VIJESTI Najčitanije

EK želi naplaćivati carinu u za proizvode čija je vrijednost manja od 150 eura

EK želi naplaćivati carinu u za proizvode čija je vrijednost manja od 150 eura

Europska komisija je u srijedu predložila reformu carinske unije EU-a koja, između ostaloga, predviđa uvođenje carina i za proizvode čija je vrijednost niža od 150 eura.

Predloženom reformom ukida se trenutačni prag na temelju kojeg je roba čija je vrijednost manja od 150 eura oslobođena od carina, što su počinitelji prijevara uvelike iskorištavali. Komisija navodi da je vrlo česta praksa da se paketima koji ulaze u EU trenutačno smanjuje vrijednost kako bi se izbjeglo plaćanje carine.

Prema novom prijedlogu internetske platforme postat će ključni akteri u osiguravanju da roba koja se prodaje na internetu u EU-u ispunjava sve carinske obveze.

To je znatan pomak od trenutačnog carinskog sustava kojim se odgovornost stavlja na pojedinačne potrošače i prijevoznike. Platforme će biti odgovorne za osiguravanje plaćanja carinskih pristojbi i PDV-a pri kupnji, tako da potrošači više neće biti izloženi skrivenim naknadama ili neočekivanoj papirologiji pri preuzimanju paketa.

Znatno će se olakšati izračun carina male vrijednosti

S obzirom na to da su internetske platforme službeni uvoznici, potrošači u EU-u mogu biti sigurni da su plaćene sve pristojbe i da je njihova kupnja sigurna i u skladu s ekološkim, sigurnosnim i etičkim standardima EU-a.

Također se pojednostavljuje izračun carinskih pristojbi za najčešće proizvode male vrijednosti kupljene izvan EU-a, čime se tisuće mogućih carinskih kategorija smanjuje na samo četiri. Time će se znatno olakšati izračun carina za male pakete, što će i platformama i carinskim tijelima pomoći da bolje obrade milijardu komada robe kupljene u e-trgovini koja svake godine ulazi u EU.

Očekuje se da će novi, prilagođeni režim e-trgovine donijeti dodatne carinske prihode u iznosu od milijarde eura godišnje.

Povjernik za ekonomiju Paolo Gentiloni rekao da je uvođenje carina na robu u vrijednosti ispod 150 eura ne bi trebalo dovesti do povećanja potrošačkih cijena.

“Nije nam to cilj. Carine na male pakete bit će vrlo male. Očekujemo da će državama članicama prihodi od e-trgovine dosegnuti milijardu eura godišnje i to samo zbog toga što će veći broj paketa biti minimalno oporezovan”, rekao je Gentiloni.

Predviđa se uspostava carinskog tijela EU

U prijedlogu se predviđa uspostava novog carinskog tijela EU-a koje će nadgledati centar za carinske podatke. S vremenom će podatkovni centar zamijeniti postojeću carinsku IT infrastrukturu u državama članicama EU-a, čime će im se godišnje uštedjeti do dvije milijarde eura operativnih troškova. Novo će tijelo pomoći i u ostvarivanju poboljšanog pristupa EU-a upravljanju rizicima i carinskim provjerama.

U reformiranoj carinskoj uniji EU-a poduzeća koja žele unijeti robu u EU moći će sve informacije o svojim proizvodima i lancima opskrbe upisati u jedinstveno internetsko okruženje: novi centar EU-a za carinske podatke. Tom najsuvremenijom tehnologijom prikupljat će se podaci koje dostavljaju poduzeća te će se, uz pomoć strojnog učenja, umjetne inteligencije i ljudske intervencije, nadležnim tijelima omogućiti sveobuhvatan pregled lanaca opskrbe i kretanja robe.

U Komisiji ističu da je ovo najopsežnija reforma carinske unije EU-a od njezina osnutka 1968. godine. Članica carinske unije je i Turska, što znači da ona može s EU-om trgovati bez carina, ali ne može imati svoju potpuno neovisnu trgovinsku politiku.

S druge strane, donedavna članica EU-a Velika Britanija, nije htjela “tursku opciju” i odlučila se za izlazak iz carinske unije, što stvara velike probleme u Sjevernoj Irskoj.

“Današnja dugo očekivana reforma dio je našeg plana za jačanje otvorene strateške autonomije EU-a. Carinskim tijelima EU-a omogućit će bolju obranu naših financijskih i gospodarskih interesa te istodobno zajamčiti sigurnost i zaštitu robe koja ulazi u EU”, izjavio je izvršni potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis.

Prijedlog Komisije trebaju odobriti Vijeće EU-a i Europski parlament.

Izvor:n1/ Foto: n1

#EU #Europska unija #Europska komisija #carina #Ursula von der Leyen #ek

Više iz kategorije: VIJESTI

ROMANA JERKOVIĆ NAPUSTILA SDP: ‘Ne pristajem na političko djelovanje kroz insinuacije i podmetanja’

ROMANA JERKOVIĆ NAPUSTILA SDP: ‘Ne pristajem na političko djelovanje kroz insinuacije i podmetanja’

Romana Jerković napustila je SDP nakon 30 godina, odbacujući optužbe i kritizirajući stranku zbog političkih podmetanja i blokade komunikacije.

prije 53 min
Tragedija u Mikluševcima svjedoči o okrutnom planu progona u Domovinskom ratu. Otkrijte priču o herojstvu branitelja i sjećanju na nevine civilne žrtve.

