Plaće u Hrvatskoj rastu četvrti mjesec zaredom. Mogu li prerasti troškove?
Prema jučer objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, u lipnju je na godišnjoj razini nastavljen realan rast prosječnih mjesečnih isplaćenih neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama četvrti mjesec zaredom
Istovremeno je od početka godine zabilježen realan rast prosječne mjesečne bruto plaće na godišnjoj razini. Prosječna mjesečna neto plaća, s iznosom od 1.150 eura, bila je nominalno viša za 127 eura ili 12,4 posto u odnosu na lipanj prethodne godine (u odnosu na 11,0 posto zabilježenih u svibnju).
Prosječna bruto plaća po zaposlenome bila je na godišnjoj razini viša za 197 eura ili 14,1 posto (u odnosu na 12,7 posto prethodni mjesec), a iznosila je 1.590 eura. Neto i bruto plaće bilježe pozitivne dvoznamenkaste godišnje promjene od početka godine, pišu analitičari Raiffeisen banke.
S obzirom na to da je inflacija u lipnju iznosila 7,6 posto godišnje, prosječna neto plaća viša je realno za 4,5 posto u odnosu na lipanj prošle godine, dok je bruto plaća realno viša za 6,0 posto.
U lipnju je je najniža prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama isplaćena u Proizvodnji odjeće, u iznosu od 742 eura. S druge strane, najviša je isplaćena u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 1.943 eura.
Medijalna neto plaća iznosila je u lipnju 991 eura (+14,7 posto godišnje i +2,2 posto mjesečno), što znači da je polovici zaposlenika u pravnim osobama isplaćena neto plaća bila jednaka ili manja od navedene vrijednosti, a drugoj polovici zaposlenika veća. Medijalna bruto plaća iznosila je 1.327 eura.
'Razmjerno snažan nominalan rast plaća uz istovremeno popuštanje inflatornih pritisaka pogoduje realnom kretanju bruto i neto plaća. Trend realnog rasta plaća signalizira da će gubitak kupovne moći uslijed prošlogodišnjeg kontinuiranog i realnog pada raspoloživog dohotka biti skromniji nego što je to ranije očekivano. Kroz potrošački optimizam, odnosno dohodovna očekivanja, navedeno zasigurno potiče potražnju u gospodarstvu te posljedično rast gospodarstva', pišu RBA analitičari i zaključuju:
'S druge strane, kontinuiran rast troškova rada otvara rizik spirale rasta cijena, koji bi mogao otežati uspostavljanje stabilnosti cijena u gospodarstvu. Osim pritisaka realnog i javnog sektora, nominalnom rastu plaća pogoduje i nesklad ponude i potražnje na tržištu rada, odnosno manjak radne snage u pojedinim djelatnostima. Očekujemo da će plaće nastaviti razmjerno snažno rasti u nominalnom izrazu i do kraja godine, no, uz prisutnost još uvijek izraženog rasta cijena dobara i usluga za osobnu potrošnju, realan rast bit će znatno skromniji'.
