ODGOVOR NA INFLACIJU Pogledajte koliko će od iduće godine u Hrvatskoj rasti minimalna plaća: Riječ je o rekordnom povećanju...

To bi značilo da bi minimalna neto plaća trebala biti veća za 94 € i iznositi 654 €, a u bruto iznosu bi se povećala sa sadašnjih 700 na 800 €

Minimalna neto plaća od iduće godine trebala bi biti veća za čak 94 eura i iznositi 654 eura, dok bi se u bruto iznosu povećala sa sadašnjih 700 na 800 eura, doznajemo iz Ministarstva rada koje će Vladi predložiti povećanje minimalne plaće za 14,28 posto.

Rekordno je to povećanje minimalne plaće u Hrvatskoj još od 2008. s obzirom na to da smo zabilježili i rekordne stope inflacije, ali snažno je rasla i prosječna plaća.

Sindikati tražili više

Državni zavod za statistiku objavio je podatke za prosječnu isplaćenu neto plaću za lipanj koja je iznosila 1150 eura, što znači da će udio minimalne plaće u prosječnoj plaći prijeći 58 posto, a udio u bruto prosječnoj plaći bit će 51,55 posto.

Tu smo računali stopu poreza na dohodak od 20 posto, bez prireza, te s umanjenjem osnovice za obračun doprinosa u 1. mirovinskom stupu u okviru poreznih izmjena koje stupaju na snagu 1. siječnja iduće godine, kada će biti i određena nova minimalna plaća.

Prema podacima Ministarstva rada, trenutno minimalac prima oko 21.000 radnika, a plaću do 800 eura bruto 96.650 radnika. To znači da će za 100 eura veću plaću dobiti oko 75.650 radnika koji sada imaju više od minimalca, a manje od 800 eura bruto.

Broj onih koji primaju minimalnu plaću drastično je pao, s prošlogodišnjih više od 100.000 na sadašnjih 21.000, jer su rasle sve plaće.

Poslodavci okupljeni u HUP-u pozdravljaju to povećanje minimalca, dok su sindikati tražili i više.

Ugroženi zbog inflacije

Tako Irena Weber, glavna direktorica HUP-a, kaže da podržavaju ovu odluku, jer poslodavci ionako dižu plaće, što se vidi po podacima DZS-a o rastu realne plaće za 5,7 posto.

- Nema radnika i na terenu je borba. Poslodavci snažno dižu plaće, što se vidi po drastičnom padu broja radnika koji trenutno primaju minimalac. Samo oni poslodavci koji su na rubu opstanka, poput tekstilne industrije, industrije kože i gume, prisiljeni su isplaćivati minimalce, a svima drugima je u interesu dizati plaće da se zadrže radnici - kaže Irena Weber.

Zato dodaje da su oprezni kod tih industrija kako ih ne bi ugrozili, a riječ je o pogonima u kojima uglavnom rade žene pred kraj svog radnog vijeka i bitno ih je zadržati kako bi ostvarile pravo na mirovinu.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever kaže da je i ovaj predloženi iznos premalen s obzirom na okolnosti, te da je njihov prijedlog bio da minimalna bruto plaća iznosi 890 eura. Njegov je argument da će se od 1. siječnja udio u prosječnoj plaći spustiti na ispod 50 posto, te na ispod 60 posto medijalne plaće, jer će sve plaće rasti.

- Plaća koja se isplaćuje za mjesec u kojem smo to dogovorili je takva da je udio minimalne niži od tih 50 posto, odnosno 60 posto medijalne, a kamoli od 1. siječnja, kada ide nova minimalna plaća. Htjeli smo predvidjeti koliki će biti rast drugih plaća i kako na temelju toga treba očuvati odnos minimalne prema prosječnoj i medijalnoj plaći, zato smo i došli do tog iznosa - kaže Sever.

Naglašava i da su oni s najnižim plaćama posebno ugroženi zbog inflacije, jer je kod njih vidljiv najveći udar zbog poskupljenja hrane.

- Kod njih je najveći udio u mjesečnoj potrošnji u hrani, odnosno čak 40-50 posto, a hrana je najviše poskupjela i jasno je da je sadašnja minimalna plaća bila apsolutno pojedena rastom cijena hrane bez obzira na to što se uspijevala othrvati općoj inflaciji - upozorava Sever.

U svim ovim uvjetima, dodaje, jasno je da je i ova nova minimalna plaća premala i da bi se svi gospodarstvenici koji isplaćuju tako malu plaću trebali zabrinuti.