Nova opcija u pregovorima o Vladi: Penava bi s oporbom mogao postati predsjednik Sabora

Predsjednik Sabora ne obnaša nikakvu vlast i možda je zato moguć konsenzus politički raznorodnih stranaka o Ivanu Penavi

U Državnom izbornom povjerenstvu kažu da će vjerojatno u ponedjeljak objaviti konačne rezultate izbora za Sabor, što znači da bi u tom slučaju od utorka tekao rok od 20 dana unutar kojeg predsjednik Zoran Milanović mora sazvati konstituirajuću sjednicu Sabora. Prva Milanovićeva reakcija nakon što mu je Ustavni sud zabranio da bude premijer, sugerirala je da bi on mogao žurno sazivati tu sjednicu. »Jako je važno da se, prije nego krenemo o tome tko je mandatar, konstituira Hrvatski sabor.

Sabor može mijenjati zakone, može u okviru Ustava raditi što hoće, poništiti imenovanje Turudića, Plenkovićev privatni zakon lex AP, promijeniti ovaj čudni izborni zakon. Pozivam sve koji su glasali protiv ovih skandaloznih mjera koje je donosio Plenković, da sada pokažu tu dosljednost i da konstituiraju Sabor. HDZ-u garantiram da će imati barem jednog potpredsjednika Sabora, mada ne odlučujem o tome. Ali predsjednika ne, to bi trebala dati ova većina«, izjavio je predsjednik 19. travnja. No, već tri dana kasnije bio je vrlo suzdržan, rekao je da »neće nikoga pogurivati« te da će prije isteka roka od 20 dana konstituirajuću sjednicu sazvati samo »bude li naznaka da je to moguće«. Uvjet bi bio, ističu na Pantovčaku, da neka politička opcija temeljem potpisa minimalno 76 zastupnika zatraži od predsjednika da sazove konstituirajuću sjednicu.

 

Jandroković rekorder

Sabor je konstituiran činom izbora njegovog predsjednika, za kojeg najčešće glasaju svi ili barem velika većina zastupnika. Tako je Gordan Jandroković u srpnju 2020. izabran podrškom 143 zastupnika. On je na toj dužnosti oborio već sve rekorde, još od svibnja 2017. je Jandroković predsjednik Sabora. Ali, HDZ ga i dalje želi na tom mjestu. Premijer Andrej Plenković je o tome javno govorio, a i članovima pregovaračkog tima Domovinskog pokreta, svog potencijalnog koalicijskog partnera. Međutim, s druge strane, doznajemo, nije dobio nikakav odgovor. Četvero dužnosnika DP-a, Ivan Penava, Mario Radić, Josip Dabro i Damir Barna, Plenkovićevu su želju samo primili na znanje.

Nije to neočekivano. Uobičajeno je da glavnom koalicijskom partneru većinske stranke, ako on posjeduje određenu snagu, pripadne mjesto predsjednika Sabora. Zato je 2000. za predsjednika Sabora izabran HSS-ovac Zlatko Tomčić, a 2016. Božo Petrov iz Mosta, čija je stranka tada imala 13 zastupnika, baš kao danas Domovinski pokret. Još je nešto razlog trenutačnoj ravnodušnosti DP-ovaca prema Jandrokoviću. Postoji, naime, mogućnost da se za predsjednika Sabora izabere Penava. Paralelno s pregovorima o većini za sastavljanje Vlade, odvijaju se i razgovori o većini koja bi konstituirala Sabor, u kojima Domovinski pokret isto sudjeluje. Proteklih su dana čelnici DP-a u tu svrhu razmijenili mišljenja s predsjednikom SDP-a Peđom Grbinom, koji je predstavljao koaliciju Rijeke pravde, te izaslanstvom Mosta i Hrvatskih suverenista. Na sastanku s potonjima su čuli prijedlog da novi predsjednik Sabora bude – Penava. Ove dvije grupacije nemaju niti blizu dovoljno glasova za to da Penava zamijeni Jandrokovića, ali ako bi s s tim složile stranke koje čine »Rijeke pravde«, pa Možemo!, IDS, Posavčev Sjever i Fokus, prešlo bi se 76.

 

Moguć konsenzus

Predsjednik Sabora ne obnaša nikakvu vlast i možda je zato moguć konsenzus politički raznorodnih stranaka o Penavi. Kako god, u Domovinskom pokretu razmišljaju o ovoj ideji, nisu je u startu otklonili. Uostalom, glasovanje o Penavi bio bi test i za HDZ u smislu koliko mu je stalo do suradnje s DP-om. Ako doista jest, zbog čega i HDZ-ovi zastupnici ne bi glasovali za Penavu? Naročito stoga što je HDZ poziciju predsjednika Sabora i 2016. dao stranci s 13 zastupnika koja mu je bila ključna za formiranje Vlade. Naravno, sve je ovo u začetku i puno bi se toga moralo poklopiti da se Sabor konstituira s Penavom kao predsjednikom. SDP-ova koalicija je na konstituirajućoj sjednici Sabora poslije izbora 2015. predložila za predsjednika mostovca Roberta Podolnjaka, ali on je to odbio budući da nije imao suglasnost i HDZ-a, s kojim je Most također pregovarao o koaliciji. Vodeći DP-ovci jučer su uzeli predah, koji će trajati do početka idućeg tjedna kada će se središnja tijela stranke sastati kako bi razmotrila što im je sve dosad rečeno u pregovorima, s kim bi se mogli lakše dogovoriti o Vladi i/ili Saboru.

 

IDS može imati zajednički saborski klub s Posavcem

Zastupnički klub važan je instrument djelovanja u Saboru. Za zastupnike bez kluba postoji niz ograničenja, mogu puno manje istupati u Saboru. Zato svaki nastoji biti u nekom klubu. Sigurno će to htjeti i, primjerice, Marija Selak Raspudić i Nino Raspudić, koji su se odvojili od Mosta. Njima za utemeljenje kluba nedostaje jedan zastupnik, baš kao i Hrvatskim suverenistima, s kojima je njih dvoje bilo u predizbornoj koaliciji. I IDS ima samo dva zastupnika, ali član njihovog kluba je uvijek Furio Radin. No, IDS-ovci su se zbližili s Nezavisnom platformom Sjever iz Međimurja, koju vodi Matijan Posavec i također ima dva zastupnika, pa dvije stranke razgovaraju o formiranju četveročlanog kluba. Ili možda peteročlanog jer dio te priče je i Dario Zurovec iz Fokusa. Dvojica HSLS-ovaca se, pak, mogu povezati s Predragom Štromarom iz HNS-a. Zajednički bi klub opet mogli imati Centar, Glas i Dalija Orešković.