Milanović: Neke zemlje EU-a trebaju smanjiti standarde za pridruženje

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović kazao je u četvrtak na Prespanskom forumu za dijalog kako bi zemlje "s najvišim standardima" u EU-u trebale smanjiti standarde za zemlje zapadnog Balkana koje se žele pridružiti Europskoj uniji.

"Zato što su se neke od njih našle u problemu ovih dana kada su su pokušale podnijeti zahtjev za članstvom u NATO-u, trebale bi bolje promisliti. Ne treba odugovlačiti (s proširenjem) još 20 godina", dodao je u svom govoru, misleći pritom na Švedsku i Finsku koje blokira Turska.

Hrvatski je predsjednik "apelirao na zemlje s najvišim standardom" u Europskoj uniji "da malo smanje svoje standarde, da ne signaliziraju permanentno kršenja".

Kada se radi o Ukrajini i njezinom statusu kandidata u EU-u, na što neprekidno pozivaju vlasti u Kijevu, Milanović je kazao: "U redu, ja sam za to. Ali ne smijemo zaboraviti na BiH. Što nas sprečava da za BiH učinimo isto, neprestano odugovlačenje uništava tu zemlju".

Na drugom Prespanskom forumu za dijalog u Ohridu pod nazivom "Oblikovanje budućnosti zapadnog Balkana u suvremenoj europskoj sigurnosnoj arhitekturi" sudjeluju i premijeri Sjeverne Makedonije, Srbije, Kosova i Crne Gore, predsjednici Sjeverne Makedonije i Crne Gore, ministri vanjskih poslova Turske, Grčke, Austrije, BiH, Poljske, Slovačke, kao i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel te povjerenik za proširenje Oliver Varhelyi.

Milanović je istaknuo da europske institucije nisu zapreka pristupanju zemalja zapadnog Balkana Europskoj uniji, već pojedine zemlje, među kojima je i Njemačka.

"Europska unija bi mogla primiti sve te države zapadnog Balkana kada bi neke države u Europskoj uniji to htjele. To je samo nekoliko država koje uvijek imaju neke svoje jako visoke kriterije, koje ja cijenim. Međutim, ovo je zaista ozbiljna situacija u kojoj države ne vide nikakvu perspektivu", kazao je kasnije novinarima Milanović.

Smatra da protivljenje proširenju ne postoji zbog ekonomskih, već zbog sigurnosnih razloga te da je srbijansko nepriznavanje Kosova jedna od prepreka proširenju.

"Ne mogu zamisliti zbog raznih političkih, socijalnih i povijesnih razloga da Srbija prizna Kosovo. Dok se to ne učini, pitanje neće biti riješeno", kazao je Milanović.

"To je nešto na što bi se trebali koncentrirati i uputiti poruku Srbiji da odabere stranu", dodao je Milanović koji smatra da je Srbija donijela odluku "da ide nekim svojim putem", a ne prema članstvu u Europskoj uniji.

Na pitanje novinara je li razgovarao s turskim ministrom vanjskih poslova Mevlutom Cavusogluom o Bosni i Hercegovini, Milanović je odgovorio potvrdno.

"Pričao sam s ministrom koji je jedan od nekoliko ljudi koji to dobro znaju. Ne zna sve, ali u odnosu na druge je Aristotel", kazao je Milanović.

Ponovio je da on i Ankara nemaju istu poziciju po pitanju blokade švedskog i finskog zahtjeva za članstvom u NATO-u jer je Turska "konkretno protiv tih država, posebno protiv Švedske", dok on nije "ali ne vidi drugog načina".

Milanović smatra da bi Hrvatska trebala blokirati zahtjev Finske i Švedske za članstvom u NATO-u, dok se ne promjeni izborni zakon u BiH kako bi se onemogućilo preglasavanje Hrvata.

Osvrnuo se i na nedavni sastanak Charlesa Michela u Bruxellesu s predsjednicima parlamentarnih stranaka u BiH, na kojemu se nije pojavio Dragan Čović, predsjednik najveće stranke bosanskohercegovačkih Hrvata HDZ-a BiH.

Čović je rekao kako svojim prisustvom nije želio uoči izbora dati legitimitet "dvojici bošnjačkih članova predsjedništva"

Milanović je kazao da je to inicijativa hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, a ne Michela, koja je ustvari "čista kulisa, Potemkinovo selo".

"U predvečerje izbora koje Hrvati gube i to ponižavajuće gube, osim ako ih neka sreća ne spasi, tražiš da potpišu neku deklaraciju po kojoj će sve biti lijepo nakon izbora. Neće biti lijepo...to je protuprirodni blud", poručio je Milanović.