MILANOVIĆ: Sve što gledamo od početka pandemije je surrealno, ograničavaju se ljudska prava bez odluke Sabora

Predsjednik Republike Zoran Milanović ustvrdio je u utorak na tribini “Ljudska prava u koronakrizi” da je za zadiranje u intimni prostor ljudskih sloboda potrebna odluka Sabora koju bi mu on prepustio da ga je kriza zatekla na premijerskoj dužnosti.

Milanović je na tribini na Pravnome fakultetu rekao kako u toj krizi i “pošasti” ne govorimo o ljudskim pravima, nego o temeljnim ljudskim slobodama.

“Moje pravo da dišem, da kišem, da hodam, da se mičem i gibam – to je moja ljudska sloboda. Da bi se u to diralo i ulazilo u taj duboko intimni prostor, u utrobu, potrebna je odluka predstavničkog tijela”, rekao je Milanović.

U svojem izlaganju, između ostalog, osvrnuo se i na članke 16 i 17 Ustava te ocijenio da je ta situacija zadovoljavala uvjete za proglašenje izvanrednog stanja.

“Članak 17 je frka. To je izvanredno stanje, neposredna ratna opasnost i prirodna katastrofa. Sasvim je svejedno je li ovaj virus, a virus je prirodna činjenica i napada živi organizam, nastao ili kao činjenica zoonoze ili su ga Kinezi pustili ili im je pobjegao iz laboratorija, sasvim svejedno. To je ozbiljna stvar. On ugrožava živote. Ako to ne zadovoljava uvjete, onda ne zadovoljava ništa”, rekao je Milanović.

Sve što smo gledali godinu i pol dana bilo je surrealno, dodao je. Pohvalio je to što je cjepivo tako brzo proizvedeno, a sve ostalo je ocijenio pogrešnim. Da se koronakriza dogodila u njegovom mandatu, on kao premijer ne bi imao ovakav Stožer, već bi te odluke prepustio Saboru, dodao je.

Podsjetio je kako je više od 100 zastupnika podržalo izmjene Zakona o sustavu civilne zaštite, a mišljenja je da bi ih isto toliko podržalo i Vladu da se pozvala na članak 117 Ustava. Smatra da to Vlada nije napravila “s jedne strane zbog arogancije, a s druge strane zbog straha od birača”.

“Apsolutno bih tražio podršku Sabora. Tu bi povjerenje javnosti bilo veće. Ljudi ne bi gunđali i to sve skupa ne bi izgledalo kao travestija, a to izgleda kao travestija i to je po meni najveći gubitak”, rekao je Milanović.

Pučka pravobraniteljica: Građani imali brojne pritužbe

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter navela je kako su građani tijekom pandemije imali pitanja i pritužbe vezane za propusnice, samoizolaciju, pristup zdravstvenoj zaštiti s obzirom na to da im nisu bili dostupni ni liječnici obiteljske medicine i da su im otkazivani pregledi, a slali su i pitanja vezana za pravo na rad, odnosno za rad od kuće ili rad u uredu.

Zadnjih par mjeseci pravobraniteljici se obraćaju vezano za cijepljenje, a unazad zadnjih par tjedana zbog covid putovnice. Također, ocijenila je kako su česte izmjene mjera i nejasne preporuke dovele do rasta nezadovoljstva i straha kod građana, što je dodatno narušilo povjerenje u institucije.

Pravobraniteljica je navela kako rješenja postoje te da je njezino izvješće za 2020. raspravljeno u Saboru i primljeno na znanje, a sada se nada da će se preporuke implementirati.

Profesor s Katedre za ustavno pravo Đorđe Gardašević upozorio je da kao posljedicu krize imamo sustavne promjene u pravnom sustavu, a jedna od najvažnijih je način rada Hrvatskoga sabora koji je reorganiziran prošle godine tako da su skraćena vremena rasprava u sabornici. Ta je mjera ostala na snazi iako je zastupnicima omogućeno komuniciranje putem audiovizualnih sredstava, a Gardašević smatra kako to nije opravdano i da to može dovesti do slabljenja uloge Sabora.

Kao drugu važnu temu naveo je situaciju da se Ustavni sud nije upuštao u odlučivanje o tome radi li se o redovnom stanju ili stanju velike prirodne nepogode, prepustivši to na odlučivanje Saboru. Iako je to već stara tema, mišljenja je da je važna za daljnji razvoj ustavnog sudovanja, a smatra i da je Ustavni sud trebao imati jači pristup i tražiti da se primjeni relevantna odredba Ustava koja govori o velikoj prirodnoj nepogodi.

Ustavni sudac Andrej Abramović iznio je mišljenje kako se Ustavni sud nije dobro snašao u koronakrizi, ali i da se niti drugi ustavni sudovi nisu “proslavili” oko prosuđivanja mjera svojih vlada i svojih stožera.

Profesorica s Katedre za europsko javno pravo Iris Goldner Lang istaknula se kako je pandemija najveći izazov ikada za funkcioniranje unutarnjeg tržišta EU-a jer je dovela do ograničavanja praktički svih temeljnih sloboda, a najviše slobode kretanja. Što se tiče razvoja perspektive EU, mišljenja je da će zbog koronakrize doći do jačanja integracije.

Profesor s Katedre za sociologiju Dario Čepo ustvrdio je da su oni koji su bili moćni, u krizi postali još moćniji, dok su oni slabi i marginalizirani dodatno oslabjeli jer su izgubili neka prava, a s druge strane, pozitivnim je ocijenio solidarnost koju su ljudi pokazali.

Snimka cijele tribine dostupna je na YouTube kanalu Ureda pravobranitelja Pfzg-a.