MAFIJAŠKI OBRAČUNI I U HRVATSKOJ? Cvrtila: Sustav nije posložen kako treba i čini nas sigurnosno ranjivima

U središtu grčke Atene, u nedjelju su ubijena dvojica pripadnika kriminalnog crnogorskog klana. Nastavak je to međusobnih obračuna dvaju zloglasnih klanova, koji traju više od pet godina. Kod jednog od ubijenih, pronađena je hrvatska putovnica.

Koji su razlozi pojave velikog broja hrvatskih dokumenata u kriminalnom miljeu, je li time ugrožena nacionalna sigurnost i opasnost od prelijevanja mafijaških obračuna iz okruženja, pitali smo Željka Cvrtilu, stručnjaka za sigurnost, prenosi Direktno.hr 

U posljednje vrijeme svjedoci smo sve češćih mafijaških obračuna u zemljama u okruženju. Nedavno je bio obračun srpske i crnogorske mafije u Crnoj Gori, u Albaniji, a u nedjelju u Grčkoj, prilikom kojega su ubijeni vođe zloglasnog kriminalnog crnogorskog klana Stevan Stamatović i Igor Dedović. Brutalno ubojstvo dogodilo se u restoranu punom gostiju, a Stamatović i Dedović likvidirani su pred očima svojih obitelji, među kojima su bila i djeca.

Cvrtila smatra kako nema konkretne opasnosti za prelijevanje mafijaških obračuna na Hrvatsku:

''Nema indicija da zločinačka skupina djeluje na hrvatskom prostoru, no, naravno, to se ne može isključiti u potpunosti. Gdje god se kreću, postoji opasnost od pucnjave, pokušaja likvidacije, ili bilo koje druge vrste obračuna, koji se dogodio i u Ateni. Ubojice su bile nadzirane i odlučeno je da ih se tamo 'riješi', jer je to bilo jednostavnije za izvesti nego u Crnoj Gori, u kojoj pripadnici protivničkog klana imaju jaču infrastrukturu".

Možda ne postoji  opasnost od mafijaškog incidenta na našem prostoru, no treba li zabrinuti, što je kod jednog od ubijenih, pronađena hrvatska putovnica? I to nije prvi puta. Hrvatska im je često odredište za nabavu dokumenata, koji su im slamka spasa. Tako su, pogotovo putovnice, tražene na prostoru bivše Jugoslavije, jer im omogućavaju lakše putovanje u Europsku uniju i ne manje važno, relativno se lako nabavljaju. Puno ih je lakše nabaviti nego, primjerice, u Austriji ili Njemačkoj.

"Naši sustavi kontrole nisu dobri i Ministarstvo unutarnjih poslova mora poraditi na tome. Treba provjeriti jesu li te putovnice iz  kontingenta nestalog iz mostarskog konzulata, prije dvadeset godina. Vjerojatno se radi o novima, jer su, u međuvremenu, mijenjane u  biometrijske. Vjerojatno su kategorija nekrivotvorenih, odnosno originalne su, ali s fotografijom i podacima koji pripadaju drugoj osobi", rekao je Cvrtila.

Glavni razlozi pojave velikog broja hrvatskih dokumenata na ilegalnom tržištu, zaključuje Cvrtila, jednostavna su dostupnost, šupljikav sustav, loša kontrola i nadzor te potkupljivost službenika.

Kriminalcima iz Srbije, ili Crne Gore, hrvatske putovnice omogućuju da se slobodno kreću i u matičnim zemljama, s obzirom da su osobe, kojima su ukrali identitet, ''čiste'' i zbog toga ne podliježu dubljim kontrolama.

"Za Hrvatsku to ne predstavlja toliki problem, koliko to što je sustav sigurnosti unutar MUP-a, odnosno načina izdavanja putovnica, toliko probušen i nije posložen kako treba, tako da nas to čini sigurnosno ranjivima. I to nikako nije dobro. Pogotovo što nije riječ o ponekom slučaju, već čestoj situaciji. Za to je odgovoran sustav i onaj tko ga vodi. Ministar je najodgovorniji i treba nešto poduzeti da se popravi", kazao je Cvrtila.

Otežavajuća su okolnost i slična imena i prezimena, hrvatskih, s onima u regiji i puno je lakše takvu prijevaru izvesti nego, primjerice u Njemačkoj, ili Austriji.

Na pitanje možemo li ići tako daleko i govoriti o ugrožavanju nacionalne sigurnosti, Cvrtila odgovara kako se o tome još ne može govoriti: 

"Teško je reći da se ugrožava nacionalna sigurnost ali to govori o manjkavosti našeg sigurnosnog sustava. Nije opasnost ako netko ima hrvatsku putovnicu, koja mu ne pripada i povezan je s kriminalnim miljeom. To nije sigurnosni problem, nego je problem u sustavu i činjenici da se uopće može doći do putovnice na ilegalan način.", istaknuo je Cvrtila.

Slučajevi krivotvorenja ne ostaju nekažnjeni i prije nekoliko godina akcijom MUP-a takve osobe su raskrinkane i sankcionirane, no najveći problem je, smatra naš sugovornik u preventivi: "Često djelujemo post festum. Kada se nešto dogodi, to liječimo, ali ne preveniramo. Trebalo bi raditi na reviziji sustava i to sistemskoj, kako bi se uočile kritične točke. Treba uočiti u čemu je problem i onda to sanirati. No, kritičke točke se ne saniraju već političkim kadroviranjem produbljuju", zaključuje Cvrtila.