14. studenoga 1991.: Počeo napad JRM-a na Split i srednju Dalmaciju
Događaji koji su prethodili obrani Splita i razbijanju vojnopomorske blokade Jadrana počeli su u večernjim satima 14. studenoga 1991. napadom hrvatskih diverzanata na patrolni čamac „Mukos“. JRM je odgovorila vatrom po Braču, Šolti i području Splita, a glavni topnički napad na grad uslijedio je u zoru 15. studenoga.

Dana 14. studenoga 1991. započeo je niz događaja koji će tijekom sljedeća dva dana prerasti u veliku pomorsku bitku i završiti razbijanjem vojnopomorske blokade srednjeg Jadrana.
Prema kronologiji Hrvatske radiotelevizije, hrvatski diverzanti su u večernjim satima 14. studenoga, u nastojanju da probiju blokadu Jadrana, u uvali Bobovišća kod Milne na Braču napali patrolni čamac Jugoslavenske ratne mornarice PČ-176 „Mukos“.

Napad na „Mukos“ i početak borbi
„Mukos“ je u diverzantskoj akciji teško oštećen. Nakon toga brodovi JRM-a otvorili su vatru prema hrvatskim položajima i naseljima na Braču i Šolti.
HRT Radio Split, prenoseći dnevničke zapise Frane Barasa, bilježi da se već oko 23 sata 14. studenoga iz pravca ratne luke Lora čula snažna pucnjava iz automatskog oružja, teških strojnica i topova, dok se tijekom noći čula topnička paljba iz pravca Splitskih vrata.

Tako je napad na šire splitsko područje počeo već u večernjim satima 14. studenoga, dok je glavno bombardiranje samoga Splita uslijedilo nekoliko sati poslije.
Glavni napad na Split počeo 15. studenoga oko 6:30 sati
Kod ove kronologije važno je jasno razlikovati dva datuma.
Službeno Ministarstvo obrane Republike Hrvatske navodi da je topnički napad brodova JRM-a na Split počeo 15. studenoga 1991. oko 6:30 sati.
To potvrđuje i HRT, koji događaje iz 14. i 15. studenoga opisuje kao povezanu cjelinu: napadi su počeli prethodne večeri, a ujutro 15. studenoga brodovi JRM-a otvorili su topničku vatru po civilnim i gospodarskim ciljevima u Splitu.
Brodovi su djelovali iz Splitskog i Bračkog kanala, dok se istodobno pucalo i iz objekata JNA na kopnu.
Granate pogađale civilne objekte
Topnički napad zahvatio je različite dijelove Splita. Pogođeni su stambeni, kulturni, gospodarski i javni objekti.
U rekonstrukcijama napada navode se Arheološki muzej, zgrada tadašnje Općine, sportski centar Gripe, Higijenski zavod, Tehnička škola, objekti u Velom Varošu i staroj gradskoj jezgri te područje splitske luke.

Pogođeni su i Jadrolinijini trajekti „Vladimir Nazor“ i „Bartol Kašić“.
Na trajektu „Vladimir Nazor“ poginuli su hrvatski pomorci Jure Kalpić, vođa stroja, i Dinko Maras, upravitelj stroja. Njihovu pogibiju u službenim prikazima obrane Splita potvrđuje i Hrvatska radiotelevizija.
Napadnuti i Brač i Šolta
Napad nije bio ograničen na Split.
Prema HRT-u, granatirani su i dijelovi Brača i Šolte, osobito područje zapadne obale Brača i Grohota na Šolti.

U napadima je sudjelovalo i ratno zrakoplovstvo JNA. HRT navodi da je djelovalo šest borbenih zrakoplova, dok su hrvatske snage tijekom borbi uspjele oboriti dva zrakoplova tipa „Galeb“.
Prema istom izvoru, uz dvojicu poginulih hrvatskih pomoraca ranjeno je šestero građana. U pojedinim detaljnijim kronologijama pojavljuju se nešto drukčiji podaci o ukupnom broju ranjenih, ovisno o tome obuhvaćaju li samo Split ili i šire područje Brača i Šolte.
Hrvatska obrana uzvratila s Kašjuna, Brača i Šolte
Na napad JRM-a odgovorile su hrvatske obalne topničke bitnice.
Jedan od važnih položaja bio je Kašjuni u Splitu, odakle su hrvatski branitelji djelovali prema neprijateljskim brodovima u splitskom akvatoriju.

Prema službenom prikazu MORH-a, snažan odgovor obalnog topništva Hrvatske ratne mornarice prisilio je brodove JRM-a na povlačenje iz splitskog akvatorija.
U borbama je pogođen i oštećen razarač „Split“, brod koji je nosio ime grada po kojem je sada otvarao vatru. Pogođena je i jedna topovnjača, dok je hrvatska protuzračna obrana djelovala protiv zrakoplova JNA.
Do prijepodnevnih sati neprijateljski brodovi počeli su se udaljavati iz Splitskog kanala.
Borbe se nastavile i 16. studenoga
Sukob nije završen povlačenjem iz neposredne blizine Splita.
Tijekom 15. i 16. studenoga nastavile su se pomorske borbe u Splitskom i Korčulanskom kanalu. HRT navodi da je JRM u tim sukobima izgubila više plovila, a preostali brodovi morali su se povlačiti prema Visu i Lastovu.
Tim je događajima razbijena pomorska blokada srednjeg i dijela južnog Jadrana, čime su ponovno otvoreni unutarnji pomorski pravci.
Ministarstvo obrane navodi da je upravo obrana Splita i djelovanje hrvatskih snaga u splitskom akvatoriju znatno pridonijelo protjerivanju JRM-a i ponovnom uspostavljanju pomorskog prometa.
35 godina poslije – sjećanje na branitelje Splita
Obrana Splita i razbijanje pomorske blokade obilježavaju se i ove godine.
Ministarstvo obrane Republike Hrvatske objavilo je da je 13. studenoga 2026. počelo obilježavanje 35. obljetnice obrane grada i razbijanja pomorske blokade Jadrana. Na groblju Lovrinac položeni su vijenci i zapaljene svijeće za poginule, preminule i nestale hrvatske branitelje, a s broda Hrvatske ratne mornarice položen je vijenac u more u Kaštelanskom zaljevu.
U obilježavanju sudjelovali su pripadnici Hrvatske ratne mornarice, predstavnici braniteljskih udruga, Ministarstva hrvatskih branitelja, Grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije.
U nedjelju na Kašjunima imena svih sudionika razbijanja blokade
Obilježavanje se nastavlja i u nedjelju, 15. studenoga 2026.
Braniteljska inicijativa će u 10:30 sati na nekadašnjem borbenom položaju Kašjuni, u Šetalištu Ivana Meštrovića u Splitu, obilježiti Dan obrane grada i razbijanje vojnopomorske blokade.

Obilježavanje će imati posebno obilježje, na postavljenim bannerima bit će ispisana imena svih sudionika obrane Splita i razbijanja vojnopomorske blokade.
Mjesto održavanja izravno je povezano s događajima iz studenoga 1991. Kašjuni su bili jedan od položaja hrvatskog obalnog topništva koje je 15. studenoga odgovorilo na napad brodova Jugoslavenske ratne mornarice.
Time će se 35 godina poslije upravo na nekadašnjem borbenom položaju javno podsjetiti na ljude koji su sudjelovali u obrani Splita i borbama nakon kojih je razbijena pomorska blokada hrvatskog Jadrana.
Izvor:PHB











