Iza kulisa Lavrovljeva posjeta: Putinov mag diplomacije Hrvatima napravio važan ustupak
Lavrov je iskoristio boravak u Zagrebu kako bi poslao jasne poruke o ruskom pogledu na stanje u BiH i na Kosovu
Posjetom Zagrebu, prvim nakon punih 16 godina i 6 dana, kako je precizirao hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić-Radman, ruski šef diplomacije Sergej Lavrov završio je vrlo burnu turneju po zemljama regije, u kojoj je posjetio Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Hrvatsku.
Lavrov je iskoristio boravak u Zagrebu kako bi poslao jasne poruke o ruskom pogledu na stanje u BiH i na Kosovu te poručio da će ruski balkanski angažman biti dijametralno suprotan najavama promjene u američkoj politici prema ovim prostorima nakon ustoličenja Joea Bidena. Dolazak Lavrova ostat će upamćen po skandalu u Sarajevu, kada su zbog omalovažavanja, kako su kazali, institucija BiH, dva člana predsjedništva, Džaferović i Komšić, odbili susret s Putinovim predstavnikom, pa je i susret u Zagrebu, nosio "BiH pečat".
Sergej Lavrov tako je dao podršku reformi izbornog zakona u BiH što Hrvatsku te HDZ BiH žulja od zadnjih izbora i pobjede Željka Komšića, uglavnom bošnjačkim glasovima. Može se reći da je Lavrov došao u Zagreb i da "istraži" koliko će Hrvatska, te Hrvati u BiH, podržati (i na koji način) moguće daytonske promijene, koje se najavljuju iz krugova bliskih nadolazećoj američkoj administraciji Joea Bidena. Rusija se tome izričito protivi pa se Lavrovljeva podrška izmjenama izbornog zakona može protumačiti kao ustupak Zagrebu u protivljenju Daytonu 2.
"Isti ciljevi u BiH"
Hrvatski i ruski ministar obraćali su se nježno jedan drugom imenima - Sergej i Gordan.
- Pričali smo i o situaciji na Zapadnom Balkanu, prije svega o situaciji u BiH. Imamo iste ciljeve, prije svega poštivanje Daytonskog sporazuma, rekao je Lavrov. Isto tako kazao je da "svaki narod mora sam birati svoje predstavnike, posebno kad je riječ o članu predsjedništva", kazao je Lavrov te podržao konstitutivnost triju naroda i nedodirljivost dvaju entiteta. Ponovio je kako se sadašnji Dayton ne smije i ne treba mijenjati.
Kako nam kaže jedan sudionik razgovora, Lavrov je potvrdio važnost ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda te da smo, kako kaže naš sugovornik, „tu na istoj frekvenciji". Prema našem sugovorniku koji je bio uključen u posjet ruskog ministra tu nije riječ o ideološkom nego pravnom suglasju.
- Jednostavno čitamo i podcrtavamo ključne rečenice Daytonskog sporazuma na isti način.
- Rusi inzistiraju na formuli jedna država, dva entiteta i tri konstitutivna naroda, kaže naš izvor. Doduše, Lavrov je u Zagrebu zatražio da se ukine institut Visokog međunarodnog predstavnika, koji je po njemu zapravo anakronizam i mehanizam zapadnog protektorata nad BiH.
Zanimljivo je da je na pitanje oko članstva BiH u NATO-u Lavrov prvo kazao kako Rusija nema običaj nekome nešto zabranjivati te da je BiH suverena država koja sama bira svoje strateške prioritete, ali odmah napomenuo da "treba poštovati odluku Republike Srpske o vojnoj neutralnosti", čime je put BiH prema sjevernoatlantskom savezu zapravo nemoguć. (Iz Sarajeva je odmah poručeno da o takvim stvarima ne mogu odlučivati entiteti, nego samo državne institucije). No, Lavrov je nedvosmisleno ovim poručio da će se oslanjati i stajati iza RS-a i Milorada Dodika koristeći ih kao svoj mehanizam utjecaja na BiH i regiju te da preko Dodika mogu onemogućiti i zakočiti bilo kakvu inicijativu koja se odnosi na najavljenu ozbiljnu reviziju Daytona koja dolazi zadnjih dana iz Washingtona i Bruxellesa, ali i približavanju NATO-u, čime bi i ta država zapravo iskliznula iz ruskih ruku.
