DOGODILO SE NA DANAŠNJI DAN Najčitanije

13. lipnja Dan grada Hrvatske Kostajnice – bogata povijest grada pod zaštitom sv. Antuna Padovanskog

Spomendan Svetom Antunu Padovanskom slavi se 13. lipnja, a kako je ovaj svetac ujedno i zaštitnik Hrvatske Kostajnice, na ovaj dan slavi se i obilježava Dan Grada Hrvatska Kostajnica.

13. lipnja Dan grada Hrvatske Kostajnice – bogata povijest grada pod zaštitom sv. Antuna Padovanskog
Foto: snimka zaslona/YouTube

Svi nazivi upućuju da je ime Kostajnice izvedeno iz riječi kostanj (kesten). Brda su s obje strane Une obrasla kestenovim šumama. Pounje i kostajnički kraj imaju svoju bogatu prošlost. 

Nakon podjele Rimskog carstva (IV. st) ovo je područje pripadalo Istočnom Rimskom Carstvu – Bizantu. U VII. st naselili su ga Hrvati, pripadalo je Posavskoj Hrvatskoj, a u X. st državi kralja Tomislava. Nakon propasti Hrvatskog kraljevstva 1102. godine nastaje Ugarsko-hrvatska država, kojom vladaju ugarsko-hrvatski kraljevi. U srednjem vijeku kostajničko područje pripadalo je Dubičkoj župi. U jednoj ispravi 1240. godine prvi put se u povijesti spominje Kostajnica. To je kupoprodajni Ugovor sastavljen u Dubici te se navode granice posjeda: „Dolazi do puta koji iz Kostajnice vodi u Dubicu”.

Vladari Kostajnice i Pounja – knezovi Babonići, plemići Zrinski i ban Petar Berislavić

Najstarije plemstvo Pounja su Babonići, knezovi Vodički, koji su imali posjede od rijeke Sane preko Une do rijeke Gline i Kupe. Je li Kostajnica pripadala toj porodici, ne zna se. Zemlju Kostajnicu činilo je područje današnje Hrvatske i Bosanske Kostajnice, prema Dubici i Dobrljinu. 

U Pounju se u XIV. st javlja nova feudalna porodica Zrinski. Kralj Ljudevit I. Anžuvinski (1342. – 1382.) uzima knezovima Šubićima-Bribirskim posjed u Dalmaciji (Ostrovica) 1347. godine, a daje im u zamjenu grad Zrin i posjede u Pounju. Prema novom posjedu ova će se vlastelinska obitelj nazivati knezovima Zrinskim.

Početkom XVI. st Kostajnica je u posjedu Vranskog priorata (crkveni posjed) koji je od kralja dobio biskup i ban Petar Berislavić, za nagradu, nakon što je 1513. godine kod Dubice pobjedio tursku vojsku.

Kostajnica, Zrin, Gvozdansko i Pounje – junačke utvrde slavne vojne povijesti!

Nakon pada Bosne, 1463. godine, pod tursku vlast, Hrvatska je izložena stalnim turskim napadima i pljačkama. Krajem XV. st (1469., 1471. i 1478.) pojavili su se pljačkaški turski odredi kraj Kostajnice, nanijeli su stanovnicima veliku štetu. 1483. napali su Kostajnicu, ali su poraženi. 1513. godine poraženi su kod Dubice. 1540. godine Turci žele osvojiti Zrin, ali nisu uspjeli. 1542. Nikola IV. Zrinski postao je ban. Vodi žestoke borbe s Turcima, brani Pounje, Kostajnicu i Zrin (1544. i 1545.) 1553. godine Zrinski utvrđuje Kostajnicu i Novi na Uni. 1554. godine, na molbu Nikole Zrinskog, kralj je prihvatio da vojskom brani Kostajnicu i Novi jer su izloženi stalnim turskim napadima. Obrana je povjerena kapetanu Petru Erdediju. 

Za preostali teritorij Hrvatske, između Une, Kupe i Save nastala su teška vremena. Kostajnicu su smatrali „vratima Hrvatske“. Turci prodiru preko Kupe, pljačkaju Turopolje, a zaprijetili su i Zagrebu. Banovanje Nikole IV. Zrinskog spasilo je „ostatke ostataka” Kraljevstva Hrvatske od potpune propasti. Ipak, nije uspio spriječiti pad Kostajnice, Valpova, Virovitice i Čazme. Turska vojska pokazala se kao težak protivnik, koji je stalno ugrožavao teritorij Hrvatske i Slavonije do kraja XVI. st. Turci su često napadali Zrin, a Ferhat-paša osvojio ga je 1577. godine. Ali, već iduće godine Zrinski su vratili vlast u gradu, a trajno su ga izgubili 29.IV.1625. godine.

