Uloga Veteranskih centara i preventivnih zdravstvenih pregleda zbog zaštite i očuvanja zdravlja hrvatskih branitelja

Ministarstvo hrvatskih branitelja posebnu pozornost posvećuje zaštiti i očuvanju zdravlja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata te ulaže značajne napore u razvoj i provedbu programa usmjerenih poboljšanju zdravlja i kvalitete života hrvatskih branitelja.

Ministarstvo sustavno prati zdravstveno stanje hrvatskih branitelja kroz ostvarenu suradnju s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, provodi Program preventivnih sistematskih pregleda, a u suradnji s odabranim specijalnim bolnicama provodi bolničku medicinsku rehabilitaciju, osigurava liječenje u barokomori te dugotrajno liječenje s pojačanom skrbi za kronično oboljele hrvatske branitelje. Osigurava i psihosocijalnu i zdravstvenu pomoć kroz primjenu Nacionalnog programa psihosocijalne i zdravstvene pomoći braniteljskoj i stradalničkoj populaciji.

Prema podatcima Registra uzroka smrti HZJZ i Evidencije hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, u 2021. godini zabilježeno je 6730 umrlih hrvatskih branitelja, od čega je 6569 preminulih muškaraca i 161 preminula braniteljica, čija je prosječna dob u trenutku smrti bila 65,1 godina.

Prema skupinama bolesti vodeći uzrok smrti u 2021. godini među braniteljima su novotvorine od kojih je umrlo njih 2136 ili 31,7%.  Druga po redu je skupina cirkulacijskih bolesti s ukupno 1667 ili 24,8% umrlih.  Treći vodeći uzrok smrti su zarazne i parazitne bolesti s 1032 umrlih hrvatskih branitelja ili 15,3%. Bolesti probavnog sustava s 440 ili 6,5 % umrlih četvrti su uzrok smrti hrvatskih branitelja u 2021. godini.

Preminulih u 2021. godini bilo je 1659 ili 24,6 %, gdje se radilo o raznim bolestima, a može ih se svrstati pod nekoliko kategorija, zato ih nisu posebno kategorizirali, potom zloćudne novotvorine probavnih organa sa 741 ili 11% preminulih, ishemične bolesti srca sa 730 ili 10,8% preminulih hrvatskih branitelja te smrtnost od zloćudnih novotvorina dišnih i intratorakalnih organa sa 648 ili 9,6% preminulih u 2021. godini.

Prema podatcima prikupljenim iz Integriranog informacijskog sustava Ministarstva hrvatskih branitelja u 2022. godini preminulo je 6333 hrvatskih branitelja, čija je prosječna dob u trenutku smrti iznosila je 66 godina. Od početka siječnja 2023. godine do danas preminulo je  1820 hrvatskih branitelja.

Jedna od prioritetnih ciljeva Ministarstva hrvatskih branitelja je provedbom mjera usmjerenih prevenciji i ukupnoj zaštiti zdravlja smanjiti pobol i smrtnost hrvatskih branitelja u nižim dobnim skupinama, a povećati očekivano trajanje i kvalitetu njihova života.

Temeljeni program Ministarstva usmjeren prevenciji i ranom otkrivanju pobola je Program preventivnih sistematskih pregleda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Usmjeren je na prevenciju i rano otkrivanje kardiovaskularnih i drugih kroničnih nezaraznih i onkoloških bolesti, a provodi se kontinuirano od listopada 2016. godine, kada je započela njegova provedba na području Vukovarsko-srijemske županije. Od 2017. do danas provodi se u svim županijama Republike Hrvatske u suradnji sa svim županijskim i općim bolnicama, kliničkim bolničkim centrima, kliničkim bolnicama i manjem broju domova zdravlja koji su u mogućnosti osigurati zdravstvene preglede propisane ovim Programom.

U 2023. godini sklopljeni su sporazumi o suradnji sa 33 zdravstvene ustanove u kojima se hrvatski branitelji upućuju na preventivne sistematske preglede, a od početka ove godine do danas pregledu je pristupilo 4730 hrvatskih branitelja, dok je u ukupnom razdoblju provedbe programa sistematskom pregledu pristupilo 93878 hrvatskih branitelja.

Temeljem ostvarene suradnje s HZJZ-om, kontinuirano se ažurira i baza podataka o zdravstvenom stanju osoba koje su pristupile preventivnom sistematskom pregledu.