"Zadnja linija obrane ruskih interesa u regiji"
Republika Srpska je zadnja linija obrane ruskih interesa u regiji. Komentator i balkanolog iz utjecajnog moskovskog dnevnika Komersant Genadij Sisojev navodi kako je Lavrovljeva balkanska turneja, pogotovo kada su u pitanju BiH i Srbija, "sračunata na očuvanje ruskog utjecaja". Jasno je da su posjeti Beogradu i srpskom entitetu u BiH bili prioriteti Lavrova, a Zagreb ispipavanje terena u vezi mogućih promjena na jugoistoku Europe koje bi izbacile Rusiju s ovih prostora.
Komersant tako navodi da se Dodik i Vučić nadmeću za ulogu glavnog proruskog igrača na ovom prostoru, uz pitanje koliko je Vučić spreman na djelu, a ne samo na riječima pokazati da je baš on strateški partner Rusije na Balkanu, što Dodik bez sumnje jest. Lavrov je zato i nakon sastanka s ministrom Grlić-Radmanom izjavio kako se rješenje Kosova mora vratiti u okvire rezolucije 1244 UN-a, čime bi dijalog dviju zemalja bio vraćen na početak.
Također je zatražio od Prištine da dozvoli osnivanje Zajednice srpskih općina, čemu se kosovski Albanci protive jer u tome vide osnivanje neke vrste kosovske Republike Srpske. Naime, prema najavama iz SAD-a cilj nove politike bit će inzistiranje na međusobnom priznavanju država i članstvu Kosova u UN-u. Lavrov je time poslao jasnu poruku da ne namjeravaju "napustiti" ovaj prostor i prepustiti ga Zapadu, ali i definirao da je Milorad Dodik ona snaga koja će provoditi ruske interese na ovim prostorima. Naime, Dodik nema puno manevarskog prostora, s obzirom na ono što Zapad sprema za BiH.
"Oprao" Bruxelles
Lavrov je iskoristio situaciju da "opere" i Bruxelles konstatiravši da, "nažalost, EU nije spremna za baš normalne odnose s Rusijom, ali ipak imamo dosta dobre, konstruktivne odnose s Hrvatskom", rekao je Lavrov. Naime, Rusija će se fokusirati na pojedinačne odnose sa zemljama EU, a ne s EU kao institucijom.
Zanimljivo je da je bilo riječi i o Ukrajini. Podsjetimo da je prije četiri godine Rusija vrlo oštro reagirala na Andreja Plenkovića koji ja tada kazao kako je Hrvatska spremna pomoći Ukrajini u mirnoj reintegraciji njezinih odmetnuti pokrajina na istoku zemlje. Danas je Lavrov razriješio to pitanje, kazavši kako Hrvatska podržava rješenje tog problema u sklopu Minskih sporazuma, čime je dao do znanja da Zagreb više neće izlijetati s takvim prijedlozima, koji izazivaju nezadovoljstvo Moskve. Premijer Andrej Plenković je pozvao u posjet ruskog premijera Mihaila Mišustina, dok je mogući posjet Vladimira Putina ostao ipak visiti u zraku jer je rečeno da će to ovisiti o razvoju epidemiološke situacije i daljnje pandemije covida-19.
- Nadam se da ćemo, čim budu dopušteni epidemiološki uvjeti, razmotriti posjet predsjednika Vladimira Putina Hrvatskoj, rekao je Sergej Lavrov.
