U Našicama obilježena 35. obljetnica pobjede nad JNA i oslobođenja vojarne

U Našicama se danas obilježava 35. obljetnica pobjede nad JNA i Dan hrvatskih branitelja Grada Našica, u spomen na 21. rujna 1991. godine, kada je našička vojarna prešla u ruke hrvatskih snaga. Tim je događajem oslobođena vojarna „Jovana Ive Marinkovića“, a hrvatski su branitelji došli do velike količine oružja i vojne opreme, prijeko potrebnih za obranu grada i šireg područja.

Poginulim hrvatskim braniteljima u akciji oslobađanja vojarne počast su kod spomen-obilježja „Uskrsla Hrvatska“ odali predstavnici braniteljskih udruga, Grada Našica i Dječjeg vrtića Našice.

U borbama za oslobođenje vojarne poginula su trojica hrvatskih branitelja – Slavko Marod, Antun Sertić i Branko Glavaš.

O važnosti zaplijenjenog naoružanja za daljnji tijek obrane prisjetio se Ivica Lovošević, dopredsjednik Udruge hrvatskih veterana Domovinskog rata Našice.

– Oružje je bilo ogromno po količini. Okolne pričuvne brigade naoružale su se tim oružjem. Treba znati da je većina zarobljenog oklopa otišla tada jedinoj gardijskoj postrojbi u Slavoniji, 3. gardijskoj brigadi. Naš Sekretarijat za narodnu obranu organizirao je pripadnike bivše JNA koji su služili u tenkovskim i mehaniziranim postrojbama te je od njih formirana jedna bojna koja je ušla u sastav 3. gardijske brigade. Iz Našica su krenuli prema Nuštru, gdje su bili predviđeni za proboj prema Vukovaru – prisjetio se Lovošević.

Pripreme za oslobađanje vojarne

Put prema oslobađanju našičke vojarne započeo je znatno prije samog 21. rujna. Nakon osnivanja bataljuna Zbora narodne garde za bivšu općinu Našice, u sastavu 107. brigade ZNG-a Valpovo, u srpnju 1991. počele su pripreme za obranu područja.

Kako navodi portal domovinskirat.hr, cilj hrvatskih snaga bio je spriječiti izlazak oklopno-mehaniziranih postrojbi JNA iz vojarne prema gradu, zaštititi Našice od razaranja te onemogućiti povezivanje snaga iz vojarne s područjima pobune i uspostavu koridora za prolazak neprijateljskih snaga.

Tijekom kolovoza i rujna intenzivno je izviđana vojarna, kao i područje vojnog poligona Grbavica. Prikupljeni su podaci o naoružanju, opremi, ljudstvu i utvrđenim položajima JNA.

Nakon odluke državnog vrha o blokadi svih vojnih objekata JNA u Hrvatskoj, pripadnici ZNG-a, aktivnog i pričuvnog sastava MUP-a te Narodne zaštite počeli su završne pripreme za zauzimanje vojarne.

Važan korak dogodio se 19. rujna, kada je, posredovanjem tadašnjeg vodstva našičke pošte, uspostavljena veza sa zapovjednikom vojnog skladišta „Jezerac“, kapetanom JNA Goranom Gaćešom. Skladište u Našičkom Markovcu predano je bez borbe, čime su hrvatske snage došle do velike količine naoružanja.

Nakon toga u Našice je stigao zapovjednik 107. brigade ZNG-a Slavko Barić, koji je reorganizirao zapovjednu strukturu i raspoložive snage te pokrenuo pripreme za zaposjedanje položaja oko vojarne i Grbavice.

Napad na grad

U ranim jutarnjim satima 20. rujna hrvatske su snage uputile posljednji ultimatum zapovjedniku vojarne, tražeći mirnu predaju. Umjesto predaje, uslijedila je paljba po Našicama iz minobacača, tenkova, samohodnih topničkih oruđa i protutenkovskih vođenih projektila.