Tragedija u Mikluševcima svjedoči o okrutnom planu progona u Domovinskom ratu. Otkrijte priču o herojstvu branitelja i sjećanju na nevine civilne žrtve.

Obilježena 35. obljetnica tragedije u Mikluševcima. Sjećanje na nevine žrtve i heroje Domovinskog rata. Pročitajte potresnu priču o progonu i hrabrosti.

prije 59 min
Varaždinski branitelji učenicima u Pakracu prenijeli neispričane priče iz Domovinskog rata

Varaždinski branitelji učenicima u Pakracu prenijeli neispričane priče iz Domovinskog rata

Klub varaždinskih branitelja 1991.–1995. organizirao je edukaciju za učenike u Pakracu. Saznajte kako su mladi učili o Domovinskom ratu kroz svjedočanstva branitelja i neispričane priče.

prije 1 h
Ljeto pod povećalom Porezna krenula u lov: 448 objekata je zatvoreno, a broj kazni eksplodirao je za 900 %

Ljeto pod povećalom Porezna krenula u lov: 448 objekata je zatvoreno, a broj kazni eksplodirao je za 900 %

Tijekom turističke sezone Porezna uprava zatvorila je 448 objekata, a broj kazni porastao je za 900%. Pročitajte detalje pojačanih nadzora fiskalizacije na obali i otocima.

prije 3 h
KRAMATORSK Ruska vojska kliznim bombama usmrtila 33 putnika u dva minibusa

KRAMATORSK Ruska vojska kliznim bombama usmrtila 33 putnika u dva minibusa

U ruskom napadu kliznim bombama na dva minibusa u Kramatorsku poginule su 33 osobe, a 18 ih je ozlijeđeno. Ukrajinski predsjednik Zelenski osudio je napad na civile.

prije 4 h
8. LISTOPADA 1991. UBIJEN JE VLČ. IVAN BURIK: Župnik koji je ostao uz svoje župljane Najčitanije

8. LISTOPADA 1991. UBIJEN JE VLČ. IVAN BURIK: Župnik koji je ostao uz svoje župljane

Saznajte priču o vlč. Ivanu Buriku, župniku iz Tovarnika, ubijenom 8. listopada 1991. tijekom Domovinskog rata. Ostao je uz svoje župljane unatoč okupaciji i progonima.

prije 5 h
N. Nekić: Jahači apokalipse

N. Nekić: Jahači apokalipse

N. Nekić analizira uspon Vatrenih kao simbol nacionalnog ponosa i otpora. Otkrijte kako su 'jahači apokalipse' pokušali srušiti hrvatski nogomet i izbornika Dalića.

prije 5 h
Pavliček brtutalno odgovorio Penavi i DP-u: “Kupovali su glasove, nek’ me tuži ako to nije istina”

Pavliček brtutalno odgovorio Penavi i DP-u: “Kupovali su glasove, nek’ me tuži ako to nije istina”

Marijan Pavliček oštro je odgovorio Ivanu Penavi i Domovinskom pokretu, optužujući ih za kupnju glasova u Vukovaru. Odbacuje prozivke DP-a i iznosi teške optužbe.

prije 5 h
VENDI U ZAGREBU: Hrvatsku nazvala „fašističkom saveznicom“, a sada dolazi nastupatiIstaknuto Najčitanije

VENDI U ZAGREBU: Hrvatsku nazvala „fašističkom saveznicom“, a sada dolazi nastupati

Vesna Vukelić Vendi najavila je nastup u Zagrebu unatoč ranijim izjavama u kojima je Hrvatsku nazvala 'fašističkom saveznicom'. Analiza poziva na odgovornost.

prije 5 h
Vanđelić: Ljudi iz UDBA-e prešli su u HDZ

Vanđelić: Ljudi iz UDBA-e prešli su u HDZ

Damir Vanđelić oštro kritizira HDZ i SDP, tvrdeći da su proizašli iz Komunističke partije. Najavljuje stvaranje nove političke opcije okupljanjem Fokusa i Republike.

prije 5 h
Plenković bi trovanje Like sveo na lokalni problem. A što je s Ćorićevim zakonima, Mikulićem i SOA-om?

Plenković bi trovanje Like sveo na lokalni problem. A što je s Ćorićevim zakonima, Mikulićem i SOA-om?

Analiza afere trovanja Like: Plenković problem svodi na lokalno, no članak otkriva ulogu Ćorićevih zakona, Mikulića i SOA-e. Tko je odgovoran za opasni otpad i smanjenje kazni?

prije 6 h
08. listopada 1942. Rama (Prozor) – četnici ubili 1000 Hrvata i svu mušku djecu veću od kratke puške Najčitanije

08. listopada 1942. Rama (Prozor) – četnici ubili 1000 Hrvata i svu mušku djecu veću od kratke puške

Detalji o četničkom genocidu u Rami 8. listopada 1942. godine. Ubijeno je oko 1000 Hrvata, muškaraca i dječaka, po kriteriju visine puške. Usporedba s pokoljem u Srebrenici.

prije 6 h

Prikazano 12 od 109600 članaka.