Grad Gvozdansko dugo se opirao Turcima, 1578. godine mjesecima se vojska odupirala napadima, kad su ga Turci konačno osvojili svi su branitelji bili mrtvi zbog rana i gladi. Zrinski su izgubili sve svoje posjede u Pounju. U Kostajnici su Turci držali jaku vojnu posadu, 400 konjanika i 250 pješaka. Nekoliko puta je hrvatska vojska pokušala osvojiti Kostajnicu, ali nije uspjela, posebno u vrijeme rata za granicu Hrvatske na Kupi (1593. – 1606.)

Oslobađanje Pounja počelo bitkom kod Siska – Hrvati potiskuju Turke

Turska vojska doživjela je strahoviti poraz kod Siska 1593. godine te počinje opadanje njihove moći. 1593. godine general Juraj Lenković oteo je Turcima petrinjsku utvrdu, 1594. godine krenuo je u Kostajnicu, istjerao Turke, ali grad nije mogao zadržati pa se povukao. Kostajnica ostaje u turskoj vlasti sve do velikog rata za oslobođenje 1683. – 1699. godine. 1685. godine ban Nikola Erdedi dobio je naredbu da zadrži tursku vojsku na rijeci Uni. Uspio je zauzeti kostajnički grad i tvrđavu. 

Turci su pokušali vratiti tvrđavu, ali su 16. kolovoza 1688. godine doživjeli teški poraz na bojnom polju. Hrvatskom vojskom zapovjedao je ban Nikola Erdedi, a carskom graničarskom vojskom general Ludovik Badenski. To je konačno oslobođenje Kostajnice od turske vlasti, koje je trajalo punih 132. godine. 1699. godine konačno je završen veliki turski rat, mirovni ugovor utvrđen je u Srijemskim Karlovcima, granica između Turskog i Austrijskog carstva je bila na rijeci Uni, Glini i Korani, a u Slavoniji na Savi.

Godine 1703. car Leopold donio je odluku da cijelo područje između Kupe i Une potpada pod vlast Hrvatskog sabora, a vojnu vlast ima hrvatski ban (Banovina).

U XVIII. st vodila su se dva rata s Turcima, 1716. – 1718. i 1737. – 1739. godine. U prvom ratu austrijska vojska je osvojila sjevernu Bosnu i Srbiju, ali je to u drugom ratu izgubila. Turska vlast je počela proganjati katoličko stanovništvo u Bosni, zato narod bježi pod vodstvom redovnika Franjevaca na Banovinu, u Slavoniju i Srijem. Kostajnička utvrda se popravlja.

Naselje postaje pogranični grad, središte trgovine s turskim područjem preko Une. U „varoši” 1713. godine bile su dvije crkve i jedna kapela (sv. Ana).

Hrvatska Kostajnica u Domovinskom ratu

O Golgoti Hrvatske Kostajnice i njenih branitelja u Domovinskom ratu dosta se zna. Kostajnica je doživjela zastrašujuća razaranja u Domovinskom ratu kada su, nimalo slučajno, teško oštećeni, razarani i do temelja rušeni spomenički objekti, povijesni i prostorni markeri grada poput franjevačkog samostana i crkve Sv. Antuna Padovanskoga, župne crkve Sv. Nikole sa zgradom župnog dvora, kapele Sv. Ane i kapele Sv. Roka, kuće Sonnenschein, tzv. napoleonskih kuća, zgrade stare finance i ostalo.

Hrvatska Kostajnica, iz koje su protjerani i pobijeni svi Hrvati, oslobođena je iz četničkih ruku u „Oluji“ 1995. godine. Tako je taj stari grad i junačka utvrda na „vratima Hrvatske“ vraćena u krilo majke Domovine.

Izvor:Portal dnevnih novosti

#Domovinski rat #Turci #Hrvatska Kostajnica #Sv. Antun Padovanski #Dan grada Hrvatske Kostajnice

Više iz kategorije: DOGODILO SE NA DANAŠNJI DAN

22. studenoga 1991.: Vlada RH donijela Uredbu o Uredu za prognanike i izbjeglice

22. studenoga 1991.: Vlada RH donijela Uredbu o Uredu za prognanike i izbjeglice

Dana 22. studenoga 1991. u Zagrebu Vlada Republike Hrvatske donijela je Uredbu o Uredu za prognanike i izbjeglice, kojom je pri Vladi osnovano posebno t...

prije 1 h
22. studenoga 1991.: Posljednja izvješća o mjestimičnom otporu u okupiranom Vukovaru

