VIJESTI Najčitanije

Talijani, pa Srbi, pa ostali: Koliko novca su ove godine dobile manjine

Talijani, pa Srbi, pa ostali: Koliko novca su ove godine dobile manjine
Uz izuzetak poljske i bugarske nacionalne manjine, sve ostale manjine, odnosno njihove udruge i ustanove, ove su godine za svoje programe kulturne autonomije od države dobile više sredstva nego prošle, pokazuju odluke Savjeta za nacionalne manjine.

Za programe kulturne autonomije tj. informiranje i izdavaštvo, kulturni amaterizam i manjinske manifestacije te bilateralne programe, država je ove godine izdvojila 12,1 milijuna eura, što je 10 posto više u odnosu na prošlu kada je izdvojila 11 milijuna eura.

Zanimanje za ta sredstva bilo je poprilično, na javni poziv prijavljeno je 1365 programa, a iznos koji su za njih tražile manjinske udruge i ustanove dosegnuo je gotovo 18,5 milijuna eura. To je 11,5 posto više nego 2025., kada su tražile 16,6 milijuna eura, a čak 45 posto više nego 2024. godine kada su tražile 12,8 milijuna eura.

Odobreno je financiranje 1235 programa, za informiranje 106 programa, za izdavaštvo 72, kulturni amaterizam 463, te za kulturne manifestacije 591.

Kako se glasovalo o rasporedu sredstava

Odluku o rasporedu sredstva za 2026. godinu donio je Savjet za nacionalne manjine na sjednici 6. veljače, a objavljena je u Narodnim novinama.

Od 20 članova Savjeta na sjednici ih je bilo 18, samo Marija Meleško bila je suzdržana, ostalih 17 članova glasovalo je za tu Odluku.

To su Milorad Pupovac, Anja Šimpraga, Dragana Jeckov, Milan Vukelić, Vladimir Bilek, Robert Jankovics, Veljko Kajtazi, Tibor Varga, Branka Baksa, Zorica Velinovska, Zvonko Kostelnik, Danilo Ivezić, Darko Šonc, Bruno Beljak, Zoran Ferber, Ishak Hodžić i Armin Hodžić.

Na sjednici nisu bili Vladimir Ham i Furio Radin.

Sjednica Savjeta za nacionalne manjine
Sjednica Savjeta za nacionalne manjine
Izvor: Pixsell / Autor: Josip Regovic/PIXSELL
Turska manjina prvi put prijavila svoje programe

Iz nje je razvidno da je poljska nacionalna manjina ove godine dobila 70.500 eura, a bugarska 32.700 eura što je 2. 100 eura, odnosno 4.100 eura, manje nego prošle godine.

Skromnih 16 tisuća eura dobila je turska nacionalna manjina koja je ove godine prvi put prijavila svoje programe za financiranje.

Po pet tisuća eura dobila je za manifestacije Večeri turske kulture u Zagrebu i Dani turske kulture u Hrvatskoj u Osijeku, četiri tisuće za izložbu Spomenici osmanskog razdoblja u Hrvatskoj – Zagreb, Osijek, Rijeka te dvije tisuće eura za informiranje, odnosno mrežnu stranicu Nacionalne zajednice Turaka.

Pet manjina prednjači po dobivenim sredstvima

Pet nacionalnih manjina prednjači po dobivenim sredstvima, to su srpska, mađarska, talijanska, češka i bošnjačka.

Najviše sredstava za programe kulturne autonomije dobila je najbrojnija manjina, srpska, nešto manje od 2,6 milijuna eura, što je 25 tisuća eura više nego prošle godine.

Najviše je, 1,25 milijuna eura, dobilo Srpsko kulturno društvo Prosvjeta, Srpsko narodno vijeće dobilo je 683.000 eura, od čega 400.000 za tjednik Novosti, a 271.000 za časopis Tragovi, isto kao i lani. Zajedničkom vijeću općina Vukovar pripalo je 334.200 eura, a Srpskom privrednom društvu Privrednik iz Zagreba 91.000 eura.

Mađarska manjina dobila je nešto preko dva milijuna eura, što je 367.000 eura više nego u 2025. godini. Glavninu sredstava, 1,85 milijuna dobila je Demokratska zajednica Mađara Hrvatske, odnosno brojne udruge i društva koje okuplja.

