Grabar Kitarović: “Inicijativa triju mora je važna za Hrvatsku, pozivam Milanovića da je podrži”

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u srijedu u Davosu da je Inicijativa triju mora – kao jedna od najvažnijih inicijativa u Europi i EU-u – važna za Hrvatsku, te je pozvala svog nasljednika Zorana Milanovića da podrži hrvatsko sudjelovanje.

Grabar-Kitarović je u Davosu sudjelovala na panelu pod nazivom “Europa koja raste: gospodarska vitalnost srednje i istočne Europe”, koji su na marginama Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) organizirali Atlantic Council, Goldman Sachs i najveća poljska osiguravateljska grupacija PZU. U svom je govoru na panelu predstavila Inicijativu triju mora koju je pokrenula zajedno s poljskim predsjednikom Andrzejom Dudom.

“Inicijativa triju mora definitivno, ne samo da ima perspektivu, nego se gleda kao jedna od najvažnijih inicijativa u Europi i Europskoj uniji općenito”, rekla je Grabar-Kitarović u izjavi za hrvatske medije.

“Riječ je o inicijativi koja mora osnažiti ovaj dio Europske unije i koja mora omogućiti jednake životne uvjete za naše državljane kao što ih imaju u nekim drugim državama Europe”, kazala je hrvatska predsjednica.

Odgovarajući na novinarsko pitanje o upitnoj podršci Inicijativi triju mora novoizabranog hrvatskog predsjednika Milanovića, Grabar-Kitarović je kazala da je to njegova odluka, ali bi mu ona preporučila da podrži inicijativu.

“Što se tiče novog predsjednika, to je njegova odluka hoće li  sudjelovati ili ne. Ja bih mu preporučila da svakako sudjeluje. Međutim, vjerujem da se Hrvatska neće povući iz inicijative, jer ova inicijativa nije samo na predsjedničkoj razini nego na mnogim drugim razinama, kako predsjednika vlade, resornih ministarstava, do samog biznisa”, kazala je.

Na panelu u Davosu uz Grabar-Kitarović sudjelovali su i poljski predsjednik Duda, te predsjednik Latvije Egils Levits.

Hrvatska je predsjednica u svom govoru rekla da je Europska unija još uvijek zajednica velikih razvojnih razlika između sjevera i juga, istoka i zapada, te da korijene takvom stanju nalazimo u okolnostima u kojima su se tijekom nekoliko desetljeća 20. stoljeća nalazile zemlje srednje Europe.

“One su u tom razdoblju bile onemogućene ili usporene u razvoju svojih potencijala i odvojene od modernih europskih gospodarskih i političkih demokratskih trendova”, navela je Grabar-Kitarović, istaknuvši kako su posljedice takvih prilika najizraženije u nedostatku infrastrukturnih mreža u energetici, transportu i telekomunikacijama, odnosno u područjima koja su temelj rasta i razvoja Europe.

Istaknula je kako Inicijativa triju mora kroz svoja tri glavna stupa – transport, energetiku i digitalizaciju – ima za cilj svladati neujednačen razvoj Europe i pridonijeti koheziji EU-a.

Naglasivši da je Inicijativa u svojoj srži usmjerena na boljitak cijele Europske unije, Grabar-Kitarović je kazala kako se to posebno odnosi na njezinu energetsku neovisnost i sigurnost, gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju te ukupnu otpornost Europske unije na globalnoj razini naspram različitih izazova s kojima se suočavamo.

“Naposljetku, razvoj i blagostanje država srednje Europe nužno će se blagotvorno odraziti i na politički život jer će ojačati međusobnu suradnju srednjoeuropskih nacija i usmjeriti ih ka većoj gospodarskoj, kulturnoj i svakoj drugoj koheziji”, istaknula je Grabar-Kitarović.

Nadalje, kazala je kako je srednja Europa jedna od najbrže rastućih regija u Europskoj uniji, te izrazila uvjerenje da će, zahvaljujući svojim ciljevima, stalnim razvojem i rezultatima projekata sa sastanaka na vrhu u Dubrovniku, Varšavi, Bukureštu i Ljubljani, Inicijativa triju mora još više potaknuti taj uspjeh.

Dodala je kako sudjelovanje Sjedinjenih Država i Njemačke kao partnerskih zemalja Inicijative te podrška predsjednika Europske komisije, ali i financijskih institucija Europske banke za obnovu i razvoj, Europske investicijske banke i Svjetske banke, potvrđuju predanost svih uključenih čimbenika gospodarskom razvoju srednje Europe u cilju ostvarivanja realne konvergencije gospodarstava zemalja Inicijative prema europskom Zapadu.

“Pored političkih izazova koji prijete jedinstvu Europske unije, u ovom se trenutku srednja Europa može smatrati uporištem europske ideje – o tome kako kohezija, konsolidacija, blagostanje i potpuno integrirano i funkcionalno unutarnje tržište čine Europsku uniju otpornijom na globalnoj razini”, rekla je Grabar-Kitarović na panelu u Davosu.

Grabar-Kitarović je također kazala da Hrvatskoj, kao članici Europske unije, ostaje ispuniti još dva cilja, ući u eurozonu i postati dio šengenskog prostora.

“Hrvatskoj je cilj ući u Europski tečajni mehanizam u prvoj polovini godine, kada predsjedamo Vijećem Europske unije, a postati dijelom šengenskog prostora od velike je važnosti za sigurnost ne samo Hrvatske nego i cijele Europske unije”, istaknula je.

Hrvatska predsjednica iz Davosa je otputovala u Jeruzalem gdje će u Yad Vashemu sudjelovati na Svjetskom forumu o holokaustu. Među sudionicima u Yad Vashemu najavljeni su i predsjednici Francuske i Rusije, Emmanuel Macron i Vladimir Putin.