Iza kulisa uznemirujućeg poteza: To što je Putin stavio u pripravnost nuklearne snage ne znači da će ih i iskoristiti

Rusija ima najveći arsenal nuklearnog oružja na svijetu, ali je svjesna da bi ih NATO svojim nuklearnim projektilima mogao uništiti

Ruski predsjednik Vladimir Putin u subotu poslijepodne naredio je da se u pripravnost stave nuklearne snage Oružanih snaga Ruske Federacije.

Kao razlog za taj potez naveo je "agresivne izjave" iz država članica NATO pakta.

Ruski predsjednik već je ranije donekle uvijenim porukama dao naslutiti da je spreman iskoristi nuklearno oružje - naime, kad je kretao u invaziju na Ukrajinu, poručio je da "tkogod nas pokuša spriječiti, osjetit će posljedice kakve nisu vidjeli u svojoj povijesti".

Mnogi su to shvatili kao signal Putina da je spreman iskoristiti nuklearno oružje ako se Zapad ispriječi njegovom naumu.

Ovaj najnovija, javno obznanjena naredba nuklearnim snagama da budu u pripravnosti, zapravo je potez kojim Kremlj šalje poruku, tumači sigurnosni ekspert BBC-a Gordon Corera.

Ako su snage u visokom stupnju pripravnosti to znači da mogu lakše i brže lansirati nuklearno oružje. No, to istovremeno ne znači da ih Rusija zaista misli i iskoristiti, tumači Corera.

Rusija ima najveći arsenal nuklearnog oružja na svijetu, ali je isto tako dobro svjesna da NATO zemlje imaju sasvim dovoljno svojih nuklearnih projektila da zauzvrat potpuno unište Rusiju ako se Kremlj dosita odluči na nuklearni napad.

Najvjerojatnija namjera Putina je ta da spriječi NATO članice stavi u dvojbu o tome "koja bi to pomoć Ukrajini mogla prijeći njegovu crvenu liniju", i to tako da stvori dojam da je spreman ići i u dosad nezamisliv napad.

Situaciju s ruskom nuklearnom prijetnjom prokomentirao je i drugi reporter BBC-a za pitanja sigurnosti, Frank Gardner.

Prema njemu, to je znak Putinove ljutnje i nemoći, napose zbog sankcija Rusiji koje nameće Zapad i zbog njegove trajne paranoje da NATO ugrožava opstojnost Rusije.

Ovaj tip eskalacije je ono čega su se stratezi NATO-a i plašili te zbog čega su države članice uporno ponavljale da neće slati svoje trupe u Ukrajinu kako bi pomogle u borbi protiv ruskih napadača.

No, ovoj je i znak da ruska invazija ne ide prema planu - naime, četvrti je dan otkako je počeo napad, a Rusi nisu zauzeli ni jedan veći grad, a čini se i da trpe pozamašne gubitke.

U Kremlju to izaziva nervozu i nestrpljivost, a teško je vjerovati i da će predloženi razgovori na ukrajinsko-bjeloruskoj granici u kratkom roku uroditi sporazumom koji odgovara i Kijevu i Moskvi.

Putin želi da se Ukrajina u potpunosti vrati u rusku sferu utjecaja, dok Zelenskijeva vlada nastoji zadržati neovisnost. Ako ne dođe do podjele zemlje, teško je vidjeti kako će dvije strane doći do kompromisa, smatra Gardner.

Po svemu sudeći, narednih dana svjedočit ćemo intenziviranju ruskih napada u Ukrajini, s još manje obzira za civilne žrtve nego li je to do sada bio slučaj. A dosad je već poginulo više od 200 civila u samo četiri dana.