Talijanska manjina dobila je 42.500 eura više nego lani, ukupno nešto manje od 1,6 milijuna eura. Novinsko-izdavačkoj kući Edit Rijeka, koja je nakladnik dnevnog lista na talijanskom jeziku La voce del popolo, pripalo je 1, 1 milijun eura, od čega za sam list 979.000 eura, isto kao i prošle godine.

Za programe udruga češke manjine odobreno je nešto preko milijun eura, oko 112.000 eura više nego u 2025. godini. Novinsko-izdavačka ustanova Jednota iz Daruvara dobila je 607.000 eura, od čega 414.600 za tjednik Jednota, što je više nego lani kada je ustanova dobila 521.580 eura, a tjednik 376.880 eura. Savez Čeha u Hrvatskoj ove je godine dobio 452.000 eura.

Bošnjačka manjina za svoje je programe dobila 929. 000 eura, 136.000 više nego lani. Najviše je, 131.000 eura pripalo Saboru bošnjačkih asocijacija Hrvatske, a unutar njega za SaBaH Info, 60.000 eura.

Ukrajincima više 75.000 eura, Romima 65.000 eura

Savjet je ove godine više sredstava odobrio i za programe albanske nacionalne manjine, 587.600 eura ili 51.000 eura više nego lani.

Za programe ukrajinske manjine odobreno je 75.000 eura više nego u 2025., gotovo 494.000 eura.

Više sredstava u ovoj je godini namijenjeno i programima slovačke manjine, 475.000 eura ili 51. 500 više nego lani, ali i programima romske manjine, oko 380.000 eura ili 65.000 eura više nego lani.

Makedonska manjina za ovu je godinu dobila gotovo 330.000 eura (33.000 eura više), rusinska 300.000 eura (29.000 eura više), slovenska 261.000 eura (oko 10.000 eura više), židovska 259.000 eura (13.000 eura više), njemačka i austrijska 240.000 eura (24.000 eura više) crnogorska 227.000 eura (18.000 eura više), ruska 196.000 eura (16.000 eura više), a rumunjska nacionalna manjina 28.500 eura, što je 2.500 eura više nego prošle godine.

Izvor:tportal/Foto: Damir Spehar/PIXSELL

#Savjet za nacionalne manjine #nacionalne manjine #kulturni programi #raspodjela sredstava

Više iz kategorije: VIJESTI

Hoće li Keglevićeva straža zbog počasti Titu u Kumrovcu ostati bez mjesta u Koloni sjećanja? Vukovar: Nije primjereno…

Hoće li Keglevićeva straža zbog počasti Titu u Kumrovcu ostati bez mjesta u Koloni sjećanja? Vukovar: Nije primjereno…

Grad Vukovar preispituje sudjelovanje Keglevićeve straže u Koloni sjećanja nakon počasti Titu u Kumrovcu. Smatraju da je odavanje počasti Titu i petokraki nespojivo s pijetetom prema žrtvama Vukovara.

prije 10 h
Je li ovo budući američki predsjednik? Demokrati uvjereni da su dobili čovjeka koji može srušiti Trumpu

Je li ovo budući američki predsjednik? Demokrati uvjereni da su dobili čovjeka koji može srušiti Trumpu

Jon Ossoff, nakon pobjede u Gruziji, postaje nada Demokrata za 2028. Uspoređuju ga s Obamom i vide kao potencijalnog izazivača Trumpa. Istražite njegov uspon i ambicije.

prije 10 h
Hrvatska razbila Litvu u Splitu! Sigurdssonovi izabranici slavili s čak 18 golova razlike

Hrvatska razbila Litvu u Splitu! Sigurdssonovi izabranici slavili s čak 18 golova razlike

Hrvatski rukometaši uvjerljivo su svladali Litvu s 18 golova razlike (39:21) u Splitu, otvarajući kvalifikacije za EP 2028. Martinović i Šipić briljirali.

prije 10 h
Drama u zagrebačkoj bolnici nakon imenovanja Zadravec: Oglasilo se Ministarstvo, liječnička udruga poslala upozorenje

Drama u zagrebačkoj bolnici nakon imenovanja Zadravec: Oglasilo se Ministarstvo, liječnička udruga poslala upozorenje