Od listopada 2016., kada smo započeli s provedbom Programa, do 27. ožujka 2023. HZJZ je obradio podatke za 74716 hrvatska branitelja. Po završenom sistematskom pregledu 45% hrvatskih branitelja dobilo je preporuku provođenja dodatnih dijagnostičkih pretraga. Preporuku pregleda, kontrole ili daljnjeg tretmana specijaliste dobilo je 50,3% onih koji su se odazvali na pregled, a njih 53,6% dobilo je preporuku o promjeni životnog stila. Samo je 8,7% hrvatskih branitelja imalo uredan nalaz sistematskog pregleda bez potrebe za daljnjim dijagnostičkim postupcima. Brojka koja zabrinjava da je pola branitelja koji su bili na zdravstvenom pregledu ipak bolesno. Ne računajući one koji su već pod nekim drugim medicinskim tretmanom tijekom redovitog liječenja.

Tijekom sistematskog pregleda postavljena je sumnja ili je utvrđeno više od 46065 novootkrivenih bolesti ili suspektnih bolesti ili stanja kod hrvatski branitelji, koji su upućeni su na daljnju dijagnostičku obradu i liječenje. Kod novootkrivenih bolesti i stanja prema skupinama bolesti u skladu s MKB otkriveno je najviše endokrinih bolesti i bolesti metabolizma (38,4%), bolesti cirkulacijskog sustava (17,6%), bolesti probavnog sustava (15,4), a kod 1.111 branitelja postavljena je sumnja na onkološku bolest.

Temeljem navedenih rezultata vidljiva je potreba daljnjeg provođenja Programa.

Razlog porastu broja preminulih hrvatskih branitelja je neizbježna činjenica da populacija iz godine u godinu stari. Radi se o populaciji u kojoj se ne može očekivati prirodni prirast, već kontinuirano povećanje životne dobi uz koju se prirodno vežu slabije zdravstveno stanje, porast bolesti i komorbiditeta te nažalost i povećana smrtnost.

Osim uz veću smrtnost i zdravstvene rizike, starenje je povezano i s dodatnim socijalnim i ekonomskim rizicima što pred nas postavlja dodatne izazove, radi čega smo, uz ulaganje napora da hrvatskim braniteljima osiguramo što bolju dostupnost zdravstvenih usluga, za ovu populaciju razvijali i programe i usluge cjelokupne skrbi.

Posljednjih godina pokrenuto je više novih projekata usmjerenih osiguranju sveobuhvatne skrbi za braniteljsko-stradalničku populaciju poput Doma hrvatskih veterana u Lipiku i veteranskih centara u Šibeniku, Petrinji, Sinju i Daruvaru. U planu je i osnivanje ustanove za pružanje usluge dugotrajnijeg smještaja za one hrvatske branitelje koji ne mogu sami brinuti o sebi niti imaju članove obitelji koji bi o njima mogli skrbiti.

Jedna od zadaća Doma hrvatskih veterana i veteranskih centara je promicanje zdravlja kroz različite pristupe i programe koji imaju za cilj omogućiti braniteljsko-stradalničkoj populaciji povećanu kontrolu nad čimbenicima koji uvjetuju zdravlje, prvenstveno onima na koje pojedinac može utjecati stilom života i navikama. Ovaj koncept zdravlja ističe pozitivne potencijale i sposobnosti te ulogu svakog pojedinca u očuvanju svog zdravlja.

Provedbom različitih aktivnosti promocije zdravlja u Domu hrvatskih veterana i veteranskim centrima potiču se pozitivne navike ili promjene koje se odnose na brigu o zdravlju te uklanjanje rizičnih čimbenika kao što su odsustvo tjelesne aktivnost, pušenje i druge ovisnosti, nezdrava prehrana i stres koji su vodeći rizični čimbenici za razvoj kroničnih bolesti cirkulacijskog i endokrinog sustava (jednih od vodećih uzroka pobola i smrtnosti).

U okviru navedenih ustanova provodit će se i promovirati i novi koncepti fizioterapije (kao početni i završni procesi svakog rehabilitacijskog postupka), koji povoljno djeluju na smanjenje boli, povećanje pokretljivosti te doprinose općem zdravlju, a time većem životnom zadovoljstvu osoba kojima je funkcionalna sposobnost smanjena zbog bolesti ili ozljede. Temeljni je cilj pomoći korisnicima i potaknuti trajanje pozitivne promjene.

