Što doista znači zeleno svjetlo za Schengen koje bi nam Europska komisija trebala dati u rujnu

Kao što se i očekivalo, Junckerova Komisija će prije kraja svoga mandata potvrditi da je Hrvatska ispunila sve formalne uvjete za ulazak u Schengen. To će se dogoditi u rujnu čime će Hrvatska od strane Europske komisije dobiti zeleno svjetlo za ulazak u zonu kretanja bez kontrola na granicama. Hrvatska je dosad na putu ulaska u Schengen, što je jedan od dvaju prioriteta nakon članstva u EU, uz uvođenje eura, imala i tehničku i financijsku potporu Europske komisije. Međutim, potvrda od strane Komisije o ispunjavanju svih uvjeta ne znači i kraj puta. Još uvijek neke države članice mogu blokirati ulazak Hrvatske u Schengen. Kao što se vidjelo u dosadašnjem procesu proširenja EU i proširenja Schegnenske zone, neke države mogu blokirati ili odugovlačiti zbog političkih razloga. Kad god se spominju Hrvatska i njezin napredak prema Schengenu, prva država koja pada na pamet kao moguća prepreka jest Slovenija. Do sad, čekajući najprije da se Europska komisija izjasni o ispunjavanju uvjeta, Slovenija se suzdržavala od najava kako će se postaviti oko članstva Hrvatske u Schengenu. Još veći problem za ulazak Hrvatske u Schengen, smatraju diplomati u Bruxellesu, bit će Bugarska i Rumunjska. Te dvije države su još prije pet godina dobile zeleno svjetlo Europske komisije za ulazak u Schengen, ali nisu prošle u Vijeću gdje ih neke države, prije svih Nizozemska, ali i Francuska i Njemačka, blokiraju.

Slučaj Bugarske i Rumunjske

Bugarska i Rumunjska najbolji su primjer kako zeleno svjetlo od strane Komisije ne znači i kraj puta prema Schengenu. Iako bi Hrvatska bila u povoljnijem položaju od Bugarske i Rumunjske, politički je teško očekivati da bi države članice mogle dopustiti članstvo Hrvatske, a ostaviti na čekanju Bugarsku i Rumunjsku. No, ne mora značiti da će biti tako. Kad je Hrvatska ulazila u EU, ona je ušla bez potrebe za dodatnim monitoringom oko vladavine prava i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala. Takve mehanizme EU je uvela za Bugarsku i Rumunjsku kad su ulazile u EU, a te mjere još uvijek su na snazi. To sad kao argument koriste države koje ne žele Bugarsku i Rumunjsku u Schengenu smatrajući kako u Schengenu ne može biti država za koju postoje potrebe za takvim monitoringom Europske unije. Nedavno se Nizozemska još jednom javno, putem svog ministra vanjskih poslova, oglasila protiv prijema Bugarske i Rumunjske u Schengen. Kad je Hrvatska ulazila u EU mislilo se da neće biti moguće Hrvatsku primiti bez posebnog monitoringa poslije članstva, ako se takav monitoring ne ukine za Bugarsku i Rumunjsku. No, kako se na kraju svaka država vrednuje prema individualnim zaslugama, Hrvatska je ušla u EU bez takvih mehanizama.

Oprezno s Njemačkom

U EU većina naših sugovornika smatra da bi bilo najbolje u Schengen primiti sve tri države, Bugarsku, Rumunjsku i Hrvatsku, jer su se one dokazale pogotovo tijekom migrantske krize, a i sad dobro štite vanjsku granicu Europske unije. Hrvatska će svakako, osim nastavka ispunjavanja kriterija za Schengen, posebno morati raditi na dobivanju potpore država poput Francuske i Nizozemske te potvrditi da ima potporu Njemačke. Iako se Njemačka izjasnila da podupire naš put prema Schengenu, treba uvijek biti oprezan u procjenama što to znači i slaže li se Njemačka i formalno da smo ispunili sve uvjete i da nas treba primiti u Schengen. Hrvatska za prijem u Schegnen ima i jasnu i nedvosmislenu potporu Europskog parlamenta.

Ursula traži ženu

Što se Europske komisije tiče, Hrvatska će imati potporu i od strane buduće predsjednice Ursule von der Leyen. Ona sljedeći tjedan dolazi u Zagreb gdje će razgovarati o postupku sastavljanja nove Komisije, ali i o pripremama Hrvatske za predsjedavanje EU te suradnji s Komisijom tijekom prvih šest mjeseci sljedeće godine. Upravo će Hrvatska biti prva država koja će predsjedavati Unijom nakon početka mandata nove Europske komisije. Očekuje se da će se von der Leyen raspitati i o potencijalnom kandidatu Hrvatske za člana Europske komisije. S obzirom da je velika većina država koje su već nominirale svoje buduće povjerenike u Bruxellesu odlučila poslati muškarce, buduća predsjednica Komisije vjerojatno će od Hrvatske zatražiti da u Bruxelles pošalje ženu kako bi time pomogla u izbjegavanju velike neravnoteže i premalog broja žena u Komisiji, što bi bila blamaža za Ursulu von der Leyen.

Blokada

Nekoliko puta pojedini ministri poručili su da će Slovenija blokirati Hrvatsku na tom putu, ali to je najčešće bio izraz ljutnje zbog odbijanja odluke arbitraže o razgraničenju. Međutim, Slovenija je u tužbi protiv Hrvatske pred Sudom EU navela upravo Schengen kao razlog. Tek treba vidjeti hoće li taj sud uopće sebe smatrati nadležnim baviti se ovim pitanjem, ali potencijalno Slovenija može upotrijebiti ovo pitanje kako bi odgodila ili blokirala hrvatski ulazak u Schengen. U Bruxellesu neki diplomati očekuju da će Slovenija biti pragmatična i podržati ulazak Hrvatske u Schengen, jer je to u njezinu interesu s obzirom da se odgovornost za čuvanje vanjskih granica Schengena u potpunosti prebacuje na Hrvatsku, što će značajno rasteretiti Sloveniju koja više neće imati ne samo vanjsku granicu EU, već ni vanjsku granicu Schengena.