Grad je pritom pretrpio velika razaranja. Oštećeni ili uništeni bili su benzinska crpka, vodotoranj, crkva sv. Antuna Padovanskog te brojni stambeni i gospodarski objekti. Pogođeni su i hotel „Park“, dvorac „Pejačević“, pošta, naftovod Beničanci – Slavonski Brod, plinovod tvornice cementa i brojni privatni objekti.

Hrvatske snage, koje su činili pripadnici ZNG-a Našice i Orahovica, Odreda narodne zaštite i policije, uz dragovoljce iz Đakova, Valpova, Donjeg Miholjca, Orahovice, Podravske Slatine, Slavonske Požege i Osijeka, odgovorile su napadom na vojarnu i vojni poligon Grbavicu.

U borbama 20. rujna poginula su trojica hrvatskih branitelja – Slavko Marod, Antun Sertić i Branko Glavaš.

Vojarna prelazi u ruke hrvatskih snaga

U noći s 20. na 21. rujna snage JNA i srpski dobrovoljci pokušali su se iz okruženja probiti tenkovima, samohodnim topovima i oklopnim transporterima preko Grbavice prema zaseoku Poljana u Zoljanima. Ušli su u minsko polje i pod udar protuoklopnog oružja hrvatskih branitelja.

Iz okruženja se uspjela probiti samo jedna samohotka, koja je kasnije pronađena napuštena s teško ranjenim vojnikom. Naknadno je utvrđeno da su njome iz okruženja pobjegli zapovjednik vojarne, kapetan JNA Dragojević, i njegov pomoćnik, kapetan Marković, navodi domovinskirat.hr.

Dana 21. rujna 1991. godine hrvatskim braniteljima predalo se 38 vojnika i jedan časnik JNA, dok je zarobljeno 16 časnika i dočasnika, 207 vojnika i šest rezervista. Našička vojarna bila je oslobođena, a hrvatska zastava zavijorila se nad objektom.

Oslobađanjem vojarne i vojnog poligona Grbavica hrvatske su snage došle do značajnih količina naoružanja i vojne tehnike. Time su stvoreni važni preduvjeti za organiziranje i opremanje buduće 132. brigade Hrvatske vojske Našice – Orahovica, ali i drugih borbenih postrojbi na području Operativne zone Osijek.

Sjećanje na poginule branitelje

U Našicama se 35. obljetnica oslobođenja vojarne obilježava nizom događanja, među kojima su središnji skup, braniteljske igre u Breziku te komemorativni programi.

Na središnjem skupu gradonačelnik Našica Krešimir Kašuba istaknuo je kako je 21. rujna jedan od najvažnijih datuma u novijoj povijesti grada.

– Svi se sjećamo sunčanog 21. rujna kada je na našoj vojarni zavijorila hrvatska zastava. U to vrijeme nije bilo lako. Hrvatski su branitelji stali u obranu Republike Hrvatske, polažući ono najvrjednije što su imali, a cijena je bila iznimno visoka. Našice su izgubile svoja tri viteza – Slavka Maroda, Antuna Sertića i Branka Glavaša, koji su položili živote za slobodu našega grada, Slavonije i Republike Hrvatske – rekao je Kašuba.

Dodao je kako se počast mora odati i svim hrvatskim braniteljima, policajcima, pripadnicima Narodne zaštite i vatrogascima koji su tijekom napada, pod paljbom, sudjelovali u obrani grada i gašenju požara.

– Svi su oni tada riskirali svoje živote kako bismo danas živjeli u slobodnim Našicama, slobodnoj Slavoniji i samostalnoj državi. Ovo su trenuci u kojima moramo odati dužnu počast svima koji su podnijeli najveću žrtvu. Zato se svake godine okupljamo na Trgu dr. Franje Tuđmana, ispred spomen-obilježja „Uskrsla Hrvatska“, i zaista mi je čast zahvaliti svima koji su došli iskazati im zahvalnost i počast. Našice nikada neće zaboraviti – poručio je Kašuba.