Koje su poljedice mogućeg ulaska Finske i Švedske u NATO? Rusija tvrdi da neće biti Baltika bez nuklearnog oružja
Istraživanja u obje zemlje pokazuju nagli porast građanske potpore ideji stupanja u NATO. U Finskoj je potpora blizu 70 posto, dok je u Švedskoj prvi put veća od 50 posto.
Već je nebrojeno puta ponovljeno od početka ruske invazije na Ukrajinu da svijet kakav smo poznavali do 24.-tog veljače više ne postoji. Finska i Švedska, skandinavske zemlje koje su se tradicionalno suzdržavale od ulaska u vojno-obrambene saveze, u svjetlu novih okolnosti, na ubrzanom su putu u Sjevernoatlantski savez. Njihova najava ulaska u NATO razbjesnila je Moskvu iz koje je stigla i prijetnja o nuklearnom oružju na Baltiku, javlja HRT.
Dok Vladimir Putin agresiju na Ukrajinu opravdava neprijateljskim i, prema njegovu mišljenju, nasilnim širenjem NATO-a oko granica Rusije, njegovi ratni potezi nagnali su još dvije Rusiji susjedne zemlje, koje su desetljećima simboli demokracije, razvijenosti, samostalnosti – i vojne neutralnosti – da najave pristupanje NATO-u.
– Rusija je svojim postupcima narušila sigurnosni poredak zasnovan na pravilima i pokazala da ne poštuje suverenitet i teritorijalnu cjelovitost svojih susjeda. Štoviše, Rusija je spremna pokrenuti rat velikih razmjera kako bi progurala svoje političke ciljeve i osigurala si vojnu zonu utjecaja, rekao je finski ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto.
Premijerke Švedske i Finske jučer su u zajedničkom obraćanju najavile veliki vojno-sigurnosni zaokret. Švedska bi o NATO-u mogla odlučivati nakon parlamentarnih izbora u rujnu.
– Moramo najozbiljnije razmotriti novonastalu situaciju, posljedice i argumente vezano za ulazak u NATO. Trenutačno vodimo rasprave sa strankama u švedskom parlamentu, kao i dijalog unutar moje Socijaldemokratske stranke. Ovoj situaciji pristupam vrlo ozbiljno, ističe švedska premijera Magdalena Andersson.
Finska premijerka odluku očekuje već ovog proljeća.
– Mislim da će se odluka o NATO-u dogoditi vrlo brzo: u pitanju su prije tjedni nego mjeseci. Nastavit ćemo raspravu koja traje već dulje, i mislim da će sve stranke, parlamentarne skupine, vlada i predsjednik imati mogućnost odlučiti se u idućim tjednima, ističe finska premijerka Sanna Marin.
Finska je više od sto godina bila dio Ruskog imperija, do njegovog raspada 1917.
Na početku Drugog svjetskog rata, dok je Sovjetski Savez još bio u paktu s nacističkom Njemačkom, službena Moskva naredila je napad na Finsku i u Zimskom joj ratu oduzela dijelove teritorija.
Nakon Drugog svjetskog rata, Finska je više od 70 godina ustrajno promovirala politiku neutralnosti. Na najavu povijesnog zaokreta službena Moskva odgovorila je novom prijetnjom nuklearnim oružjem.
– Uđu li Švedska i Finska u NATO, dužina kopnenih granica tog saveza s Ruskom Federacijom povećat će se više nego dvostruko. Te će se granice, naravno, morati učvrstiti. Morat ćemo ozbiljno pojačati prisutnost kopnenih snaga i protuzračne obrane te postaviti znatne mornaričke snage u akvatoriju Finskog zaljeva. U tom slučaju neće moći biti govora o Baltiku bez nuklearnog oružja: mora biti uspostavljena ravnoteža, izjavio je Dmitrij Medvedev, bivši predsjednik i jedan od najbližih suradnika Vladimira Putina.
Za razliku od Ukrajine, Švedska i Finska mogle bi postati rekorderi u brzini primanja u Sjevernoatlantski vojni savez.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg poručio je da te zemlje više od svih zadovoljavaju standarde demokracije i civilne kontrole nad vojnim službama i sigurnosnim aparatom.
Istraživanja u obje zemlje pokazuju nagli porast građanske potpore ideji stupanja u NATO. U Finskoj je potpora blizu 70 posto, dok je u Švedskoj prvi put veća od 50 posto.
Iako obje zemlje, u skladu sa svojim demokratskim procedurama, najavljuju opsežnu javnu raspravu, zasad se nijedna od vlada nije izjasnila bi li se o članstvu odlučivalo na referendumu.
