom i troškovnicima ne vele što i kako, dakle, dok struka ne veli svoju zadnju riječ, ona prava, kako je neki vole zvati, neće započeti”, rekao je Horvat.
Podsjetimo, Hrvatska Vlada, prema sadašnjim regulativama Fonda solidarnosti Europske unije ne može tražiti produljenje roka za trošenje 5,1 milijardi kuna, koliko smo dobili nakon katastrofalnog potresa u Zagrebu, pa je sve izvjesnije da ćemo veći dio od tih milijardi morati vraćati Komisiji.
Od dana kad dobije cijeli iznos, objasnili su iz Europske komisije, u odgovoru, država primateljica novca ima rok od 18 mjeseci da potroši sva sredstva iz Fonda solidarnosti za financiranje hitnih popravaka na javnim zgradama, odnosno konstrukcijsku obnovu te operacije koje su se događale odmah nakon katastrofe.
Dosad su 24 europske države koristile pomoć u iznosu većem od 5,5 milijardi eura – i kod nijedne nije bilo prolongiranja roka.