22. studenoga 1991.: Posljednja izvješća o mjestimičnom otporu u okupiranom Vukovaru

Četiri dana nakon sloma organizirane obrane najvećeg dijela Vukovara u pojedinim pregledima i izvješćima još se bilježi mjestimičan otpor hrvatskih bran...

prije 1 h
22. studenoga 1991.: U obrani Pakraca poginuo hrvatski redarstvenik Alojz Škoda

22. studenoga 1991.: U obrani Pakraca poginuo hrvatski redarstvenik Alojz Škoda

Dana 22. studenoga 1991. u Pakracu je poginuo hrvatski redarstvenik Alojz Škoda, pripadnik policijskih snaga s koprivničko-križevačkog područja.Službena...

prije 1 h
22. studenoga 1991.: Završena bitka za obrambenu crtu Seleš – branitelji se povukli prema Antunovcu

22. studenoga 1991.: Završena bitka za obrambenu crtu Seleš – branitelji se povukli prema Antunovcu

Dana 22. studenoga 1991. završena je bitka za obrambenu crtu Seleš, jednu od važnih točaka južne obrane Osijeka između Antunovca, Ernestinova i Tenje.Bo...

prije 1 h
22. studenoga 1991.: Nastavljeni zločini nad hrvatskim civilima na području Dabra i Vrhovina

22. studenoga 1991.: Nastavljeni zločini nad hrvatskim civilima na području Dabra i Vrhovina

Tijekom studenoga 1991. hrvatsko stanovništvo Dabra i okolice Vrhovina bilo je izloženo odvođenjima, zlostavljanjima i ubojstvima. Izvori različito dati...

prije 1 h
SLIVNICA 21. STUDENOGA 1991. – JNA krenula u tenkovsko-pješački napad iz smjera Zelenog hrasta

SLIVNICA 21. STUDENOGA 1991. – JNA krenula u tenkovsko-pješački napad iz smjera Zelenog hrasta

Napad iz područja Zelenog hrastaDana 21. studenoga 1991. JNA je iz područja Zelenog hrasta pokrenula tenkovsko-pješački napad na Slivnicu. Tenkovi su za...

prije 15 h
Rušenjem ovog simbola spašena je sjeverna Dalmacija: Hrvatska vojska nije imala izbora

Rušenjem ovog simbola spašena je sjeverna Dalmacija: Hrvatska vojska nije imala izbora

Toga dana srušen je stari Maslenički most. U jeku najžešće velikosrpske agresije, kada je neprijatelj već zauzeo ključne prometnice na zadarskom zaleđu...

prije 19 h
21. studenoga 1991.: U Žitniću potpisan sporazum o odlasku JNA iz Splita, Šibenika i Divulja

21. studenoga 1991.: U Žitniću potpisan sporazum o odlasku JNA iz Splita, Šibenika i Divulja

Dana 21. studenoga 1991. u selu Žitnić kod Drniša potpisan je sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Štaba Vrhovne komande Oružanih snaga SFRJ kojim...

prije 23 h
20./21. studenoga 1991.: Pokolj na Ovčari – iz masovne grobnice ekshumirano 200 žrtava

20./21. studenoga 1991.: Pokolj na Ovčari – iz masovne grobnice ekshumirano 200 žrtava

U večernjim satima 20. studenoga 1991. i tijekom noći na 21. studenoga počinjen je jedan od najtežih ratnih zločina Domovinskog rata.Na poljoprivrednom...

prije 23 h
21. studenoga 1991.: Tragedija opkoljenog Laslova – srbijanska propaganda i većinski mađarsko selo nazivala „ustaškim uporištem“

21. studenoga 1991.: Tragedija opkoljenog Laslova – srbijanska propaganda i većinski mađarsko selo nazivala „ustaškim uporištem“

Dana 21. studenoga 1991. Laslovo se nalazilo u jednom od najtežih trenutaka svoje 152 dana duge obrane.Dan ranije, 20. studenoga, snage JNA i srpske pos...

prije 23 h
21. studenoga 1991.: Pokolj hrvatskih civila u Dabru

21. studenoga 1991.: Pokolj hrvatskih civila u Dabru

U ličkom mjestu Dabar kod Otočca u studenome 1991. počinjen je jedan od teških zločina nad hrvatskim civilnim stanovništvom na okupiranom području Like....

prije 1 dana
21. studenog 1991. srušen Maslenički most Najčitanije

21. studenog 1991. srušen Maslenički most

Most je izgrađen 1960. godine. Značaj Masleničkog mosta S obzirom na okupaciju Knina i ostalih dijelova sjeverne Dalmacije i Like, Maslenički most je u...

prije 1 dana

Prikazano 12 od 5843 članaka.