Ministarstvo zdravstva reagira na masovne otkaze radiologa u KBC Sestre milosrdnice nakon imenovanja Dijane Zadravec. Ugrožena je skrb za onkološke pacijente u Klinici za tumore.

prije 10 h
ISTINA KOJU SU HTJELI ZABRANITI: Dramatičan apel Jastreba 12 dana prije pada Vukovara – „Ako trebaju padati glave, neka počne od mene!“

ISTINA KOJU SU HTJELI ZABRANITI: Dramatičan apel Jastreba 12 dana prije pada Vukovara – „Ako trebaju padati glave, neka počne od mene!“

Mile Dedaković Jastreb 12 dana prije pada Vukovara 1991. otkrio istinu o stanju na bojišnici, nedostatku pomoći i pokušajima cenzure. Dramatičan apel.

prije 10 h
MUP i dalje prima prijave bivših policijskih službenika za pričuvni sastav Najčitanije

MUP i dalje prima prijave bivših policijskih službenika za pričuvni sastav

Ministarstvo unutarnjih poslova raspisalo je 7. studenoga 2019. godine, na temelju Uredbe o pričuvnoj policiji, javni natječaj za odabir kandidata za pr...

prije 10 h
Nova podjela među braniteljima? Udruge upozoravaju na moguće kršenje Ustava zbog braniteljskog dodatka Najčitanije

Nova podjela među braniteljima? Udruge upozoravaju na moguće kršenje Ustava zbog braniteljskog dodatka

Udruge branitelja upozoravaju Vladu na moguću novu podjelu zbog braniteljskog dodatka. Tvrde da izmjene Zakona o braniteljima krše Ustav RH i traže sastanak.

prije 10 h
JASNA PORUKA Darijo Srna javno ustao protiv jednog čovjeka: Ne poštujem ga, ništa nije učinio

JASNA PORUKA Darijo Srna javno ustao protiv jednog čovjeka: Ne poštujem ga, ništa nije učinio

Darijo Srna, sportski direktor Šahtara, javno je kritizirao predsjednika FIFA-e Giannija Infantina zbog odnosa prema ukrajinskim klubovima i mogućeg povratka ruskih ekipa. Pohvalio je Čeferina i UEFA-u.

prije 14 h
Ključna su bila djeca Postoji li život nakon smrti? Znanstvenici analizirali više od 1600 slučajeva i otkrili nešto neobično

Ključna su bila djeca Postoji li život nakon smrti? Znanstvenici analizirali više od 1600 slučajeva i otkrili nešto neobično

Istraživanje Sveučilišta Virginija analiziralo je preko 1600 slučajeva djece koja se sjećaju prošlih života. Otkrivena je neobična statistička povezanost s iznenadnom smrću.

prije 14 h
ADVENT U SLAVONIJI Još jedan hrvatski grad ograničio cijene na Adventu, kuhano vino do 2 eura, fritule do 3 eura

ADVENT U SLAVONIJI Još jedan hrvatski grad ograničio cijene na Adventu, kuhano vino do 2 eura, fritule do 3 eura

Osijek se pridružuje gradovima s povoljnim Adventom! Saznajte kako su ograničene cijene kuhanog vina, fritula i hot doga te kako Grad potiče lokalnu ponudu.

prije 14 h
Jedan profesor, dvije države, dvije obavještajne službe i pitanje hrvatske suverenosti

Jedan profesor, dvije države, dvije obavještajne službe i pitanje hrvatske suverenosti

Analiza slučaja Aleksandra Maršavelskog, profesora i člana nadzornog tijela hrvatskih obavještajnih službi, koji je savjetovao srpske studente. Otvara se pitanje međunarodnih utjecaja i suverenosti Hrvatske.

prije 15 h
Loše vijesti Ozbiljni problemi za Rusiju: Ovo bi se moglo dogoditi prvi put u pet godina

Loše vijesti Ozbiljni problemi za Rusiju: Ovo bi se moglo dogoditi prvi put u pet godina

Rusija se suočava s padom industrijske proizvodnje prvi put u pet godina, prema prognozama i ukrajinskoj obavještajnoj službi. Ratna ekonomija i slaba domaća potražnja uzrokuju probleme.

prije 18 h

Prikazano 12 od 110722 članaka.