IZVJEŠĆE SOA-e: ‘Hakerski napadi, velikosrpski ekstremizam i islamski radikalizam pokušavaju destabilizirati zemlju’

Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) upozorila je kako je tijekom 2020. godine izvršeno 12 državno sponzoriranih kibernetičkih napada na ciljeve u Hrvatskoj.

Kako su naveli, u najvećem broju slučajeva riječ je o napadima na informacijske i komunikacijske sustave Ministarstva vanjskih poslova te Ministarstva obrane.

Pandemija je dodatno potaknula rast ekstremizma i radikalizma, pogotovo u okolnostima plasiranja dezinformacija i teorija zavjere oko europskog odgovora na krizu i učinkovitosti demokratskog i liberalnog političkog i društvenog uređenja, stoji u najnovijem godišnjem javnom izvješću Sigurnosno-obavještajne agencije.

Napad s obilježjima terorizma

Tvrde kako su teorije zavjere i dezinformacije osobito zastupljene na području Zapadnog Balkana. S obzirom na sličnost jezika, s dezinformacijama plasiranima u medijskom prostoru Zapadnog Balkana pokušava se utjecati i na percepciju javnosti u RH.

U izvješću se navodi da je prijetnja organiziranih napada terorističkih skupina u RH niska, ali da se nikada ne može isključiti.

Podsjećaju kako je u listopadu 2020. godine samoradikalizirani pojedinac izvršio oružani napad, s obilježjima terorističkog napada, na Markovu trgu na instituciju Vlade RH.

“Prikupljeni podaci ukazuju na psihički poremećaj disocijativne / bipolaritetne osobnosti kod napadača. Napad je imao obilježja terorističkog napada s ekstremno desnih ideoloških polazišta”, navode.

Pojava velikosrpskog ekstremizma

Ipak, unatoč napadu, Hrvatska je i dalje društvo u kojem ekstremizam, ni po jednoj osnovi, vjerskoj, ideološkoj ili nacionalnoj, nema značajnije uporište, kao ni potporu u javnosti, a time ni snagu ili potencijal za destabilizaciju nacionalne sigurnosti.

I dalje su prisutne pojave velikosrpskog ekstremizma u pojedinim državama susjedstva koji se očituje u poricanju teritorijalnog integriteta RH i susjednih država, pozivanju na obnovu tzv. Republike Srpske Krajine te netrpeljivosti prema drugim narodima ili negiranju njihova identiteta.

Ovakve velikosrpske i ekstremističke poruke ponekad javno upućuju političke i medijske osobe iz susjednih država koristeći društvene mreže ili javne nastupe, navodi se u izvješću.

Problematične navijačke skupine

Nastavili su se nasilni sukobi između ekstremnih pripadnika navijačkih skupina. Ovi sukobi narušavaju javni red i mir, ali i destabiliziraju lokalne sigurnosne prilike, osobito jer poprimaju karakter međunacionalnih sukoba kada se radi o navijačima klubova iz Hrvatske i Srbije.

U pojedinim državama Zapadnog Balkana i dalje su aktivni salafitski džihadistički paradžemati u kojima se ne priznaju službene islamske zajednice i demokratski poredak matične države.