NAJAVILI ŠTRAJK Vlada ponudila 2%, sindikati traže 10%: 'Ovo nije dovoljno, za nas je ovo pitanje opstanka'
Anica Prašnjak: Ne može noćni rad medicinske sestre biti manje plaćen od rada nedjeljom. Organizam ne zna je li nedjelja ili ponedjeljak, ali itekako osjeća razliku između noćnog i dnevnog rada.
Medicinske sestre, liječnici, socijalni radnici, učitelji, kulturnjaci... Javne službe spremaju se za štrajk! Nezadovoljni ponudom koju je Vlada iznijela na stol u pregovorima o sklapanju dodatka Temeljnom kolektivnom ugovoru za zaposlenike u javnim službama. Na zajedničke se sindikalne akcije, koje u konačnici mogu biti i štrajk, spremaju Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara - tehničara, Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Nezavisni sindikat zaposlenih u hrvatskom zdravstvenom osiguranju, Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi. Hrvatski liječnički sindikat.
Odluku o poduzimanju sindikalnih akcija donijela su sva njihova tijela, jedino još Sindikat hrvatskih učitelja mora formalno provesti izjašnjavanje svojih članova o spremnosti na štrajk, pa će dvodnevno izjašnjavanje provesti od ponedjeljka 2. prosinca. Sindikat hrvatskih učitelja jučer je jednoglasno donijelo odluku o provedbi izjašnjavanja članova o štrajku. Dvodnevno će se izjašnjavanje provoditi u podružnicama od ponedjeljka 2. prosinca. "Sukladno Odluci, izjašnjavanje će se provoditi u sindikalnim podružnicama od ponedjeljka 2. prosinca 2024. od 8,00 sati do srijede 4. prosinca 2024. godine do 16,00 sati. Sindikalni povjerenici Sindikata hrvatskih učitelja u obvezi su provesti izjašnjavanje u podružnicama najkasnije do 4. prosinca 2024. u 18,00 sati", stoji u obavijesti članovima Učiteljskog sindikata.
– Čekamo učitelje. Mi ostali iz javnih službi imamo gotovo odluku za zajedničke sindikalne akcije i ne trebamo provoditi izjašnjavanje među članovima – kaže nam Jadranka Dimić, šefica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske. U Hrvatskom liječničkom sindikatu donekle su suzdržaniji pa će pričekati Vladinu protuponudu i onda odlučiti, kako nam je kazao tajnik HLS-a dr. Kristijan Ćupurdija.
Sindikati su krajnje nezadovoljni ponajviše zbog Vladine ponude rasta osnovice za izračun plaća od 2% počevši od 1. travnja 2025. godine, znači isplatom plaće za ožujak. Ta je Vladina ponuda daleko ispod onog što oni traže, a traže pet puta više. Sindikati javnih službi, naime, traže 10-postotni rast osnovice i to s početkom primjene već od 1. siječnja sljedeće godine. Razljutilo ih je i odbijanje drugih zahtjeva, koji se tiču materijalnih prava. Za javne službe traže jedno novo materijalno pravo, koje do sada nisu imali, a to je 70 eura za topli obrok. Vlada im to, međutim, ne želi dati. – Mi smo naknadu za topli obrok tražili već odavno, ali sada smatramo da je zaista krajnje vrijeme da je i dobijemo – kaže Anica Prašnjak. Nadalje, sindikati traže povećanje dodatka za rad noću s 40% na 55%, dok je Vlada spremna taj dodatak uvećati tek na 45%.
– Ne možemo pristati da je noćni rad jedne medicinske sestre manje plaćen od rada nedjeljom. Organizam ne zna je li nedjelja ili ponedjeljak, ali itekako osjeća razliku između noćnog i dnevnog rada, to je i znanstveno dokazano. U situaciji kad medicinskih sestara u svakoj ustanovi nedostaje, nećemo dopustiti da ih se ovako tretira. Posljedice ovakvog trajnog zanemarivanja naše struke imat će dalekosežne posljedice koje će u konačnici najviše pogoditi naše pacijente, a to smo svi mi – kaže Anica Prašnjak, predsjednica Strukovnog sindikata medicinskih sestara - tehničara. Za odlazak u mirovinu sindikati traže otpremninu u visini tri osnovice za izračun plaće, umjesto sadašnje dvije. Vlada na to ne pristaje već nudi dvije i pol osnovice (2367,95 eura), a prihvaća sindikalne zahtjeve za povećanjem rasta osnovice za jubilarnu nagradu s 240 na 300 eura.
Sljedeći sastanak pregovaračkih odbora Vlade i sindikata javnih službi zakazan je u utorak, 3. prosinca. Postoji mogućnost da će se tada na stol iznijeti određene korekcije u stavovima obiju strana, a sindikati se nadaju da će Vlada korigirati svoj stav po pitanju osnovice i toplog obroka, što su točke do kojih im je najviše stalo. U očekivanjima ih uvelike osnažuje podatak o rastu BDP-a u trećem tromjesečju od 3,9%. Zasigurno su i sindikati spremni popustiti u nekim zahtjevima, pa je u utorak moguće smirivanje tenzija. Ako se, međutim, ne nađe zajednički jezik, pokreću se sveobuhvatne sindikalne akcije, mirenje i mogući štrajk koji bi paralizirao rad javnih službi u kojima je zaposleno oko 240 tisuća ljudi.
Treba reći da ova najava mogućeg štrajka nema veze s nedavnim petodnevnim štrajkom radioloških tehnologa, laboranata i vozača saniteta, kojeg je tadašnji ministar Vili Beroš okončao večer uoči svoga uhićenja. Niti su isti sindikati niti razlozi za štrajk. Iza ove široke sindikalne akcije stoje reprezentativni sindikati i njihovi su potencijalni razlozi za štrajk zakoniti. U prvoj polovici studenog na štrajk je pozvao nereprezentativni sindikat koji okuplja šaroliko članstvo, a razlog za štrajk bili su koeficijenti, koje uredbom donosi Vlada i kao takvi nisu zakonski razlozi za štrajk.
