Šveđani su imali isti problem s vojskom kao i Hrvati: Krizu im jednim potezom riješio Putin
Švedska pretvara svoju dobrovoljnu vojnu rezervu Nacionalne garde u ozbiljan borbeni kontingent koji je postao toliko privlačan mladim Šveđanima da sada već moraju odbijati one koji se prijavljuju jer nemaju gdje s njima. Razlog ovog ogromnog interesa je ruska invazija na Ukrajinu i sve veća zabrinutost, potaknuta izjavama švedskih lidera da se zemlja mora pripremiti za rat, piše Politico.
Riječ je o ogromnom preokretu u usporedbi na ranije godine, kada je Nacionalna garda, snaga od 23.000 vojnika koja podržava profesionalnu vojsku, izgubila popularnost nakon završetka Hladnog rata. Nakon toga, Nacionalna garda postala je domena uglavnom sredovječnih građana, od kojih mnogi nisu ozbiljno shvaćali svoje dužnosti, prenosi Dnevno.hr.
Štoviše, 2001. godine švedska vlada je bila iznimno zabrinuta zbog jakog pada članstva u Nacionalnoj gardi. Naime, nekoliko godina nakon raspada Sovjetskog Saveza, vlada je ukinula gotovo automatsko učlanjivanje u Nacionalnu gardu za ljude koji su završili vojni rok, a novi udarac je bio 2010. kada su ukinuli obvezni vojni rok.
Počelo je s aneksijom Krima, a invazija na Ukrajinu sve mijenja
No, nezakonita aneksija Krima od strane Rusije 2014. godine i njezini napori da započne separatistički rat na istoku Ukrajine potaknuli su širi preispitivanje sigurnosnih pitanja širom Europe. Švedska Nacionalna garda je tijekom proteklog desetljeća prošla reforme koje su je bolje povezale s profesionalnim granama vojske. Umjesto da dobiva odbačenu opremu koju su prethodno koristile stalne vojne jedinice, Nacionalna garda sada dobiva isto novo oružje.
Ipak, do prije dvije godine, regrutacija je ostala slaba, a većina pripadnika Nacionalne garde nije ispunjavala svoje obvezne dane službe. Godine 2020. članstvo je bilo oko 20.000, a sredinom 1980-ih godina ta je brojka bila 120.000.
I tada dolazimo do 2022. godine i ruske punokrvne invazije na Ukrajinu koja sve mijenja. Te godine se 29.101 Šveđanin prijavio za pridruživanje Nacionalnoj gardi, što je porast od čak 619 posto u odnosu na prosječnu godinu. I švedske organizacije za pomoć u obrani također su zabilježile porast zahtjeva za članstvo. U prva dva tjedna rata, 640 osoba pridružilo se Lottasima, ženskoj grupi koja pruža logističku podršku vojsci. To je otprilike broj novih članova koje Lottas inače dobiva tijekom cijele godine. Do kraja 2022. godine, druga pomoćna organizacija, Švedska federacija za dobrovoljno obrazovanje i obuku u obrani, dobila je 3.795 novih članova – a godinu ranije ih se prijavilo tek 46. Organizacija koja obučava vozače za dužnost u širem obrambenom sustavu zemlje također je zabilježila dvostruki porast novih članova.
Švedski lideri upozoravaju: ‘Rat može doći i do nas’
Rat je također potaknuo Švedsku da odustane od svoje dugotrajne politike vojne nepristranosti i podnese zahtjev za pridruživanje NATO-u, zajedno sa susjednom Finskom. Zahtjev Švedske čeka samo odobrenje Mađarske.
Konstantna upozorenja na mogući rat ne prestaju. Prvog tjedna ove godine švedski političari i vojni lideri okupili su se na svojoj godišnjoj konferenciji ‘O narodu i obrani’ s ozbiljnom porukom. “Mogli bismo vidjeti rat u Švedskoj”, upozorio je ministar za civilnu obranu Carl Oskar Bohlin, dok je i premijer Ulf Kristersson nekoliko puta spomenuo rat. “Napad oružanim snagama na Švedsku nije isključen. Rat može doći i do nas”, rekao je ministar obrane Pål Jonson.
Ovo sve potiče sve više Šveđana da se pridruže Nacionalnoj gardi. Tijekom prva dva tjedna siječnja oko 1.200 osoba podnijelo je zahtjev za pridruživanje, što je četiri puta više nego tijekom istog razdoblja 2023. godine.
Navala je tolika da nemaju gdje s ljudima
“Prije petnaest godina mnogi su smatrali Nacionalnu gardu hobijem, poput planinarenja ili lova. Sada shvaćaju da je to ključni dio naše sigurnosti”, kazao je za Politico Alexander Raaum, koji se prijavio u Nacionalnu gardu još 2009. godine. Konrad Lindblad, koji se pridružio Nacionalnoj gardi prije sedam godina, rekao je da su mu prijatelji i poznanici iznenada počeli postavljati pitanja o tome kako se pridružiti. Lindblad je također primijetio da se i njegova vlastita motivacija mijenjala tijekom godina.
“Kada sam se pridružio, želio sam raditi nešto drugačije od onoga što radim tijekom radnog dana u uredu, a budući da sam uživao u vojnom roku, znao sam da mi Nacionalna garda odgovara. Ali kada sam postao dio toga, shvatio sam da je Nacionalna garda također ozbiljan poduhvat, usklađen s ostatkom oružanih snaga. I počeo sam razmišljati o tome zašto to radim. To radim jer mogu pridonijeti našoj obrani. Ako ljudi poput mene to ne učine, tko će? Ne možemo uzimati zdravo za gotovo da će Švedska imati slobodu i demokraciju”, rekao je Lindblad.
Sada toliko Šveđana želi pristupiti da Nacionalna garda ima problema s njihovim primanjem. Kandidati moraju biti procijenjeni, a ako nisu obavili vojni rok (što mnogi nisu, iako je Švedska 2018. godine ponovno uvela obvezni vojni rok, ali u ograničenom obliku), moraju proći vojni intenzivni tečaj. A zatim se mora pronaći prostor za njih u obližnjim jedinicama. “Naše slobodne pozicije nisu toliko brojne da možemo primiti puno ljudi. Trebale bi nam nove jedinice kako bismo mogli primiti značajan broj novih članova, ali to oduzima vrijeme, pogotovo jer ne možete uspostaviti nove jedinice sastavljene samo od novih ljudi. S druge strane, ako ljudi dugo čekaju, gube interes”, rekao je Lindblad.