Ključni element uspjeha svih preventivnih programa je primjerena distribucija pouzdanih informacija kojom se podiže nivo svijesti. Uz intersektorsku suradnju i koordinaciju važno je istaknuti i ulogu medija u promicanju preventivnih aktivnosti, poticanja prevencije i zdravih životnih navika koje značajno utječu na kvalitetu i dužinu trajanja života te smanjenje pojavnosti kroničnih nezaraznih bolesti kao i nekih malignih oboljenja.

Veteranski centri

Veteranski centar, čiji je osnivač Ministarstvo hrvatskih branitelja, javna je ustanova za pružanje socijalne podrške i usluga braniteljsko-stradalničkoj populaciji te ima značajnu ulogu u ostvarivanju njihovog psihosocijalnog osnaživanja i zdravstvene rehabilitacije, što u cjelini pridonosi očuvanju zdravlja i kvalitete života.

Podružnice Veteranskog centra su mjesta okupljanja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata na kojima se međusobno susreću, druže, informiraju, rehabilitiraju i educiraju. Usluge koje se pružaju imaju individualni, ali sveobuhvatni karakter, a programi su prilagođeni novim potrebama te se njima nadograđuje postojeći sustav skrbi za braniteljsko-stradalničku populaciju.

Multidisciplinarni rad psihologa, socijalnog radnika, kineziologa, fizioterapeuta, radnog terapeuta, medicinskih sestara, kroz individualni pristup svakom korisniku, kao i blagotvoran utjecaj grupne dinamike, pridonosi prihvaćanju te pozitivnim rezultatima koje imaju psihosocijalni programi, duhovno kreativne aktivnosti, kineziološki, radno-terapijski i edukativno-informacijski programi u veteranskim centrima. 

Programskim aktivnostima potiču se zdraviji stilovi života, preventivne aktivnosti u očuvanju zdravlja, kao  i stjecanje novih znanja i iskustava kojima se mijenjaju postojeće rizične navike i potiču osobni mehanizmi otpornosti i zaštite psihofizičkog zdravlja.

Veteranski centri su mjesta na kojima je, u atmosferi prihvaćanja i razumijevanja, najšire moguće popularizirati preventivne sistematske preglede te potaknuti hrvatske branitelje na odaziv te ukazati na njihovu važnost u prevenciji i očuvanju njihova zdravlja.

Hrvatski branitelji i drugi stradalnici u veteranskim centrima mogu dobiti i dodatnu uslugu pravnog savjetovanja od strane djelatnika područnog odjela iz županije u kojoj se centri nalaze i tako dodatno dobiti stručnu pomoć i podršku vezano uz ostvarivanje braniteljskih prava.

Sjedište ustanove je u Zagrebu i u sastavu ima četiri podružnice: Daruvar, Petrinja, Sinj i Šibenik. Izgradnja i opremanje veteranskih centara (Šibenik, Sinj, Petrinja i Daruvar) sufinancirani su iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) u okviru EU projekta „Uspostava veteranskih centara u Republici Hrvatskoj“. Veteranski centar je ustanova čiji je osnivač Ministarstvo hrvatskih branitelja. Sjedište ustanove je u Zagrebu i u sastavu ima četiri podružnice: Daruvar, Petrinja, Sinj i Šibenik. Izgradnja i opremanje veteranskih centara (Šibenik, Sinj, Petrinja i Daruvar) sufinancirani su iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) u okviru EU projekta „Uspostava veteranskih centara u Republici Hrvatskoj“. Branitelji još mogu koristi i HVD Lipik, koji je rađen kao pilot projekt. Svi centri su otvoreni, osi Daruvara koji bi trebao biti otvoren do kraja godine.

Veteranske ustanove za dugotrajni smještaj moraju proći zakonsku proceduru, nadamo se što prije, jer ovakav vid smještaja branitelja koji nemaju kuda jako je neophodan i Ministarstvo hrvatskih branitelja radi žurno na tom projektu.

 Ujedno, temeljem Ugovora o reguliranju međusobnih odnosa na provedbi Nacionalnog programa u 2023. godini između Ministarstva hrvatskih branitelja i KBC-a Zagreb, korisnicima veteranskih centara biti će omogućene stručne prezentacije i psiho edukativni materijali sa svrhom preventivnih aktivnosti na očuvanju zdravlja i smanjenju rizičnih životnih navika.  

Podaci se baziraju na rezultatima Ministarstva hrvatskih branitelja.