Poljska gradi Istočni štit, fortifikacijski sustav za obranu od Rusije i Bjelorusije

Poljska planira do 2028. uložiti 2,5 milijarde eura u izgradnju "Istočnog štita" kako bi se zaštitila od potencijalnih prijetnji iz Rusije ili Bjelorusije. "Naš je cilj biti dovoljno jaki da izbjegnemo rat. Ruski napad na Ukrajinu prisilio nas je na poduzimanje mjera kako bismo se pripremili za moguće prijetnje", izjavio je general Stanisław Czosnek, koji predvodi projekt izgradnje obrambenog sustava, tijekom susreta s bruxelleskim dopisnicima.

Poljska, koja je početkom godine preuzela rotirajuće predsjedanje Europskom unijom, organizirala je posjet manjoj skupini dopisnika kako bi pokazala ozbiljnost s kojom pristupa sigurnosnim pitanjima – ključnom prioritetu svog predsjedanja. Na graničnom prijelazu Polowce-Peschatka, zatvorenom od lipnja 2023. zbog migrantskog pritiska, dočekuje ih scena nalik hladnoratovskom razdoblju: iza metalne ograde pojačane bodljikavom žicom stoje vojnici u punoj opremi, usmjerenih pogleda prema Bjelorusiji.

General Czosnek naglašava kako su ruski napad na Ukrajinu i njegova posljedica lekcija. "Ukrajinska situacija možda bi bila drugačija da su bili bolje pripremljeni. Mi želimo biti spremni za bilo kakav agresivni potez Rusije."

Detalji obrambenog sustava

Projektom se planira izgradnja višestrukih linija obrane duž 800 kilometara granice – s Bjelorusijom, ruskom eksklavom Kalinjingradom te Suwalki koridorom, ključnim strateškim područjem koje povezuje baltičke zemlje s ostatkom EU.

Na granici će se postaviti:

• Protutenkovski rovovi i prepreke od betonskih elemenata poznatih kao "zmajevi zubi", svaki težak 1,7 tona i povezan čeličnim užadima.
• Mine, koje će biti aktivirane samo u slučaju neposredne prijetnje.
• Elektronički sustavi zaštite, uključujući termovizijske kamere i detektore kretanja.
• Pojačani mostovi, prilagođeni za prolazak teških oklopnih vozila.

Duž 186 kilometara granice s Bjelorusijom i Kalinjingradom već je postavljena 5,5 metara visoka ograda dodatno osigurana bodljikavom žicom, kako bi se spriječio ulazak migranata koje Rusija i Bjelorusija organizirano šalju radi destabilizacije EU-a.

Na dijelovima gdje nije moguće izgraditi obrambeni pojas zbog privatnog vlasništva nad zemljištem, predviđena su skladišta za hitno postavljanje betonskih blokova u slučaju napada.

Dva scenarija prijetnji

Poljski dužnosnici ističu spremnost za dva ključna scenarija destabilizacije:

1. Instrumentalizacija migranata, što je već viđeno na granici, gdje organizirani dolasci s Bliskog istoka i Afrike služe pritisku na EU.
2. Izravna vojna prijetnja, za što se grade obrambene linije i jača infrastruktura.

Kibernetička sigurnost

Uz fizičke pripreme, Poljska se suočava i s intenzivnim kibernetičkim napadima, što ju je potaknulo na formiranje postrojbe od 6500 vojnika i civilnih stručnjaka. Prošle su godine zabilježili čak 100.000 pokušaja hakiranja, pri čemu je najveći dio napada dolazio iz Rusije i Bjelorusije.

Osim zaštite vlastite granice, Poljska je ključna tranzitna točka za zapadnu vojnu pomoć Ukrajini. Izgradnjom Istočnog štita, zemlja nastoji povećati sigurnost i ojačati svoje strateške pozicije u regiji.