Otvorila aplikaciju banke, a ondje ju dočekala poruka za drugoga
Banke, baš kao i mnoge druge djelatnosti, ubrzano provode digitalizaciju. No ona nosi i probleme. Mnogi se tijekom transakcija pitaju jesu li im računi i podaci sigurni. U vrijeme pandemije sve se provodi s pomoću bankarskih aplikacija koje, smatraju mnogi, nisu pouzdane.
Iva Tadić nemalo se iznenadila kada je otvorila aplikaciju banke, a ondje ju je dočekala poruka koja je bila namijenjena nekom drugom.
- Putem HPB aplikacije koju imam na svom mobitelu došle su mi tri poruke o drugome klijentu, odnosno da mu se zahvaljuju i da će mu proslijediti podatke o njegovom stambenom kreditu, kaže Iva.
Još više ju je iznenadilo kad su povjerljive poruke, namijenjene nekom drugom klijenta banke, i dalje stizale.
- Zašto bismo mi znali tko ima kredit i kakvu vrstu? - pita Ana kojoj su iz banke uputili ispriku i uvjeravali je da nema curenja podataka klijenata.
I nije ona jedina. Poruku istog sadržaja i namijenjenu istom gospodinu dobivali su i drugi klijenti, iz drugih gradova. Prezime korisnika koji su primili poruke nije nimalo slično.
- S obzirom na to da se radi o pogrešci koja se dogodila tri puta, nemožete da se ne zapitate što se dogodilo, kakav se propust u sustavu dogodio i bez obzira na to što je poruka izbrisana, svi smo mi imali dovoljno vremena da pročitamo i prezime klijenta i o čemu se radi, rekla je Ana Šimić, Šibenik.
Iz HPB-a odgovaraju da je riječ o izoliranoj pogrešci.
- Nastali događaj nije utjecao na sigurnost podataka, pogreška je ubrzo otklonjena, a klijenti odmah obaviješteni. Ispričavamo se i ovom prilikom našim klijentima te naglašavamo da su svi podaci kojima raspolažemo u potpunosti sigurni i njihova zaštita ni u kojem trenutku nije bila upitna, stoji u odgovoru HPB-a na upit emisije Potrošački kod. Iako od banke Potrošački kod HTV-a nije doznao razloge zašto i kako se to dogodilo, stručnjak za računalnu sigurnost Tino Šokić objašnjava što je u ovom slučaju pošlo po zlu.
- Skrenuo bih pozornost na uzrok koji može biti, a često tu bude ili sustav ili izravno čovjek, ali u svakom slučaju je čovjek u pitanju, ljudski faktor, jer sustav je postavio čovjek, kaže.
Kad je riječ o sigurnosti podataka koje povjeravamo bankama, stajalište Europske unije je jasno.
- Što se tiče bankarskog poslovanja, tu ima dosta problema i dobivam često od građana upite i zamolbe da se pozabavimo tim temama. Ove godine u Europskoj uniji ide promjena direktive koja bi to trebala bolje regulirati da budemo ujednačeni, kaže Biljana Borzan, zastupnica u Europskom parlamentu.
Ono u čemu su potrošači ujednačeni to su problemi. Neki vrijeme i novac troše čekajući na javljanje operatera u kontaktnim centrima banaka, drugi uzalud danima i mjesecima čekaju odgovor na elektroničku poštu.
Iva Tadić i tu je, nažalost, imala loših iskustava. Aplikacija joj nije radila, pa se nije mogla koristiti sustavom e-Građani. Uz to, prikazivao se i pogrešan iznos novca u stambenoj štedionici.
- Njihova aplikacija zaista nije dobra. Ona ima i drugačiji uvid u stanje
stambene štednje. Vi kada uđete dobijete jedan iznos, za svije-tri sekunde drugi iznos. Ja sam tu sve evidentirala, potkrijepila. Mi u banci nismo sigurni i zaista trebamo dobiti puno veću zaštitu, kaže.
Iva Tadić ističe da su prošli mjeseci dok banka napokon nije uvidjela problem, odgovorila na njezin upit i ispravila stanje.
"Naglašavamo da su svi podaci kojima raspolažemo u potpunosti sigurni i njihova zaštita ni u kojem trenutku nije bila upitna... Vezano za sustav e-Građani, prema našim saznanjima i provjerama omogućen je siguran i neometan pristup sustavu", poručuju iz HPB-a.
Korisnici usluga banaka sve su češće u pat-poziciji. Prigovor mogu uputiti HNB-u, ali to im ne jamči da će banke brže odgovarati na njihova pitanja. Ostaje im samo vjerovati da njihovi najvažniji podaci ipak neće dospjeti u krive ruke.
- Banke ulažu enormne iznose u zaštitu podataka i IT sustave. Koliko je meni poznato vrlo su rijetki ekscesi koji omogućuju da bilo kakav podatak iscuri u bilo kakve neželjene ruke, mislim da je to zaista izuzetak i on će se događati sve manje, poručuje Zdenko Adrović iz Hrvatske udruge banaka.
Korisnici kažu za emisiju Potrošački kod da im nije mnogo pomogla ni promjena banke. Problemi se, doduše, razlikuju od banke do banke, no jedno je isto: potrošači koji uoče problem, izgubit će i vrijeme i živce dok ga banke isprave.
Izvor:HRT
