Aladrović: ‘Mirovine i socijalna davanja su zadnja linija obrane, sve ovisi koliko će ovo trajati’

Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović gostovao je sinoć u RTL-u Danas, gdje je govorio o krizi uzrokovanoj koronavirusom.

Oko pola milijuna ljudi je na minimalcu ili je dobilo otkaz – prve uplate stižu – ali i onima koji ih nisu tražili, pa i više od minimalca – je li to neka šala, pitali su ministra.

“Nije šala, gotovo pola milijuna ljudi je na minimalcu, 480.000 zaposlenika je u ovom trenutku prijavljeno na minimalac, odnosno na 3250 kuna, više od 80 tisuća poduzetnika. S obzirom na izrazito velik broj priljeva, odlučili smo uzbrzanim tempom isplaćivati te naknade kako bismo do 15. travnja isplatili sve naknade za ožujak. U tome je došlo do određenih preklapanja i isplata prema poduzetnicima koje su uvećane ili nešto umanjene, no to nije velik broj. Kroz travanj i svibanj ćemo dovršiti dokumentaciju, potpisati sa svima ugovore, iskorigirati ako je došlo do preplate ili manjka uplate i tu se nitko ne treba brinuti. Poslodavci su svjesni koliko su zaposlenika prijavili i ako je došlo do tih tehničkih poteškoća, vrlo brzo ćemo to ispraviti”, rekao je Aladrović.

Na pitanje mogu li poslodavci otpuštene radnike vratiti na posao i dobiti minimalne plaće od države i ako da, pod kojim uvjetima, Aladrović je odgovorio: “Krajem ovog tjedna i tijekom vikenda otvorili smo razgovore s udrugama. Nakon predstavljanja drugog paketa mjera Vlade za pomoć gospodarstvu, kad su poduzetnici shvatili koji je opseg mjera, neki su se počeli prijavljivati s idejama da retroaktivno isplaćujemo neke naknade, no sutra tijekom dana će Upravno vijeće HZZ-a, dakle provedbeno tijelo donijeti kriterije po kojima se to može ostvariti. Ono što je ideja jest: ako netko želi vratiti svoje djelatnike, da se isplati naknada za travanj i svibanj, ako postoji za to potreba. To neće biti moguće za ožujak. Detaljne kriterije ćemo sutra definirati i bit će objavljeni na našim web stranicama tako da će se svi moći informirati”.

Građani podržavaju rezove u javnom sektoru. Tko će prvi i u kojem iznosu ostati bez plaće?

“Što se tiče rezova i razgovora o tome, za idući je tjedan najavljena sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća na kojem ćemo poslodavci, sindikati i mi pokušati doći do konsenzusa gdje su sve uštede moguće i tko bi se za koliko trebao odreći. To pitanje nije jednostavno urediti, postoje potpisani kolektivni ugovori, ali ja očekujem da će predstavnici radnika prihvatiti situaciju. Očekujem dogovor”.

Što se tiče toga kome bi se točno moglo rezati, Aladrović je odgovorio da će se prva ponuda  najprije predstaviti socijalnim partnerima. “Nakon toga vidjet ćemo kakve su pozicije. Vidimo signale da su sindikati spremni za određene korekcije, koliki će prijedlog korekcija biti s naše strane, a koliki prijedlog su spremni prihvatiti to ćemo vidjeti”, rekao je.

Podsjetio je da se Vlada odrekla plaća za ožujak, a očekuje da će se dijela primanja odreći i velik broj dužnosnika.

“Ako pitate za dužnosnike, Vlada se odrekla plaće za ožujak, to je bio čin solidarnosti, prije svega zbog potresa u Zagrebu. Što se tiče korekcija, očekujem da će i dužnosnici biti u krugu onih koji će se odreći dijela prihoda. Moramo svojim primjerom pokazati kolika je dubina ove krize i da se svi moramo odreći”, kazao je Aladrović.

Moguće skraćenje radnog tjedna

Iskustvo nas uči da su oni najsiromašniji najugroženiji. Jesu li mirovine sigurne? Aladrović kaže da jesu. Zasad. “I prije smo komunicirali da su mirovine i socijalna davanja zadnja linija obrane. I kratkoročno i srednjeročno, a usudio bih se reći i dugoročno sigurno, međutim, vidjet ćemo kako će se dalje odvijati situacija. Ono što je nepredvidivo je koliko će kriza trajati. Za mirovine nam je potrebno oko 3,5 milijardi kuna na mjesec.”

Najavio je i razgovore s mirovinskim fondovima: “Recimo da su mirovinski fondovi oni s kojima ćemo razgovarati o tome na koji se način mogu dodatno aktivirati u ovom trenutku, ali nacionalizaciju ne bih spominjao”.

A moguće je i smanjivanje radnog tjedna na četiri dana.

“Jedna od ideja koje su se rodile u ovoj komunikaciji jest i skraćivanje radnog tjedna. U ovom trenutku smo se odlučili ići na mjere koje smo predstavili prošli tjedan. One se na neki način isključuju, no tu ideju u srednjem razdoblju ne bih isključio”, rekao je Aladrović.